Large kilimandzaro

Na krovu Afrike

Tekst i fotografije: Davor Rostuhar

U glavi nam još tjednima odzvanja pjesma koja znači “Kilimandžaro - nema problema”. Ima li ili nema problema, glavno je pitanje. Teško je zaključiti jesmo li našom ekspedicijom na Kilimandžaro samo podržali sustav koji izrabljuje nosače ili smo im zapravo barem malo pomogli da izađu iz klopke siromaštva

175

Sve
teme

Arhiva
brojeva

Na krovu Afrike

Tekst i fotografije: Davor Rostuhar

U glavi nam još tjednima odzvanja pjesma koja znači “Kilimandžaro - nema problema”. Ima li ili nema problema, glavno je pitanje. Teško je zaključiti jesmo li našom ekspedicijom na Kilimandžaro samo podržali sustav koji izrabljuje nosače ili smo im zapravo barem malo pomogli da izađu iz klopke siromaštva

Medium large dunav

Srce europske divljine

Tekst i fotografije: Goran Šafarek

Iako sa Srbijom dijelimo čak 137 kilometara toka Dunava, Hrvatska se ne smatra klasičnom dunavskom zemljom poput Austrije ili Mađarske. To je nepravedno jer se Dunav, osim veličanstvene delte u Crno more, u svom najljepšem izdanju pokazuje baš u Hrvatskoj

Medium large dunav
Medium small pastrva

Povratak ličke ljepotice

Prekrasnu gacku pastrvu, vretenastu ribu zlataste boje tijela posutog crvenim i crnim točkama, s vremenom su ugrozile unesene vrste poput kalifornijske pa je u Ličkom Lešću sagrađen Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda. U njemu se umjetnom oplodnjom osnažuje populacija domaće pastrve u Gackoj

Medium small drava zlato

Dravom zlato plovi

Kao i nekad, kad su glavnu zaradu imali trgovci, ispiranje zlata na Dravi bave se skromni ljudi kojima je svaki grumen pravo malo blago. Proveli smo jedan dan sa zlatarima - starim riječnim vukovima iz Donje Dubrave i Donjeg Vidovca

Medium small drava zlato
Medium small dupin

Jadranski dupini

Dupin voli čovjeka, no on ga smatra konkurentom u lovu riba pa ih je u prošlosti nemilice ubijao. Budući da dupini imaju male reproduktivne sposobnosti, od tog se stradanja nikad nisu posve oporavili

U ovom broju još pročitajte
175

Biciklom po Hrvatskoj


Na ovoj biciklističkoj kružnoj ruti upoznajemo, uz ostalo, “drveno” selo Krapje, europski spomenik kulturne baštine A kategorije, i Krapje đol, prvi hrvatski ornitološki rezervat i najveće gnjezdište ptica žličarki u Europi, a doznajemo i sve o Čigoću - europskom selu roda. Prolazimo i kroz Lipovljane, čije je hrastove šume u okolici podizao i opjevao Josip Kozarac

Intervju - Željko Holjevac


Jedan od naših istaknutijih mlađih povjesničara otkrio nam je više o tome kako je tekao njegov znanstveni razvoj do zvanja izvanrednog profesora. Razgovarali smo s njim i o našim gradišćanskim Hrvatima, hrvatsko-mađarskim odnosima, rodnoj Lici, ali i o novom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja

Slavne povijesne ličnosti - Mata Hari


Spomen Mate Hari i danas priziva sliku zavodljive dvostruke špijunke, fatalne žene, čijim su neodoljivim čarima podlegli nebrojeni muškarci, odvedeni na koncu u vlastitu propast. Slavu je stekla kao egzotična plesačica, prometnuvši se u metresu koja je uzimala bogate ljubavnike kako bi mogla uživati u luksuznom životu. Završila je pred streljačkim vodom, optužena za zločine koji su daleko nadmašivali njezinu stvarnu krivnju

Riječ urednice

Neprestano nam se javljaju naši dragi čitatelji, dragi prijatelji. Ponekad im svima ne stignem odgovoriti, jednostavno zato što nemam dovoljno vremena. Neki uostalom i ne potpišu svoja pisma, poruke, mailove, no ipak žele da znamo njihovo mišljenje. Drago mi je što među recima našeg časopisa iz broja u broj pronalazite reportaže koje vam nešto pružaju. Takva spoznaja u meni uvijek budi radost.

U ovom broju želimo vam skrenuti pozornost na to da je možda naš najvažniji zadatak zapravo zaštita i očuvanje (za opće dobro svih stanovnika naše domovine) onih čistih i netaknutih prostora Hrvatske koji su se još uspjeli sačuvati. U ovom broju stavljamo naglasak na vodeno, biljno i životinjsko bogatstvo naših rijeka, poput Drave, Dunava, Gacke… Trebali bismo se udruženo boriti protiv betonizacija naših riječnih obala, uništavanja močvarnih područja (poput Kopačkog rita ili Lonjskog polja), uništavanja šuma te složenih i jedinstvenih zajednica bića koja obitavaju u našim rijekama poput gacke pastrve i drugih.

