Sankt Peterburg
Tekst i fotografije: Branko Kladarin
Raskošne i svečane građevine Sankt Peterburga i danas ostavljaju dojam kao da je cijeli grad jedna velika carska palača. U stvaranju tog remek‑djela graditeljstva u prvoj polovici 18. stoljeća sudjelovali su većinom strani graditelji i umjetnici koje je proeuropski orijentirani car Petar I. pozvao u Rusiju i koji su od St. Peterburga stvorili ruski grad s europskim licem
Kuvajt
Posjetili smo glavni grad Kuwait, modernu prijestolnicu starinskog arapskog nasljeđa i suvremene urbanizacije potaknute bogatstvom nafte
Strasbourg
Francuski Strasbourg grad je u kojem se europska prošlost prepleće s budućnošću. Europski parlament, smješten u tom raznolikom i multikulturalnom gradu, utemeljen je na vrijednostima koje proizlaze iz njegova bogata nasljeđa. Doznajete više o njegovoj burnoj i značajnoj prošlosti koju je odredio i povoljan položaj grada u sjeveroistočnom dijelu Francuske, u samom središtu zapadne Europe
Rezervat Lewa
Posjetili smo kenijski rezervat Lewa koji je uspio spojiti zaštitu divljih životinja s razvojem lokalne zajednice. Po tom modelu spadaju u pionire uspješne zaštite prirode pa ih razne udruge iz cijeloga svijeta, koje se bave sličnim projektima, zovu kako bi im prenijeli svoja znanja i iskustava. No baš kad je model održivog razvoja profunkcionirao i uhodao se, Lewa se našla pred novim, još većim izazovima prouzročenim sve većom potražnjom za nosorogovim rogom
Tajni grad u utrobi planine
Meridijani su posjetili Titov bunker nedaleko od Konjica, tajnog naziva Istanbul, koji je sve do raspada Jugoslavije 1991. bio najstrože čuvana državna tajna. Građen je od 1953. do 1979. godine, a stajao je nevjerojatnih 4,6 milijardi dolara. Danas tu neobičnu turističku atrakciju možete razgledati uz prethodnu dozvolu Ministarstva obrane BiH
Intervju - Hrvoje Gračanin
Povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin govori o našim krajevima u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku, o udžbenicima iz povijesti koje piše te po kojem kriteriju bira povijesne ličnosti koje obrađuje u svakom broju ”Meridijana”
Karlo V. Habsburški
Karlo V. (1500. - 1558.), zacijelo najsjajniji potomak habsburške loze, bio je najmoćniji europski monarh svoga doba. Baštinik tolikih posjeda i zemalja rasutih Europom i svijetom da se govorilo kako u njegovoj državi Sunce nikad ne zalazi, postavio si je za cilj dosegnuti veličinu i ujediniti pod svojim vodstvom kršćanski zapad. Unatoč silnim nastojanjima koja su ga tjerala iz jednog rata u drugi, iz sukoba u sukob, na kraju je doživio neuspjeh
Riječ urednice
Kada sam nedavno na autobusnom kolodvoru u Zagrebu dočekala profesoricu Marinović iz Rijeke, iz kurtoazije sam je pitala kakva je situacija u Gorskom kotaru, kako je putovala. Pričala je da je porušeno jako puno stabala, da je situacija teška, u Fužinama nema struje… Kratko sam pomislila: “Pa nije valjda tako strašno, ceste su prohodne...” i razgovor je potekao u drugom smjeru.
A onda sam za vikend krenula u Opatiju i tek tada shvatila razmjere katastrofe koja je posljednjih nekoliko dana pogodila Gorski kotar. Vozeći se autocestom Zagreb - Rijeka, već od Ravne Gore pa sve do tunela Tuhobić prizori goranskih krajolika nalikovali su pravoj apokalipsi. Nije trebalo puno da mi se oči napune suzama. Uhvatila me golema tuga. Nezapamćene vremenske neprilike u samo nekoliko dana izazvale su veliko nakupljanje leda koji je u nekim dijelovima polomio 95 posto stabala, dalekovode, električne stupove, pa je i vožnja neosvijetljenim goranskim tunelima na povratku bila jezovita. A šuma? Šuma je u dva ledena dana gotovo umrla. Nikad u životu nisam vidjela tako tužnu, umiruću šumu. Stabla divnih krhkih breza uz cestu bila su potpuno raščetvorena. Uz njih i stabla bukve i javora... Gotovo cijela bjelogorična šuma, gdje god je pogled sezao, bila su polomljena, beživotna, uništena. Kako je tek u drugim dijelovima koji se ne vide s autoceste, kako je Goranima, kako šumskim životinjama? Kako takva umiruća šuma uopće može ponovno oživjeti?
