Bangkok
Tekst i fotografije: Nikola Poljak
Posjetili smo višemilijunski glavni grad Tajlanda, koji je ujedno i najveća luka te daleke azijske zemlje. Bangkok su nekad nazivali Venecijom istoka, a danas nosi epitet New York istoka
Hajdučki i Rožanski kukovi
Ono što je stanovnicima Nepala Himalaja ili Japancima Fuji, to je Hrvatima Velebit. To je katedrala hrvatske prirode, a u njemu jedan fenomen zaslužuje našu posebnu pozornost. To su Hajdučki i Rožanski kukovi smješteni u najmlađem hrvatskom nacionalnom parku Sjeverni Velebit
Starogradsko polje na otoku Hvaru
Grci su na našem otoku Hvaru 385. ili 384. g. pr. Kr. utemeljili grad Pharos, današnji Stari Grad te kultivirali obližnje Starogradsko polje koje je služilo za proizvodnju hrane. Krajolici planski parceliranog polja pregrađenog suhozidima i putevima ostali su gotovo neizmijenjeni od grčke kolonizacije. Zato je ovaj jedinstven kulturni krajobraz uvršten na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne i prirodne baštine čovječanstva kao sedmo hrvatsko materijalno dobro
Lav - kralj životinjskog carstva
Još u doba stare Grčke lavovi su hodali Europom. Većim dijelom Azije hodali su sve do 19. i 20. stoljeća, a danas je mala skupina lavova preživjela još samo u Indiji. U Africi ih je bilo posvuda do kraja 20. stoljeća, no danas su “stabilne” populacije ograničene samo na istočnu i južnu Afriku. No i ondje populacija lavova drastično pada
Stazom globalnog zatopljenja!
Iako smo već dobro zagazili u 2014., sada kada nam je dostupno pregršt podataka klimatologa diljem svijeta, možemo doznati kakva nam je klimatološki bila prošla 2013. godina
Lijepe naše… olupine!?
U povodu desete godišnjice akcije “Očistimo Hrvatsku od autoolupina - powered by Renault” zamolili smo uže vodstvo udruge Zelene stope, na čelu s našim stalnim suradnikom, fotografom Romeom Ibriševićem, da podijele s nama svoja promišljanja te da nas upoznaju sa svojom hvalevrijednom akcijom kojom je iz Hrvatske dosad uklonjeno više od 15 tisuća autoolupina
Hipatija iz Aleksandrije
Sudbina Hipatije iz Aleksandrije (oko 355. - 415.) poprimila je s vremenom mitska obilježja i do danas ostala vrhunski primjer pobjede fanatizma i natražnjaštva nad slobodoumljem, vjerskom tolerancijom i rodnom ravnopravnošću. Povijesna Hipatija stoga je odavno već ustuknula pred predodžbom koju su iz vlastitih pobuda i ideoloških potreba oblikovali kako pisci samo koje stoljeće mlađi od njezina doba, tako i mnogo kasniji autori, od prosvjetiteljstva do danas
Riječ urednice
Ako znate uživati u godišnjim dobima, onda će vas sigurno veseliti proljetni odlazak u prirodu, udisanje svježeg zraka, uživanje u rascvjetalim cvjetovima i proljetnom povjetarcu. Zamislite sada kako izgleda goranski izlazak u šumu nakon katastrofe koja se dogodila ove zime. Nema tu veselja, samo šok i nevjerica. Svuda oko vas umiruća šuma... Dio našeg tužnog, travanjskog izlaska u šume kod Gerova možete doživjeti na stanicama ovog broja. Za mene su to zabrinjavajući prizori, a “Meridijani” su jedan od rijetkih medija u Hrvatskoj koji pišu o razmjerima katastrofe koja je zadesila Gorski kotar. Pišemo i o tome što se može učiniti nakon velike štete, a doznajemo da ćemo tek nakon godinu, dvije mukotrpnog raskrčivanja moći početi nešto i saditi. Pokušajte sami posaditi i uzgojiti samo jedno stablo!
