Large sudan piramide

Piramide Sudana

Tekst i fotografije: Davor Rostuhar

Nepoznate, a brojnije od egipatskih

Zar Sudan ima piramide? Pitali su nas mnogi kojima smo rekli da se pripremamo posjetiti slabo poznati sjever te zemlje. Na naše čuđenje, nakon dolaska u tu veliku pustinjsku državu na sjeveroistoku Afrike, čak ni neki Sudanci s kojima smo pričali nisu znali da u njihovoj državi postoje piramide

173

Sve
teme

Arhiva
brojeva

Piramide Sudana

Tekst i fotografije: Davor Rostuhar

Nepoznate, a brojnije od egipatskih

Zar Sudan ima piramide? Pitali su nas mnogi kojima smo rekli da se pripremamo posjetiti slabo poznati sjever te zemlje. Na naše čuđenje, nakon dolaska u tu veliku pustinjsku državu na sjeveroistoku Afrike, čak ni neki Sudanci s kojima smo pričali nisu znali da u njihovoj državi postoje piramide

Medium large sava skela

Posljednje skele na Savi

Nekad je skelarenje bilo unosan posao koji se prenosio s naraštaja na naraštaj. Skele su najviše koristili seljaci da bi došli na drugu stranu rijeke, gdje su imali zemlju ili su prevozili stoku na pašu i sajmove. Danas su riječni promet preuzeli mostovi pa skelari imaju malo posla. Posjetili smo svih sedam preostalih savskih skela u Hrvatskoj

 

Tekst: Lara Černicki, Fotografije: Lara Černicki i Romeo Ibrišević

Medium large sava skela
Medium small powdern hp

Istočni Tirol

Sillian je malo mjesto u Istočnom Tirolu, u dolini između vrhova dvotisućnjaka, a odmah pokraj komfornog i ljupkog Sporthotela sjedate u žičaru, čija vas kabina vodi izravno na skijaške terene gdje je snijeg zajamčen

 

Tekst: Hrvoje Dečak

Medium small terezijana

Terezijana

Terezijanska cesta povezivala je Gospić s Karlobagom u dužini od 31 km. Građena je ubrzano od 1784. do 1786. godine po nalogu cara Josipa II., sina Marije Terezije, po kojoj je i dobila ime, a pod vodstvom graničarskoga kapetana Filipa Vukasovića

 

Tekst i fotografije: Tomislav Šolić

Medium small terezijana
Medium small vancouver

Otok Vancouver

Steve Radoš je, gradeći kanadske kuće, postao milijunaš, a u Kanadu je došao prije gotovo četrdeset godina s posuđenim novcem. Htio je zaraditi za kamion, vratiti se u Hrvatsku i raditi kao prijevoznik. Ali život je za njega imao druge planove. Ostao je zauvijek, kao i većina Hrvata koji su iskusili život u ovoj velikoj i perspektivnoj zemlji

 

Tekst i fotografije: Miro Aščić

U ovom broju još pročitajte
173

Vranac


Veliki vranac je najveći od tri vrste vranaca u nas, s rasponom krila od 130 do 160 cm. Živi u slatkovodnim staništima gotovo cijele kontinentalne Hrvatske, ali možemo ga sresti i u priobalju

Čeljabinska eksplozija


Da se čeljabinska eksplozija dogodila iznad Zagreba, stakla na kućama popucala bi i u Ogulinu, Bjelovaru, Varaždinu, Celju u Sloveniji i drugdje u radijusu od 80 kilometara od Zagreba, a meteoriti bi mogli pasti i u okolici Rijeke!

Slavne povijesne ličnosti - Rommel


Erwin Rommel, zacijelo najslavniji njemački vojskovođa iz Drugoga svjetskog rata među rijetkim je visokim vojnim zapovjednicima zločinom okaljanog Trećeg Reicha, čijem se vojnom umijeću podjednako divio nacistički vrh, ali i savezničko vodstvo, vlastiti i neprijateljski vojnici, njemačka i zapadna javnost

Riječ urednice

Baš smo zaključivali ovaj broj “Meridijana” kada su počeli padati meteoriti. Dakako, odmah sam se sjetila našeg vjernog stručnjaka za katastrofe, prof. dr. sc. Tihomira Marjanca. Nakon njegova intervjua u “Meridijanima” mnogima je poznata i njegova sada već slavna rečenica: “Bojite li se da vam nebo ne padne na glavu?” Dobro, ne baš nebo, no bojite li se udara asteroida ili pada meteorita? Jer upravo suprotno uvriježenome mišljenju da su padovi meteorita na Zemlju prava rijetkost, oni su zapravo svakodnevna pojava.

Pretpostavlja se da godišnje na naš planet padne oko 20.000 tona meteorskog materijala, ali uglavnom kao fina prašina koja se ne vidi golim okom. No svjetska javnost uzbudi se tek pri padu kakvog većeg komada. Zato smo prije odlaska “Meridijana” u tisak u posljednji trenutak izbacili iz rubrike Geo-info neke sitnije, manje važne vijesti i dali prostora svježim informacijama o ruskom Čeljabinskom meteoritu iz pera našeg ažurnog profesora Marjanca. “Da budemo aktualni”, kaže.