Taj prolazak kroz Gorski kotar upamtit ću cijeli život. U veljači 2014. umalo je umrla goranska šuma! Razmjeri štete nesagledivi su.
Izgubljeno je mnogo šumskog fonda koji se dugo neće moći regenerirati - sigurno ne za moga života. Bukvi i javoru potrebno je oko stotinu godina da narastu u punoj snazi. Odmah sam se zapitala što se može učiniti, što ja mogu učiniti, što “Meridijani” mogu učiniti, naši čitatelji… Gorski kotar pluća su naše zemlje. U takvim velikim nevoljama treba se pokrenuti i pomoći. Zato ćemo u sljedećem broju “Meridijana” objaviti kontakte i konkretne mjere pomoći. Svi koji žele i imaju mogućnosti tako će se moći uključiti i pomoći u pošumljavanju goranskih šuma. Svatko od nas može posaditi jedno stablo. Doznat ćemo kako možemo oživjeti goransku šumu, tu složenu i prekrasnu zajednicu živih bića. Svatko od nas može raščistiti sam sa sobom: Ako se stabla ruše, ja ih sadim! Ako netko/nešto ruši na hektare stabala, ja ih sadim, jedno po jedno… I dok ovo pišem, prije zaključenja okruglog, 180. broja “Meridijana”, Hrvatsku pogađa još jedna elementarna nepogoda - poplave.
No sve kreće od čovjeka. Uključite se i pomozite bližnjima, pomozite potrebitima. Jer, kako je u jednom intervjuu rekla moja omiljena književnica Marguerite Yourcenar, nikad nije prekasno pokušati učiniti što treba, toliko dugo dok na Zemlji postoji barem jedno drvo, jedna životinja, jedan čovjek. Ljudsko poslanje trebalo bi se sastojati u tome da organiziramo nešto bolji svijet.
Zato, suosjećajte s razumijevanjem!
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
001 Riječ urednice
005 Čitateljski forum
006 - 015 Geo info
016 - 017 Planet internet
018 - 023 Intervju Meridijana - prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin
024 - 033 Lunski maslinici
Vrstan fotograf Goran Saletto i njegova suputnica Edita Gregurić Cvenić posjetili su mjestašce na krajnjem sjeveru otoka Paga - Lun. Ondje su prisustvovali berbi maslina u čudesnim maslinicima koji koriste sredstava fondova Europske unije
034 - 043 Sankt Peterburg - ruski prozor u Europu
Naš vjerni suradnik Branko Kladarin opet nam se javlja iz Rusije. Nakon Moskve, Bajkalskog jezera, Novgoroda... na red je došao i jedan od najljepših ruskih gradova Sankt Peterburg. Pod mekoćom sitnoga gustog snijega obišao je uži centar na “ugodnih” -19 ˚C
044 - 050 Tajni grad u utrobi planine
Boraveći u BiH tijekom organiziranog posjeta skupine stranih novinara, Hrvoje Dečak i Renato Branđolica posjetili su nekadašnji Titov bunker u Konjicu. Iako je sličnih objekata u bivšoj Jugoslaviji sagrađeno na desetke, baš je ovaj trebao pružiti najsigurnije utočište
051 Nova izdanja
052- 063 Kuvajt - more pijeska na nafti
Vedran Tolić posjetio je Kuwait, glavni grad istoimene arapske države, male zemlje u Perzijskom zaljevu. U njegovoj prvoj reportaži za “Meridijane” doznajte više o tom gradu, ali i o zemlji u kojoj nafta diktira sve. Kuvajt je parlamentarna monarhija, ali iznad svih stoluje emir
064 - 073 Strasbourg - druga prijestolnica Europe
Tandem Dubravko Grakalić i Romeo Ibrišević donosi nam priču o Strasbourgu - drevnom francuskom gradu u srcu Europe. Posjetili su i Europski parlament u sklopu kojeg je Romeo sudjelovao na fotonatječaju koji je organizirao Ured našeg eurozastupnika Tonina Picule
074 - 083 Rezervat Lewa
U nastavku serijala o velikim afričkim životinjama na red su došli i nosorozi. U kenijskom rezervatu Lewa naš suradnik Davor Rostuhar svjedočio je pravom ratu za njihov opstanak. Naoružana vojska čuva nosoroge od krivolovaca, a situaciju dodatno pogoršavaju Kinezi
084 - 091 Slavne povijesne ličnosti - Karlo V. Habsburški
096 Geografska križaljka
