Lungau slikovita dolina u srcu Austrije
Tekst i fotografije: Lara Černicki
Iako je Austrija moderna europska zemlja, ponekad se može učiniti kao da je ovdje vrijeme zastalo još u doba Habsburškog Carstva i Franje Josipa. Nije neobično da u slikovitoj seoskoj provinciji kakva je dolina Lungaua na ulici sretnete ljude odjevene u tradicionalnu nošnju te da vam se u svakom snimljenom kadru pojavi - krava
Etiopija
U etiopskoj provinciji još postoji okrutan običaj žrtvovanja “proklete” djece koju nazivaju mingi. Dovoljno je da se rode izvan braka ili da im gornji zubići izbiju prije donjih. I dok su mladi i obrazovani članovi plemena Karo lani iskorijenili taj strašan običaj, pleme Hamar još ubija svoju djecu tako da ih bace u rijeku, ostave da umru od gladi ili puste da ih rastrgaju zvijeri
Planinski žutokrug
Planinski žutokrug je najrjeđa, a ujedno i najmanja otrovnica kod nas i u Europi. Sunča se u karakterističnom položaju smotana u krug pa je zbog toga i sivkaste do smeđežućkaste boje na kojoj se ističe cik-cak šara i dobila ime
Biciklom po Hrvatskoj
Na krajnjem smo sjeverozapadu Hrvatske, u zelenom i brežuljkastom Hrvatskom zagorju. Opisujemo kružnu rutu koja počinje i završava kod dvorca Trakošćan, a na kojoj upoznajemo golemo kulturno blago, ali i svjetski poznate prirodne znamenitosti
Automobili ne umiru uzalud
Posjetili smo C.I.O.S.-ov Centar za reciklažu u Zagrebu i pogledali koji put mora prijeći isluženi automobil - od vozila do drobljenog željeza, pri čemu se iskoristi više od 80 posto njegove mase
Intervju - Damir Magaš
Poznati hrvatski geograf s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru govori o osnutku studija geografije i sveučilišta u tom gradu, “liječenju” posljedica divlje gradnje, turizmu kakvog ne trebamo, o tome zašto je razmjerno malo nezaposlenih geografa i o svojoj knjizi “Geografija Hrvatske” koja upravo izlazi iz tiska u izdanju Meridijana
Slavne povijesne ličnosti - Kršnjavi
Izidor Iso Kršnjavi (1845. - 1927.) spada među najistaknutije pojedince u kulturno-političkoj povijesti Hrvatske u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća. Želio je od Hrvatske stvoriti modernu srednjoeuropsku zemlju. Podredivši sve tom cilju, odabrao je put političkog oportunizma, što ga je ozloglasilo, iako su mu i njegovi ondašnji protivnici javno priznavali velike zasluge u kulturi i prosvjeti
Riječ urednice
Nakon još jednog međunarodnog sajma turizma Place2go, koji se održao u Boćarskom domu u Zagrebu, na našem štandu (koji smo ostvarili dobrotom gđe Damjane Domanovac, na čemu iskreno zahvaljujem) susrela sam se s brojnim čitateljima “Meridijana”, ali i, nadam se, onima koji će to tek postati. Iako izlazimo već devetnaestu godinu, na marketingu uvijek treba zdušno raditi, ali i stalno propitivati korisnost i važnost izlaženja pa si zato često postavljam pitanje - kako “Meridijani” mogu biti korisni.
Svaki časopis može biti ili koristan ili štetan (možda pomalo i oboje). Štetan ako piše tako da izobličava ili krivotvori kako bi postigao učinak ili sablaznio radi bolje prodaje. Štetan ako piše neodgovorno, zbrkano, ako se bez uvjerenja pokorava nametnutim svjetonazorima u koje ne vjeruje. Koristan ako obogaćuje intelekt i maštu čitatelja, ako ga oslobađa predrasuda. Koristan ako omogućuje čitatelju da vidi, osjeti i doživi ono što bez njega ne bi ni vidio ni osjetio ni doživio. Sve to dalo bi se primijeniti i na pisce. Ako su im knjige čitane i ako dopru makar do jednog ljudskog bića i pruže mu bilo kakvu pomoć, smatram ih korisnima. Naš, u tom smislu za mene iznimno koristan pisac Miro Gavran u ovom je broju jednostavno okarakterizirao naš časopis: “Rado ga čitam jer u svakom broju pronađem nešto zanimljivo o stranim zemljama i prohujalim vremenima, što dosad nisam znao.”