U Međimurju, gdje sam odrasla, u dvorištu moje drage bake Veronike rastao je divan orah. Ljeti smo uživali u njegovu hladu, a najesen u veličanstvenim bojama i plodovima. Čak nam je ponekad išao na živce kada smo morali skupljati njegovo otpalo lišće, no onda je orah, zbog dotrajalosti, posječen. Otad više ništa nije isto. Bez tog raskošnog stabla bakina kuća nema više čari one kuće iz moga djetinjstva. Dvorište je bezlično, prazno, kao da mu je oduzeta životna energija, a i bake više nema. Jako me boli kad neko poreže stablo, a ne mora. Iz hira ili zato da bi sagradio što veću kuću, zgradu. To je svakodnevna pojava. U našim se gradovima stabla ruše petkom, subotom i nedjeljom kad “nitko ne vidi”.
Zato bi rješavanje pošumljavanja goranskih šuma, koja su pluća naše zemlje, trebala biti tema od državnog interesa. Mi jako dobro znamo i analiziramo tuđe probleme i teme, a našima se više ne bave ni stručnjaci niti intelektualci.
Volim svoju zemlju, a jedan od brojnih razloga zašto je volim njezini su krajolici koje pomalo više ne prepoznajem. Razne devastacije koje su se u posljednjih dvadesetak godina dogodile, najviše pod krinkom razvoja, velike su - od betonizacije obale, predimenzionirane gradnje autocesta do gradnje tzv. urbanih vila.
Zato smo kao glavnu temu ovog broja “Meridijana”, kojoj smo posvetili i najviše stranica, odabrali velebitske Hajdučke i Rožanske kukove. Oni još predstavljaju rijetki čisti i netaknuti prostor Hrvatske. Čini mi se da će naš najvažniji zadatak biti pokušati sačuvati takva prirodna blaga kako bi i buduće generacije imale pričuvu nezagađene prirode, biljnog i životinjskog svijeta, vode i zraka. U današnje vrijeme, kada su nacionalni interesi rijetko kome važni, bit će to jako teško.
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
001 Riječ urednice
005 Čitateljski forum
006 - 015 Geo info
016 - 017 Planet internet
018 - 023 Intervju Meridijana
024 - 033 Šuma pretvorena u čačkalice
Nakon nezapamćenih vremenskih neprilika, zimus je ledena kiša polomila stabla u Gorskom kotaru i prouzročila štetu koja se procjenjuje na oko 164 milijuna eura. Meridijanov fotograf Romeo Ibrišević s novinarom Hrvojem Dečakom posjetio je stradale dijelove kod Gerova
034 - 043 Bangkok - petnaestmilijunska tajlandska metropola
Dr. sc. Nikola Poljak posjetio je Bangkok, glavni grad parlamentarne monarhije Tajland u Indokini. U njegovoj prvoj reportaži za “Meridijane” doznajte više o toj višemilijunskoj metropoli (tajski Krung Thep) koja obiluje pozlaćenim budističkim hramovima i neboderima
044 - 048 Stazom globalnog zatopljenja
Naš meteorolog Milan Sijerković svake godine kada sakupi dovoljno podataka za naš časopis priredi kratko izvješće o tome kakva nam je klimatski bila prethodna godina. Saznajte koji su nas klimatski ekstremi pratili u 2013. te zašto i dalje kročimo stazom globalnog zatopljenja
049 Nova izdanja
050 - 063 Hajdučki i Rožanski kukovi
Naš suradnik Krunoslav Rac zaljubljenik je u prirodu, a osobito dobro poznaje Velebit. U središnjem dijelu NP-a Sjeverni Velebit nalazi se jedna naša posebna prirodna oaza - Hajdučki i Rožanski kukovi. Pravi raj za prirodoljupce, planinare, speleologe i one koji će to tek postati
064 - 071 Starogradsko polje na otoku Hvaru
Krešimir Regan i Zvonimir Tanocki donose nam reportažu o jedinstvenom graditeljskom pothvatu starih Grka u Hrvatskoj. Na Hvaru su kultivirali i parcelirali najplodniju ravnicu koju imamo na svim našim otocima, sagradili grad te pokrenuli poljoprivrednu proizvodnju
072 - 075 Deseta godišnjica akcije “Očistimo Hrvatsku od autoolupina”
076 - 073 Lav - kralj životinjskog carstva
U najpoznatijem nacionalnom parku Afrike - Serengetiju u Tanzaniji, žive najrasprostranjenije populacije afričkih lavova. Davor Rostuhar promatrao ih je baš na toj lokaciji, a pritom je snimio i dobar dio životinja koje se nalaze na lavljem jelovniku, točnije na jelovniku lavica
084 - 091 Slavne povijesne ličnosti - Hipatija
096 Geografska križaljka