Na putanji po kojoj Zemlja svakodnevno prolazi na svom putu oko Sunca prava je gužva. Sunčevim sustavom se, osim planeta i njihovih satelita, kreće i mnogo drugih manjih međuplanetarnih objekata. Tako naš planet često nadlijeću veće i manje čestice međuplanetarne materije, koje se također gibaju oko Sunca. Osobito česti udari manjih meteorita pogađaju Mjesec, našeg vjernog pratioca.

Procjenjuje se da ga godišnje udari oko 260 meteorita većih od jednog kilograma. Zaista, kad gledamo slike Mjeseca, prvo što zamjećujemo su veliki krateri. Mjesec nema atmosferu pa ga svaki pad meteorita trajno obilježi.

Nakon ove nove usijane nebeske pošiljke osjećaj neizmjernog nevidljivog i neizmjernog nerazumljivog koje nas okružuje još je veći. Naš dodir s nevidljivim i neistraženim prostranstvima svemira prisutan je cijelo vrijeme, oduvijek, još iz vremena davno nestalih civilizacija. Tako je jedan od tri moguća scenarija za “smak svijeta” profesora Marjanca upravo sudar Zemlje i velikog asteroida, što se već više puta dogodilo (prisjetite se Tunguske eksplozije u Sibiru 1908.). Sjećam se naših razgovora u uredništvu “Meridijana” u Samoboru, kada sam ga pitala što možemo učiniti ako takav sličan asteroid upravo sada padne na nas. Tada mi je znakovito odgovorio: “Preostaje ti samo da brzo odeš do osobe koju voliš i čvrsto je zagrliš.”

Potaknuta najnovijim pošiljkama s neba na milijunski ruski grad Čeljabinsk, pitam se ne bismo li te duboke osjećaje nježnosti koje gajimo prema nekome s kim dijelimo istu sudbinu mogli podijeliti i ranije, dok još nije prekasno, dok je pogled na vedro noćno nebo još romantičan.

Vaša urednica
Petra Somek

Sadržaj

001 Riječ urednice

005 Čitateljski forum

006 - 011 Geo info

012 - 015 Čeljabinska eksplozija

017 - 018 Planet internet

019 Kolumna Hrvoja Dečaka

020 - 027 Istočni Tirol - užitak u sjeni Grossglocknera
Austrijske su Alpe meka hrvatskih skijaša pa je onamo otišao i novinar “Meridijana” Hrvoje Dečak. Isprobao je dio od 398 km skijaških staza Istočnog Tirola, a bio je i među prvim Hrvatima koji su kročili u veliki novi turistički kompleks Gradonna pokraj gradića Kalsa

028 - 031 Intervju - Akademik Vladimir Bermanec

032 - 039 Otok Vancouver - najljepši kutak Kanade
Jedno lijepo organizirano naselje kanadskih kuća zaživjelo je u Zaprešiću, no mi idemo na izvore. Naš Miro Aščić družio se s hrvatskim graditeljima na otoku Vancouveru, koji mnogi smatraju najljepšim dijelom Kanade. Saznajte zašto se svakih nekoliko godina Kanađani sele u nove kuće

040 - 045 Posljednje skele na Savi
Tišina, Otočanka, Sunjanka, Kratečko, Medsave... nazivi su rijetkih preostalih skela na rijeci Savi. Nekad je skelarenje bio unosan posao, a danas njihovu privlačnost otkrivaju tek rijetki izletnici. Naša suradnica Lara Černicki obišla je preostale savske skele - samo njih sedam!

046 - 059 Piramide Sudana - nepoznate, a brojnije od egipatskih
Sa svog višemjesečnog putovanja Afrikom na motociklu Davor Rostuhar javlja nam se s drugom reportažom u nizu, ovaj put iz Sudana. Nakon egipatskih piramida, ove sudanske bile su nam svima iznenađenje. Manje su i većeg nagiba neko egipatske, s mnogo više sadržaja

060 - 067 Terezijana - sve tajne stare ceste preko Velebita
Prva tema našeg novog suradnika Tomislav Šolića, inače građevinskog inženjera, koji je ostao fasciniran brzinom i kvalitetom gradnje Terezijanske ceste koja je povezivala Gospić s Karlobagom. Saznajte što je ostalo od tog povijesnog remek-djela cestograditeljstva

068 - 075 Biciklom po Hrvatskoj - Baština Bukovice i Ravnih kotara

076 - 080 Vranac - proždrljiv majstor lova na ribe
Stalni suradnik “Meridijana” Krunoslav Rac smatra da su ljudi zapravo naučili loviti ribu od vranaca ili kormorana - najvećih potpuno crnih ptica u nas. Vranci su majstori lova na ribe, bilo u jatu, bilo pojedinačno. Otkrijte više o toj proždrljivoj ptičjoj vrsti

081 Nova izdanja

082 - 089 Povijesne ličnosti - Erwin Rommel

090 - 094 UNESCO - svjetska baština - SAD