Dugotrajno akumulirano bogatstvo naše prirode, naših rijeka, proizvela je tisućljetna suradnja atmosfere, zemaljske kugle i svemira koji nas okružuje. No mi smo skloni, osobito raz­vojem tehnologije, čak i pod okriljem znanosti i napretka, njezinom osiromašivanju. Stvarnost je još mračnija nego što mislimo. Je li ispirač zlata na Dravi početkom stoljeća u Hrvatskoj mogao predvidjeti veliko zagađivanje rijeka otpadom kemijskih i drugih industrija, povišenje temperature voda rijeka gradnjom tvornica, istrebljenje životinjskih vrsta…

Nije mogao zamisliti podmukla odlagališta autoolupina i drugog otpada uz riječna korita, a da o štetnom djelovanju herbicida i pesticida te betonizacije naših obala radi sprečavanja tzv. štetnih poplava da i ne govorimo. Naglo smo uspjeli osiromašiti zemlju, isušiti krajolik, a naši prirodni resursi nisu neiscrpni. Što god radili, to bismo uvijek trebali imati na umu.

Zato bi bilo važno pokušati izdići se iznad vlastitih potreba i neumjerenosti te pripomoći svima onima koje se bore protiv stranih, ali i naših korporacija koje se brinu jedino o vlastitim interesima, a pritom uništavaju prirodu. Trebali bismo težiti tome da zadržimo dovoljno zaliha nezagađenog zraka, vode, biljnog i životinjskog svijeta, usprkos tome što se to ponekad čini uzaludno, baš poput plivanja u rijeci dok vas ona istovremeno i nosi i odnosi. No sve počinje od čovjeka pa zato nikad nije prekasno pokušati učiniti pravu stvar. Živimo usred svemira, na planetu koji, srećom, ima još bogatstava koja nakon tisućljetne eksploatacije moramo početi štedjeti. Ovisimo o zraku, vodi, svim živim bićima, a i najmanja pogreška poput nasilja ili rata sve to može uništiti. Samo od ne tako davne jugosrpske agresije ostalo nam je toliko mina da smo i dalje jedna od minama najzagađenijih zemalja na svijetu.

Hrvatska je uistinu mala i prekrasna zem­lja koju mnogi iskorištavaju. Često se pitam cijenimo li dovoljno svoju jedinu domovinu.

Vaša urednica
Petra Somek

Sadržaj

001 Riječ urednice

005 Čitateljski forum

006 - 015 Geo info

017 - 018 Planet internet

019 Kolumna Hrvoja Dečaka

020 - 027 Biciklom po Hrvatskoj - Selima Posavine do šuma Lonjskog polja

028 - 033 Intervju Meridijana - dr. sc. Željko Holjevac

034 - 045 Oko sutoka Drave i Dunava - srce europske divljine
Naš Goran Šafarek provezao se Dunavom od Mohača u Mađarskoj do Aljmaša u Hrvatskoj i zaključio da se moćni Dunav, osim delte u Crno more, u svom najljepšem izdanju pokazuje baš u Hrvatskoj. Goran tumači i zašto je regulacija rijeka - zidanje njihovih obala - pogubna

046 - 051 Uzgoj gacke pastrve - povratak ličke ljepotice
Iz pera i objektiva Tomislava Šolića saznajte više o još jednom hrvatskom prirodnom fenomenu koji krasi rijeku Gacku. Pravila na Gacki su stroga: ulovi, slikaj i pusti! Ondje je, kao i u ostalim hrvatskim rijekama, zabranjen lov pastrve za daljnju preprodaju

052 - 067 Kilimandžaro - Hakuna Matata
Svi koji su gledali “Kralja lavova” znaju da “Hakuna Matata” znači “Bez briga”. A to je - opisuje nam Davor Rostuhar - i stih omiljene pjesme nosača na najviši vrh Afrike, kojima nošenje tereta za planinare znači iskorak iz afričkog siromaštva

068 - 075 S ispiračima zlata kod Legrada - Dravom zlato plovi
Preko zlatarske deske za gram zlata treba dnevno premetati i do pet kubika šljunka. Naš glavni urednik prof. dr. Dragutin Feletar je, uz pomoć Romea Ibriševića, zabilježio rad zlatara na Dravi, u poslu u kojem su u njegovo “zlatno doba” najviše zarađivali - posrednici

076 - 080 Jadranski dupini - dobre životinje koje su gotovo istrijebljene
Koje su razlike između običnog i dobrog dupina, kada se dogodio pokolj dupina u Jadranu, zašto ženka dok rađa mladunca ima pomoćnike i drugo doznajte u novom “životinjskom” tekstu našeg Krunoslava Raca

082 - 089 Slavne povijesne ličnosti - Mata Hari

090 - 093 UNESCO - svjetska baština - Peru

096 Geografska križaljka