Kolomenskoe
Tekst i fotografije: Branko Kladarin
Na povišenoj obali rijeke Moskve, u novijoj urbanoj sredini glavnoga ruskoga grada, poput zelene oaze stoji nekadašnje veliko carsko imanje, Kolomenskoe. Iako izvorne carske palače nisu preživjele burna stoljeća ruske povijesti, uspjelo se sačuvati nekoliko značajnih građevina, među kojima je i remek-djelo ruske arhitekture - crkva Uznesenja, podignuta početkom 16. stoljeća
Barokni mostovi na Karolini i Jozefini
U baroknom 18. stoljeću izgrađene su prve moderne makadamske ceste koje su povezivale panonsku Hrvatsku sa sjevernim Jadranom. Karolina i Jozefina (kojima je početkom 19. stoljeća dodana i Lujzijana) bile su čudo tadašnje tehnike i cestogradnje. Na njima je izgrađen veći broj cestovnih objekata, među kojima se ističu mostovi. Neki od njih sačuvani su do danas gotovo u izvornom obliku
Tajnovite nastambe nacionalnog parka Mesa Verde
Visoravan Mesa Verde ispresijecana je brojnim kanjonima na jugozapadu američke države Colorado. Na nadmorskoj visini u rasponu od 1900 do 2600 metara pronađene ruševine sela i pojedinačnih kuća koje su u liticama kanjona od 6. do 12. stoljeća sagradili pripadnici kulture Anasazi, preci današnjih Pueblo Indijanaca, i danas fasciniraju javnost
San Marino treća najmanja zemlja u Europi
Povijesna država San Marino, čiji je istoimeni glavni grad UNESCO proglasio svjetskom baštinom zbog njegova neokrnjenog srednjovjekovnog nasljeđa, danas je među najbogatijima u Europi. Svake godine posjeti je tri milijuna turista koji uživaju u atmosferi prošlosti, neobičnim muzejima te neviđenom isprepletanju arhitektonskih znamenitosti i prirodnih ljepota
Zablude nepostojećeg poluotoka
S obzirom na to da se u Europi, pa i u Hrvatskoj opet sve više koriste pojmovi “Zapadni Balkan”, balkanske zemlje ili Balkanski poluotok, potrebno je ponovno pobliže obrazložiti taj geografsko-politički pojam
Slavne povijesne ličnosti - car Justinijan
Justinijana (482. - 565.) se ustaljeno smatra posljednjim velikim rimskim carem, o čemu svjedoči nadimak Veliki koji su mu nadjenuli kasniji naraštaji. Svojim je vladarskim potezima utjecao na gotovo sva područja života kasnorimske države i društva
Zagonetna fatamorgana
Bliži nam se ljeto, godišnje doba u kojem se najčešće može vidjeti optička pojava u atmosferi - fatamorgana, zbog koje nam se pričinja da u daljini vidimo predmete ili predjele za koje znamo da ne postoje. Naš poznati meteorolog objašnjava nam kako ona nastaje te kakva sve zračna zrcaljenja - miraže, razlikujemo
Riječ urednice
U raznim medijima gotovo svakodnevno slušamo kako se naša zemlja nalazi na “zapadnom Balkanu”. Potaknuta nedavnom izjavom jedne ugledne televizijske voditeljice “kako smo mi ipak mala zemlja na brdovitom Balkanu”, odlučila sam u ovom broju reprizirati jedan stari tekst našega glavnog i odgovornog urednika Dragutina Feletara, člana suradnika HAZU, pod naslovom “Zablude nepostojećeg poluotoka” koji mi se čini aktualniji nego ikad. Svakako ga opet pročitajte (čak su i slovenski mediji pokazali interes za njega)!
Profesor objašnjava zašto svrstavanje Hrvatske u kontekst Balkana uopće nije primjereno ni u geografskom, a ni u društveno-političkom i povijesnom smislu. Naime, pojam Balkanski poluotok je s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće u znanost i politiku uveo srpski zemljopisac Jovan Cvijić, koji je svim snagama širio ideje o srpskoj dominaciji, afirmaciji srpske kulture i nacionalne države na sve zemlje gdje žive Južni Slaveni. Takvo određenje novog poluotoka geografski je posve pogrešno jer bi u trokutu tog tzv. Balkanskog poluotoka kopnena kateta bila duža od morskih, što po zemljopisnoj definiciji poluotoka nije moguće. Za granice poluotoka uzimaju se dijelovi u kojima je more najdublje uvučeno u kopno. Dakle, poluotok je područje do kojeg se može doći preko prirodne veze s kopnom koje je u velikoj mjeri okruženo vodom.
