Large bisevo

Zima na Biševu

Tekst i fotografije Davor Rostuhar

Biševo je naš najudaljeniji službeno naseljeni otok. To je i otok na kojem se ponajbolje može osjetiti sav čar i užas života na jadranskoj pučini. Ljeti ovdje živi dvjestotinjak ljudi, a Modra špilja privlači desetke tisuća turista. No zimi turistima nema ni traga, a i lokalno stanovništvo se teško nađe. Na otoku ostaje tek petnaestak stanovnika - onih pravih, istinskih, nepokolebljivih otočana - gotovo odsječenih od ostatka svijeta. Kroz njihove priče pokušat ćemo vam dočarati život na tom našem pučinskom otoku

170

Sve
teme

Arhiva
brojeva

Zima na Biševu

Tekst i fotografije Davor Rostuhar

Biševo je naš najudaljeniji službeno naseljeni otok. To je i otok na kojem se ponajbolje može osjetiti sav čar i užas života na jadranskoj pučini. Ljeti ovdje živi dvjestotinjak ljudi, a Modra špilja privlači desetke tisuća turista. No zimi turistima nema ni traga, a i lokalno stanovništvo se teško nađe. Na otoku ostaje tek petnaestak stanovnika - onih pravih, istinskih, nepokolebljivih otočana - gotovo odsječenih od ostatka svijeta. Kroz njihove priče pokušat ćemo vam dočarati život na tom našem pučinskom otoku

Medium large leut

Operacija Leut

Tekst i fotografije Romeo Ibrišević

Od Istanbula do Hvara, u 40 dana i duž 4000 kilometara, sudjelovao sam na trećoj i posljednjoj etapi opasnog putovanja malim leutom kojim je Zagrepčanin Draško Romac oplovio Stari kontinent

Medium large leut
Medium small tanganjika

Plovidba Tanganjikom

Plovili smo brodom Liemba po jezeru Tanganjika koje je sa svojih 677 kilometara najduže na svijetu, a s dubinom od 1436 metra drugo najdublje na globusu, nakon Bajkalskog (1620 m). Ništa tu ne bi bilo neobično da taj brod, 99 godina nakon što je sagrađen u Njemačkoj, i danas ne plovi Tanganjikom. Ili, možda, znajući za kvalitetu “Made in Germany”, to i nije tako čudno?

Medium small hegedusic

“Očerupani” Hegedušić u bosanskim gudurama

Potkraj života, već star i teško bolestan, veliki hrvatski umjetnik Krsto Hegedušić od 1971. do 1974. oslikao je Spomen-kuću Bitke na Sutjesci realističnim i nadrealističnim prizorima. To je njegovo zadnje djelo. Nakon devastacija u posljednjem ratu, pa i nedavno, u NP-u Sutjeska kažu da namjeravaju obnoviti spomen-objekt i potresne Hegedušićeve freske

Medium small hegedusic
Medium small crvenokljuni labud

Crvenokljuni labud

Nekad su ih ljudi jeli, a danas ih hrane, ali često pogrešno - kruhom, što kod labudova izaziva želučane tegobe. Mnogo je bolje dati im povrće

U ovom broju još pročitajte
1

Parenzana


Na dva kotača provezli smo se “Putem zdravlja i prijateljstva”, kako je nazvana nedavno uređena slikovita trasa stare željeznice kroz Hrvatsku, Sloveniju i Italiju

Intervju Meridijana - Borna Fürst-Bjeliš


S uglednom zagrebačkom geografkinjom razgovarali smo o promjenama čovjekova okoliša u posljednjih 250 godina, o ljepotama i problemima Sredozemlja, kao i o velikoj mobilnosti studenata geografije te o tome gdje se zapošljavaju mladi geografi

Slavne povijesne ličnosti - Milan Šufflay


Ime Milana pl. Šufflaya, uglednog znanstvenika i svjetski priznatog albanologa i balkanologa, sveučilišnog profesora, književnika i političara, i danas je simbol otpora protiv poretka u monarhističkoj Jugoslaviji zasnovana na gaženju građanskih sloboda, političkom nasilju i progonu neistomišljenika

Riječ urednice

Dragi čitatelji, nemojte biti previše kritični prema člancima koji obrađuju naše naslovne, hrvatske teme poput one o Kornatima, Koprivnici, Stonu... pa i ove o otoku Biševu. Šesnaest stranica unutar časopisa sasvim sigurno nije dovoljno da bi se prikazale sve zanimljivosti i ljepote koje, primjerice, nudi Biševo. O tom našem otoku mogao bi se prirediti i cijeli broj časopisa, pa i knjiga ili nekoliko njih. Nemojte misliti da je lako napraviti kratak tekst koji sadrži summa summarum najvažnijih karakteristika o nekom području, a da pritom bude informativan, edukativan i zanimljiv. Da se ne svede samo na suhoparno nabrajanje golih činjenica. Nije jednostavno sve informacije sažeti na samo desetak kartica teksta, koliko otpada na glavnu hrvatsku ili stranu temu broja.

