Društveno-gospodarski učinci megaprojekata i utjecaj na okoliš
Preseljenje hrama u Abu Simbelu (Salini Impregilo, YouTube)
Tijekom povijesti realizirani su brojni megaprojekti s negativnim posljedicama. Primjer je izgradnja Asuanske brane na rijeci Nil prilikom koje je preseljen hram u Abu Simbelu, koji se ubraja među najveće i veličanstvene spomenike drevnih vremena. Priču o preseljenju hrama pogledajte u ovom videozapisu.
Isušivanje Aralskog jezera (BBC News, YouTube)
Aralsko jezero je do 1960. bilo je površinom četvrto jezero svijeta (68 000 km²), a danas je gotovo potpuno presušilo. Isušivanje Aralskog jezera rezultat je melioracijskog projekta kojem su sovjetske vlasti radi natapanja plantaža pamuka preusmjerile tokove rijeka Amu-Darje i Sir-Darje, koje su ga opskrbljivale vodom. Povećani salinitet (45‰) uništio je gotovo sve oblike života u jezeru i oko njega. Nekadašnje luke nalaze se i pedesetak kilometara od jezera, a propali su ribolov i industrijska preradba ribe. Godine 1997. Kazahstan, Uzbekistan, Turkmenistan, Tadžikistan i Kirgistan ugovorili su izdvajanje 1 % dohotka za oporavak Aralskoga jezera, a 2006. tom se nastojanju pridružila i Svjetska banka.
Kako funkcionira Panamski kanal? (Liv Boeree, YouTube)
Zašto je građen Panamski kanal? Tko ga je izgradio? Kako veliki brodovi prolaze planinski prostor između Pacifičkog i Atlantskog oceana? Koliko je koštala izgradnja kanala? Kome danas pripada kanal? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja potražite u ovom video zapisu.
Satelitska snimka prije i nakon izgradnje hidroelektrane Tri klanca (Wikipedia.org)
Zbog čestih poplava i velikog hidroenergetskog potencijala, ideja o regulaciji rijeke Chang Jiang dugo je bila prisutna. S gradnjom se krenulo još 1994. godine, a za lokaciju je odabran predio zvan Tri klanca, gdje je rijeka Chang Jiang najuža i gdje joj je hidropotencijal izrazit. Hidroelektrana je u cijelosti spojena na mrežu tek 2012. godine, čime je postala hidroelektrana s najvećom instaliranom snagom na svijetu od 22 500 MW. Izgradnjom hidroelektrane nastalo je i umjetno jezero, koje je za najvišeg vodostaja dugo oko 600 km i široko 1,12 km, ukupne površine oko 1045 km2. Međutim, kako je srednji dio toka rijeke Chang Jiang jedna je od kolijevki kineske civilizacije, na potopljenom prostoru nalaze se spomenici iz dvije posljednje kineske dinastije Ming i Qing, na čak 1208 povijesnih lokaliteta, te poznate pećinske skulpture iz dinastije Tang (7. – 10. stoljeće). Dio povijesnih spomenika je preseljen, no mnogi će tragovi života stari i 6000 godina ostati potopljeni pod vodom.
Dizalo za brodove uz branu hidroelektrane Tri klanca (New China TV, YouTube)
Kada je razina vode u umjetnom jezeru hidroelektrane Tri klanca na maksimalnoj visini od 175 m iznad razine mora, tada je razlika površine vode uzvodno i nizvodno 110 m, što čini veliku prepreku za prolaz brodova. Kako bi nadvladali ovu prepreku, izgrađeno je golemo dizalo za brodove, koje putovanje preko brane smanjuje s tri sata na četrdeset minuta. Ovo nevjerojatno dizalo doista je inženjersko čudo, i najveće je dizalo za brodove na svijetu, koje podiže plovilo zajedno s vodom u kojoj ono pluta na visinu od 113 metara, a ukupni kapacitet dizala iznosi oko tri tisuće tona, uključujući brod i vodu. Prema procjenama šefova projekta, gigantsko dizalo bi trebalo povećati transportni kapacitet brane za oko šest milijuna tona godišnje.
Mreža izgrađenih autocesta u Hrvatskoj (HAC.hr)
Čvor Hreljin na autocesti A7 (izlaz prema Krčkom mostu) (Promo HAC, vecernjilist.hr)
Hrvatska mreža autocesta je prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma 2019. godine svrstana među najbolje i najsigurnije europske i svjetske cestovne infrastrukture. Visoke standarde potvrđuje i studija Prometnog fakulteta u Zagrebu o sigurnosti na autocestama koja pokazuje kako 96 % autocesta u Hrvatskoj ima nisku i srednje nisku stopu prometnih nesreća, dok samo 4 % dionica ima srednju stopu, a srednje visoku i visoku stopu rizika nema niti jedna dionica. Hrvatske autoceste trenutno prolaze kroz sveobuhvatni proces restrukturiranja i modernizacije poslovanja s ciljem zadržavanja visokih standarda kvalitete i sigurnosti te očuvanja vrijedne cestovne imovine. Uz izgradnju novih prometnih pravaca, HAC će 2019. godine predstaviti novi sustav naplate cestarine koji se temelji na suvremenim prometnim rješenjima koja povećavaju kvalitetu putovanja i smanjuju prometne gužve.
Želim znati više
Projekt Tri klanca – novo svjetsko čudo ili novi ljudski promašaj?
