Large yazd

Jazd

Tekst i fotografije: Ante Žunec

Upoznajte jedan od najočuvanijih pustinjskih gradova svijeta Jazd, smještenog u samom središtu Irana, na visoravni između dvije pustinje Kavir i Lut te okružen nizovima zubatih planina

222

Sve
teme

Arhiva
brojeva

Jazd

Tekst i fotografije: Ante Žunec

Upoznajte jedan od najočuvanijih pustinjskih gradova svijeta Jazd, smještenog u samom središtu Irana, na visoravni između dvije pustinje Kavir i Lut te okružen nizovima zubatih planina

Medium large duboak

DUBoak, novo središte Malinske

Tekst: Hrvoje Dečak; Fotografije: TZ Malinska-Dubašnica i Hrvoje Dečak

Interpretacijski centar maritimne baštine DUBoak u kojem ćete od interpretatora baštine i uz suvremene tehnologije upoznati skrovitu stranu Dubašnice, sjeverozapadnog dijela otoka Krka

Medium large duboak
Medium small oaza

Egipatska oaza Siva i Dolina kitova

Posjetili smo dva egipatska lokaliteta Zapadne pustinje – znamenitu oazu te najveće nalazište fosila kitova na svijetu

Medium small knjiznica pozega

Gradska knjižnica Požega

U secesijskoj zgradi Prve požeške štedionice iz 1907. godine smjestila se Gradska knjižnica Požega. Otvorena je prije godinu dana te Požega sada ima knjižnicu koja se može svrstati uz bok najpoznatijima u Europi

Medium small knjiznica pozega
Medium small hadrijanov zid

Hadrijanov zid

Posjetili smo ostatke Hadrijanova zida u Engleskoj, jednog od brojnih čuda rimske arhitekture. Bio je dio sustava obrambenih građevina koje su trebale štititi rimsku provinciju Britaniju od upada barbarskih plemena iz Kaledonije (današnja Škotska). Naziv je dobio prema rimskom caru Hadrijanu

U ovom broju još pročitajte
Merdijani 222

Insajderski vodič po Marrakechu u 10 točaka


Europskim i svjetskim središtima vode vas prijatelji Meridijana koji u njima žive i dobro ih poznaju

Hrvatska Kostajnica


Ako volite rijeke, povijest, stare gradine, za sat i pol ste na hrvatskoj granici. Doznajte što sve obići!

Portreti iz Sudana


Dok često mislimo da je kod nas jako loše, treba pročitati o Sudanu čijih 45 milijuna stanovnika muče represivan režim, opće siromaštvo, nepismenost, izbjeglice…

Riječ urednice

Unatoč tome što neke u našem društvu sve manje zanimaju edukativne, znanstvene i kulturne teme od kojih je sazdan naš medij, sretna sam da Meridijani još privlače dovoljno obrazovanih i kulturnih ljudi željnih znanja i vrijednih zanimljivosti. To ste upravo dokazali obnovom svoje pretplate unatoč tome što smo zbog poskupljenja papira (cijena mu je skočila 100 posto!) nakon dugo godina morali povisiti cijenu. Sretna samo što niste odustali od čitanja Meridijana i neizmjerno sam vam zahvalna na tome!

To znači da vas i dalje možemo podsjećati na stare i dijeliti s vama nove spoznaje - jer obrazovanje je ključ svega. Uporno se treba odupirati raznim bizarnim teorijama i „onima koji vjeruju da je Zemlja ravna ploča“ kako se to, samo napola u šali, kaže.

Zato su naši autori, najvećim dijelom sveučilišni i drugi profesori, cijeloga ljeta marljivo pisali kako biste u jesen (i novu školsku godinu) zakoračili opremljeni provjerenim tekstovima, reportažama, putopisima, crticama, vijestima, osvrtima, prikazima… Neke od njih brižno smo odabrali i uredili za ovaj naš „okrugli“ 222. broj.
Od domaćih tema, koje su nam uvijek najvažnije, pišemo o Hrvatskoj Kostajnici na Uni, o netom otvorenom, prekrasnom interpretacijskom centru DUBoak u Malinskoj, o Dugom Selu tik do Zagreba koje doživljava novi turistički zamah, o veličanstvenoj novoj-staroj požeškoj knjižnici...