Naravno da se uvijek može bolje, ali u danom trenutku ono što objavimo najbolje je što je naš mali autorski tim mogao izraditi. Jedna naša poslovica simpatično kaže: Tko ne želi postati bolji prestaje biti dobar! To bi nam svima mogla biti krilatica. Iz mjeseca u mjesec moramo biti još bolji da bismo ostali dobri, što nije uvijek lako.

Zato, dragi čitatelji, ovaj broj časopisa nije namijenjen samo vama. Ovaj broj “Meridijana” namijenjen je i čitatelju u Prelogu u Međimurju, i čitatelju u Đurđevcu u Podravini, i onom u Opatiji, u Podstrani, srednjoškolcima iz Konavala (koji nas, nažalost, sve slabije čitaju) ili nekom drugom čitatelju širom naše domovine.

Ako svi naši čitatelji nauče toliko o temama koliko je zapisano na našim stranicama, možemo reći da smo u osamnaest godina izlaženja učinili zaista mnogo u afirmaciji geografskih i povijesnih znanja kojima se bavimo, a to nam i jest krajnji cilj. Jer da bismo se uključili u globalni svijet, prvo moramo dobro upoznati sebe ili, kako mi je nedavno slikovito rekao jedan čitatelj na Interliberu, prvo trebamo upoznati tlo na kojem živimo, zrak koji dišemo i vodu koju pijemo, a potom dolazi povijest koja je - opće poznato - učiteljica života, tek onda ide sve ostalo... Uz hrvatski, geografija i povijest su osnovni nacionalni predmeti u našim školama, ali o njima bi se trebalo još puno više istraživati, pisati, govoriti...

Na kraju 2012. godine “Meridijani” se još drže kao jedna od rijetkih oaza koja ističe nacionalne kulturne, tradicijske, prirodne i druge raznolikosti kojima ćemo obogatiti kulturni zemljovid Europe pridružujući se u nadolazećoj godini Europskoj uniji. Koliko ćemo u tome ustrajati, ovisi o našim čitateljima, gdje god bili. Zato zahvaljujem svima vama koji prepoznajete vrijednost našeg medija i koji, na bilo koji način, podupirete naše izlaženje.

Očito će nam nova 2013. godina nametnuti dodatne izazove!

Želim vam sretan Božić!

Vaša urednica
Petra Somek

Sadržaj

001 Riječ urednice

005 Čitateljski forum

006 - 017 Geo info / Aktualnosti iz Hrvatske i svijeta

019 - 020 Planet internet

021 Kolumna Hrvoja Dečaka

022 - 031 Parenzana - biciklistička staza kroz tri države
Trasu nekadašnje uskotračne pruge od Trsta do Poreča biciklom je prošla naša suradnica Lara Černicki koja nas je podsjetila na vrijeme kada se jednom od najljepših biciklističkih staza u Hrvatskoj putovalo na sasvim drugačiji način

032 - 035 Intervju Meridijana - dr. sc. Borna Fürst-Bjeliš

036 - 043 Operacija Leut - moje putovanje života
Duhovito pisano štivo našeg profesionalnog fotografa Romea Ibriševića opisuje njegovu veliku životnu avanturu. Bio je sudionik opasne treće rute putovanja malim leutom kojim je Zagrepčanin Draško Romac oplovio Stari kontinent

044 - 059 Zima na Biševu
Jeste li se ikad zapitali kako izgleda život na nekom našem dalekom pučinskom otoku kada odu svi turisti? Davor Rostuhar pokušao je razgovarati gotovo sa svim stanovnicima Biševa kako bi nam dočarao čari života na pučini Jadrana

060 - 065 Plovidba Tanganjikom
Liemba je parobrod proizveden u Njemačkoj davne 1913. koji, ne biste vjerovali, i danas plovi. Saznajte zašto naš novinar Miro Aščić plovidbu Liembom po jezeru Tanganjika smatra svojom najljepšom afričkom avanturom

066 - 071 ‘’Očerupani’’ Hegedušić u bosanskim gudurama
Na putovanju upriličenom za strane novinare po BiH u sklopu projekta EU bio je i naš novinar Hrvoje Dečak. Saznajte zašto su ga se od svega viđenog posebno dojmile freske Krste Hegedušića u Spomen‑kući na Sutjesci

072 - 076 Crvenokljuni labud - vjeran svom partneru cijeli život
Našeg autora Krunoslava Raca jedan susret s labudovima, još u osnovnoj školi, obilježio je za cijeli život te odredio njegov daljnji odnos prema prirodi. Te gracilne bijele ptice doista nikog ne ostavljaju ravnodušnim

077 Nova izdanja

078 - 085 Slavne povijesne ličnosti - Milan Šufflay

086 - 093 UHPA Upoznaj Hrvatsku

094 - 095 UNICEF - djeca svijeta

096 - 099 UNESCO - svjetska baština - Češka

100 Filatelija

104 Geografska križaljka