U slučaju nepostojećeg poluotoka koja bi to točno granica bila gdje on završava? Tada bi gotovo cijela Europa trebala biti poluotok koji bi se onda mogao nazvati i po nekom drugom planinskom lancu, a ne baš po Bugarskoj planini Balkan.
S vremenom je odrednica “biti na Balkanu” poprimila neugodno značenje i zbog brojnih kriza i ratova na kontaktu različitih civilizacijskih područja. Čak je i Krleža u analizi društvenih odnosa u ovom dijelu Europe pisao o “balkanskoj krčmi”. Ipak, Hrvatska ne spada u tzv. balkanske države nego je povijesna sastavnica zapadnoeuropsko-sredozemnog i srednjoeuropskog kulturnog područja Europe. Jer, kako kaže prof. Feletar: “Suvremena geografska literatura ne poznaje odrednicu položaja Hrvatske kao balkanske države. Ako bi uopće postojao Balkanski poluotok (koji ne postoji), onda bi u njegovu središtu bila Grčka, a nju se obavezno svrstava u sredozemne države (što ona i jest), a Hrvatsku, koja se velikim dijelom nalazi izvan granica zamišljenog tzv. Balkanskog poluotoka, ipak svrstavaju u ‘balkanske države’, što je potpuno neprimjereno!”
Nadam se da će nakon ovog broja “Meridijana” svima biti jasno da nikako nismo na Balkanu! Vjerujem da nas čitaju i političari te da će prestati upotrebljavati takvu odrednicu kojom upadaju u zamke i nelogičnosti. Zato mi je drago što se naša predsjednica ipak drži točnih geografskih termina. Nedavno je čak ispravila njemačkog predsjednika koji je koristio termin zapadni Balkan, a ona ga je ispravno korigirala da se Hrvatska nalazi u jugoistočnoj Europi. Dakle, uistinu ne možemo imati veze s nekim nepostojećim Balkanom!
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
001 Riječ urednice
003 Sadržaj
006 - 013 Geo info
014 - 015 Planet internet
016 - 021 Intervju Meridijana - prof. dr. sc. Nenad Buzjak
022 - 026 Zagonetna fatarmorgana
027 Nova izdanja
028 - 039 Kolomenskoe - carska oaza u Moskvi
Za ovu smo temu opet angažirali našeg suradnika, profesora Branka Kladarina koji se tijekom godina specijalizirao za ruske teme. Ova nam se čini osobito zanimljivom jer kompleks Kolomenskoe obiluje specifičnim građevinama koje pružaju sjajan uvid u rusku arhitekturu
040 - 047 Tajnovite nastambe nacionalnog parka Mesa Verde
U ovogodišnjem novom serijalu “Nacionalni parkovi SAD-a” na red je došao park koji možda ne spada u grandiozne nacionalne parkove SAD-a, ali je zanimljiv zbog nastambi koje je sagradio drevni narod Anasazi u liticama stijena. Serijal piše Siniša Golub
048 - 051 Zablude nepostojećeg poluotoka
Ponovno skrećemo pozornost na to da Hrvatska nije na zapadnom Balkanu u repriziranoj temi našega glavnog i odgovornog urednika Dragutina Feletara, člana suradnik HAZU. Nadamo se da će nakon pažljivog čitanja svima biti jasno - nismo tzv. balkanska država!
052 - 063 Vransko jezero - ptičje carstvo u Dalmaciji
Nemamo puno jezera, nisu ni velika, no ističu se posebnošću i ljepotom, a neka od njih posebno su turistički atraktivna. Površinom naše najveće jezero, Vransko jezero kod Biograda, jedno je od njih. Tekst potkrijepljen vrhunskim fotografijama donosi biolog Goran Šafarek
064 - 073 Barokni mostovi na Karolini i Jozefini
Petar Feletar nedavno je doktorirao na PMF-u s temom “Utjecaji prvih modernih cesta na valorizaciju hrvatskoga gorskog praga”. Iz tog opsežnog rada za ovaj broj “Meridijana” izdvojio je zanimljive stare mostove koji su građeni na našim starim povijesnim cestama
074 - 085 San Marino - treća najmanja zemlja u Europi
Zanimljivo je da u dvadeset godina izlaženja još nismo pisali o maloj državi u Apeninima koja je meta brojnih posjetitelja. Odlične fotografije snimio je Nino Marcutti kojem je ovo prva suradnja s “Meridijanima”, a osnovne informacije donosi nam naš novinar Dubravko Grakalić
086 - 093 Slavne povijesne ličnosti - car Justinijan I. Veliki
096 Geografska križaljka