Od europskih, tu je tema o Hadrijanovu zidu, a od svjetskih donosimo priču o velikoj oazi Siva i UNESCO-ovu lokalitetu Dolina kitova, oboje u Egiptu. Naša marokanska prijateljica ukratko vam približava Marrakech, o kojem uskoro pripremamo i glavnu temu broja. Ovaj put ona je posvećena iranskom Jazdu. Uz ostalo, iz nje možete puno naučiti o inovativnim arhitektonskim rješenjima, održivom razvoju i ekonomičnom raspolaganju resursima u surovoj pustinji.

Potražite i našu fotopriču o žiteljima mnogoljudnog Sudana (45 milijuna stanovnika), koji žive puno, puno lošije nego mi u Europi.

Općenito, putovanja nam daju odlične relacije i usporedbe. Uvijek je dobro biti informiran i senzibiliziran za to da u svijetu ima i mnogo većih problema od naših u Hrvatskoj, iako ni oni nisu mali i moramo ih zdušno rješavati, koliko svatko može na svom polju rada.

A stanovništvo Afrike rapidno raste. Očekuje se da će od sadašnjih više od milijardu do 2050. godine narasti na dvije milijarde duša. Osim toga, više od 60 posto Afrikanaca živjet će u gradovima pa će i Afrika postati urbani kontinent!

Na kraju donosimo i biografiju našeg velikog Andrije Mohorovičića koji je u meteorologiji i seizmologiji stekao svjetsku slavu. Prvi je u svijetu na osnovi analize seizmograma - na primjeru jednog potresa u Pokuplju(!) - dokazao postojanje plohe diskontinuiteta koja odjeljuje koru od plašta Zemlje. Ta granica, ujedno najveća prirodna tvorba na Zemlji, nazvana je Mohorovičićevim (Moho) diskontinuitetom. To spada u najveće dosege hrvatske znanosti uopće!

Zato se malo Volosko pokraj Opatije, koje smo pohodili ovoga ljeta, s pravom može dičiti jer je rodno mjesto najvećeg seizmologa 20. stoljeća. Silno mi je drago što je 22. travnja ove godine, na Dan planeta Zemlje, Andrija Mohorovičić konačno dobio svoj spomenik i u Zagrebu. Potražite ga na Gornjem gradu, u parku Grič. Trebamo biti zahvalni HAZU, Gradu Zagrebu, Geofizičkom odsjeku PMF-a i svima koji su to omogućili jer, kako bi o nama Hrvatima rekla sugovornica Meridijana u ovom broju, akademkinja Željka Čorak (koja je s nama bila i na otkrivanju), „ne trebamo sebe doživljavati kao zanemarivu količinu“. Imamo geofizičara svjetskoga glasa, ali i velikane poput Vrančića, Getaldića, Boškovića, Gorjanovića-Krambergera, Tesle, Vučetića, Ružičke, Preloga… A to su samo prirodoslovci, i to samo neki od njih!
Doista, „treba uzgajati samopoštovanje“.

Vaša
Petra Somek,
urednica časopisa i direktorica izdavačke kuće Meridijani

Sadržaj

1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.

4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja

6 – 11 Geo-info
Pročitajte o raznim otkrićima, aktualnostima, zanimljivostima i drugim vijestima iz Hrvatske i svijeta

12 – 13 Hrvatska kroz statistiku
Akademik Dragutin Feletar u svojoj rubrici analizira podatke iz ekonomske geografije

14 – 15 Želiš znati? Želiš osjećati? Čitaj!
Preporučujemo nova izdanja jer čitanjem proširujemo vokabular i brusimo sposobnost mišljenja

16 – 21 Intervju Meridijana
Naš novinar i urednik Hrvoje Dečak razgovarao je s povjesničarkom umjetnosti, književnicom i prevoditeljicom, akademkinjom Željkom Čorak. Otvoreno i hrabro govori o urbanizmu, arhitektonskim uspjesima i promašajima, Opatiji kao prijestolnici evazije i drugim temama