Može li se ta naša korisnost protegnuti u vremenu? Može, tome služe sve one lijepe knjižnice za koje su mnogi rekli da će nestati pod utjecajem novih digitalnih medija i tehnologija. No, srećom, one su i dalje tu (kao u onom katastrofičnom američkom filmu u kojem su se smrznuli svi, a preživjeli samo oni koji su se sklonili u njujoršku knjižnicu). Poneki broj “Meridijana” može u nekom kutku knjižnice spavati pet, deset ili pedeset godina, a onda će ga odjednom netko otvoriti i otkriti retke koji su pisani upravo za njega. Na stranicama “Meridijana” otkrit će divote i ponore, pustinje i oceane, kulture i događanja za koje dotad nije znao da postoje. Zbog zaborava često se i sama volim ponovno vraćati “korisnim časopisima i piscima”. Često zbog nemogućnosti da časopise ili novine arhiviram u cijelosti, izrezujem dijelove, intervjue, misli koje su mi dale neki poticaj te ih slažem i arhiviram u svojoj hemeroteci. Jako volim čitati, a još više ponovno čitati, isto onako kao što ljubitelj glazbe voli ponovno slušati isto djelo, ponovno staviti isti CD.
Zato mi se čini da čak i nesvjesno svakim novim brojem “Meridijana” iza sebe ostavljam svijet koji je pomalo moj, ali i pomalo ljepši nego što je to dosad bio.
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
001 Riječ urednice
005 Čitateljski forum
006 - 013 Geo info / Aktualnosti iz Hrvatske i svijeta
015 - 016 Planet internet
018 - 025 Biciklom po Hrvatskoj - Dolinom Bednje do pračovjeka iz Vindije
U serijalu o biciklističkim stazama Lidija Vrečar Mišćin preselila se na sjever, u Hrvatsko zagorje. Napravila je krug od Trakošćana do dvorca Maruševca i natrag te piše o tajnama špilje Vindije, ali i drugim zanimljivostima na toj ruti
017 Kolumna Hrvoja Dečaka
026 - 030 Intervju Meridijana - dr. sc. Damir Magaš
032 - 045 Grkokatolici u Hrvatskoj - katolički svećenici sa suprugama i djecom
Iako ih neupućeni brkaju s pravoslavcima, grkokatolici su također katolici, a vrhovni im je pastir na zemlji papa. Kako žive ti svećenici i njihove obitelji te u čemu se razlikuju od rimokatolika, istražili su Darko Pavičić i Romeo Ibrišević
046 - 050 Ekologija - automobili ne umiru uzalud
Na zagrebačkom Jankomiru Hrvoje Dečak i Romeo Ibrišević posjetili su suvremeno postrojenje Centra za reciklažu C.I.O.S. grupe i doznali kako se prerađuju isluženi automobili. Jeste li znali da se čak 80 posto njihove mase može ponovno iskoristi?
052 - 067 Etiopija - plemena doline rijeke Omo
U nastavku putovanja Afrikom Davor Rostuhar je s djevojkom Majom Tanasovski zašao među crnačka plemena Etiopije koja žive u kolibama, a u usnama nose glinene tanjure. U ovoj potresnoj reportaži doznajte više o njihovim običajima
068 - 075 Lungau - slikovita dolina u srcu Austrije
Od egzotičnih, pa i šokantnih prizora iz Afrike predahnite uz idiličnu reportažu iz bogate Austrije. Naša poslovično precizna i sistematična Lara Černicki javlja nam se iz zelene doline usred Alpa, gdje je sve mirno, ali slikovito i zabavno
076 - 080 Planinski žutokrug - najrjeđa zmija Europe
Nakon ptica, evo nam u stalnoj rubrici Krunoslava Raca jedne zmije. Planinski žutokrug živi u brdima juga Hrvatske i naša je najmanja i najslabija otrovnica, koju ćete razmjerno lako sresti u njezinu staništu jer se voli izležavati na suncu
082 - 089 Velike povijesne ličnosti - Izidor Kršnjavi
090 - 093 UNESCO - svjetska baština - Švedska
096 Geografska križaljka
