Megaprojekti ili velike intervencije u prostoru
Izgradnja Hooverove brane u SAD-u (Science Channel, YouTube)
Kada je prvotno sagrađena, Hooverova brana bila je najveća betonska građevina na svijetu - visoka 221,4 m te duga 379 m. Sagrađena je između 1931. i 1936. godine, a u vrijeme kada je izgrađena, brana i pripadajuća hidroelektrana smatrane su svjetskim čudom tehnike, a njezin je značaj za cjelokupan razvoj tehnike i dalje nezaobilazan, iako već odavno, ni po dimenzijama ni po snazi ni po proizvodnji električne energije nije najveća na svijetu. Tehničke inovacije i dostignuća koja su razvijena tijekom njezine gradnje promijenila su dotadašnja shvaćanja u više tehničkih područja i omogućila ostvarivanje brojnih drugih građevinskih poduhvata.
Najviše građevine na Zemlji od 1901. do 2022. godine (FilmCore, YouTube)
U ovom video zapisu možete pratiti kako su se izmjenjivale i evoluirale najviše građevine na Zemlji od 1901. godine kada se svojom visinom od 168 metara isticala Gradska vijećnica u Philadelphiji pa do današnjih dana kada ljestvicu predvodi Burj Khalifa u Dubaiju s visinom od čak 828 metara, a uz to pogledajte i neke nevjerojatno visoke građevine čija se izgradnja planira u bližoj budućnosti. Obratite pozornost na lokaciju najviših građevina. Gdje su one građene tijekom 20. stoljeća, a gdje početkom 21. stoljeća?
Razvoj Dubaija od 1960. do 2021. godine (Knight Frank Middle East, YouTube)
U prošlosti, stanovnici pustinjskog mjesta Dubai, kao i u ostatku ovog dijela svijeta, živjeli su od ribolova i lova na školjkaše. Situacija se drastično promijenila pronalaskom nafte, što je dalo mogućnosti Dubaiju kao i ostalim emiratima da brzo napreduju. Znajući da rezerve nafte neće trajati vječno Rashid bin Saeed Al Maktoum, emir šeik Dubaija (1958. – 1990.), imao je ideju kako Dubai učiniti bogatim i poslije nestanka naftnih rezervi, stoga je započeo s detaljnim planovima za razvoj najveće i najluksuznije turističke destinacije. Od tada u Dubaiju gotovo svakodnevno niču nevjerojatna arhitektonska djela, luksuzni hoteli, poslovni kompleksi i najmodernija infrastrukturna rješenja, a danas Dubai se može pohvaliti time što se ne financira većinski iz nafte (samo 4 % BDP-a), već iz biznisa i turizma. U ovoj videoanimaciji pogledajte nevjerojatnu transformaciju Dubaija od 1960. do 2021. godine.
Izgradnja poldera (History Scope, YouTube)
Stara nizozemska izreka kaže: Bog je stvorio svijet, a Nizozemci su stvorili Nizozemsku! Naime, još prije 2000 godina Frizijci, narod koji se prvotno naselio na prostor Nizozemske, gradio je humke tj. niska brda na kojima su sagrađena sela i kuće kao zaštita od močvarnog područja, a nešto kasnije počeli su graditi brane oko nasipa, koje su isušivali te koristili u poljoprivredne svrhe. Od srednjeg vijeka Nizozemci koriste vjetrenjače za ispumpavanje vode na močvarnim područjima, stvarajući tako poldere. Zahvaljujući isključivo polderima i nasipima Nizozemska je prije tridesetak godina na svoju političku kartu dodala jednu novu provinciju – Flevoland. U ovom videozapisu pogledajte kako nastaju polderi.
Projekt delta (Real Engineering, YouTube)
Brojne poplave tisućama godina ugrožavaju poldere i stanovništvo Nizozemske. Nakon razorne poplave koja je pogodila tu državu 1953. godine evakuirano je više od 70 000 ljudi te je krenula izgradnja najvećeg projekta u povijesti te države – Projekta delta (Delta Werken), kojeg mnogi svrstavaju u sedam čuda modernog doba. Više informacija o Projektu delta saznajte u ovom video zapisu.
Izgradnja Pelješkog mosta (Al Jazeera Balkans, YouTube)
Pogledajte jednu od posljednjih reportaža o izgradnji Pelješkog mosta iz travnja 2019. godine.
Projekt vodovoda jug – sjever u Kini (Economist.com)
U deset najvećih megaprojekata današnjice ubraja se započeta izgradnja triju kanala na teritoriju Kine. Na sjeveru te države živi gotovo 50 % stanovništva koje ima na raspolaganju samo 20 % vodnih resursa te države. Kako bi otklonili nedostatan pristup vodnim resursima, Kinezi su odlučili izgradnjom kanala, od kojih je svaki dulji od 600 kilometara, preusmjeriti vodu iz rijeka na jugu prema sušnijem i industrijski razvijenijem sjeveru.
Norveška obalna autocesta (The B1M, YouTube)
Zapadna obala Norveške sastoji se od 1190 fjordova, koji su vrlo lijepi no vrlo teški za putovanje duž obale te države. Trenutno, vožnja uz obalu od južnog grada Kristiansanda do Trondheima na sjeveru traje 21 sat i zahtijeva sedam trajektnih prijevoza. Kako bi se riješio ovaj problem, Norveška kreće u najveći infrastrukturni projekt u povijesti države, odnosno u izgradnju autoceste uz zapadnu obalu Norveške, koja će zahtijevati brojna inovativna rješenja među kojima je i izgradnja prvog svjetskog podvodnog plutajućeg tunela.