22 – 31 Egipatska oaza Siva i Dolina kitova
Nakon pogrebnog područja Sakkara i trijade velikih piramida kod Gize, naš fotograf i putopisac Jurica Galić Juka posjetio je dva egipatska lokaliteta Zapadne pustinje – znamenitu oazu te najveće nalazište fosila kitova na svijetu

32 – 37 DUBoak, novo središte Malinske
Na otoku Krku, i to na rivi u Malinskoj posjetili smo prekrasan, netom otvoreni interpretacijski centar maritimne baštine. Nazvan je po dubu ili hrastu (eng. oak), po kojem se i cijeli kraj zove – Dubašnica

38 – 45 Hadrijanov zid na sjeveru Engleske
Naš suradnik povjesničar, egiptolog i muzeolog izv. prof. dr. sc. Mladen Tomorad obišao je ostatke najsjevernijeg rimskog obrambenog zida (limesa), starog 1900 godina. Doznajte zašto je građen i kako se danas interpretira

46 – 48 Insajderski vodič po Marrakechu u 10 točaka
Europskim i svjetskim središtima vode vas prijatelji Meridijana koji u njima žive i dobro ih poznaju

49 – 53 Stromatoliti – Prvi stanovnici Zemlje
Ako dosad niste čuli za stromatolite, ovo je prilika da doznate više o njima od naših stručnjaka iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja

54 – 61 Hrvatska Kostajnica
Provjerili smo: do Une, brda Djed i Kostajnice vozi vlak HŽ-a iz Zagreba, po cijeni od 54 kune. Ako volite rijeke, povijest, stare gradine, za sat i pol ste na hrvatskoj granici. Doznajte što sve obići!

62 – 64 Zlatna jabuka
Pročitajte što je Zlatna jabuka, tko je dodjeljuje i zašto te koji su je naši gradovi dosad dobili

65 – 72 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA
Portreti iz Sudana
Možda se ne trebamo uspoređivati baš s Afrikom, ali dok često mislimo da je kod nas jako loše, treba pročitati o Sudanu čijih 45 milijuna stanovnika muče represivan režim, opće siromaštvo, nepismenost, izbjeglice…

73 – 78 Esencijalni mineral života - nezamjenjiva sol
Od našeg geologa izv. prof. dr. sc. Tihomira Marjanca doznajte kako sol dospijeva u mora, kako to da Europa leži na naslagama soli te zašto su nam kuhinjska i druge vrste soli životno važne

80 – 84 Gradska knjižnica Požega
Znate li da Požega ima novu, reprezentativnu knjižnicu? Doznajte o povijesti te ustanove, sjajno uspjeloj dogradnji i preuređenju od knjižničarke Dubravke Volenec, prof.

86 – 90 Kratki izlet u Dugo Selo
Do gradića na istočnim vratima Zagreba, čiju je turističku zajednicu preuzela popularna Karmela Vukov Colić, otišao je naš Hrvoje Dečak i doznao mnoge novosti – od kulture i gastronomije do vratolomija na biciklima!

92 – 98 Mediteranski turistički forum na Malti
Sudjelovali smo na sedmom MTF-u na kojem je bilo osamdesetak govornika i oko tisuću sudionika iz 28 zemlja, među njima i naša urednica Petra Somek

99 – 101 Iza kulisa Meridijana
Evo gdje smo sve proteklih mjeseci predstavili svoje knjige... Bilo je zanimljivo i zabavno!

102 – 104 Jesenski razgovor Meridijana
Generalnog direktora aviokompanije Air France-KLM za velik dio Europe Thijsa Komena uz ostalo smo pitali može li zračni promet biti ekološki održiv. Njegov odgovor više je nego zanimljiv!

105 – 120 GLAVNA TEMA BROJA
Jazd – drevni iranski grad pod zaštitom UNESCO-a
Upoznajte jedan od najočuvanijih pustinjskih gradova svijeta Jazd iz teksta i fotografija mladog znanstvenika, maritimnog biologa Ante Žuneca

121 – 127 Slavne povijesne ličnosti – Andrija Mohorovičić
Povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin donosi kratku i živopisnu biografiju našeg velikog znanstvenika Andrije Mohorovičića (1857. – 1936.)

128 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške