Otočje Svalbard
Tekst i fotografije Davor Rostuhar
Posjetili smo najsjeverniji dio Kraljevine Norveške, daleko i hladno arktičko otočje Svalbard, i to ledolomcem kojim upravlja naš kapetan, Opatijac Juraj Zekan. Pričali smo i s guvernerom koji upravlja Svalbardom te još nekim zanimljivim sugovornicima
Sofija
Sofija je, s 1,3 milijuna stanovnika, najveći grad Bugarske te ujedno njeno znanstveno, kulturno i političko središte. U gradu se osjeća utjecaj civilizacija istoka i zapada, istočne katoličke crkve, stoljetne osmanlijske vladavine te novije razdoblje komunističke i postkomunističke epohe
Poseban prilog “Meridijana”
Tragom dobroga vojaka Švejka iz romana “Doživljaji dobrog vojaka Švejka za svjetskog rata” češkoga satiričara Jaroslava Hašeka, Meridijani vas vode u upoznavanje s tisućljetnom tradicijom proizvodnje piva u Češkoj Republici. Krećemo, dakle, Švejkovim stopama − na pivečko!
Biciklistička avantura
“Međimurje, kak si lepo zeleno, cvetićem si ti meni ograjeno...” Dio je to jedne od mnogobrojnih međimurskih narodnih pjesama koje opisuju ljepote ovoga kraja koji se još naziva i “hrvatskim cvetnjakom”. Ovaj smo put odlučili u jednom danu biciklirati gornjim Međimurjem
Priča o čempresu
Zbog izrazite dugovječnosti, kršćani su čempres uzeli kao simbol vječnoga života pa se redovito sadi blizu vječnih počivališta. Prema nekim izvorima, križ na koji je bio razapet Isus Krist također je bio istesan od čempresovine, a i prva vrata bazilike sv. Petra u Rimu bila su izrađena od toga trajnog, otpornog i mirisnog drveta. Ovo stablo štuju diljem svijeta i dio je mitologije, priča i legendi mnogih naroda
Couchsurfing: s kauča do kauča
Couchsurferi putuju svijetom odsjedajući kod virtualnih znanaca i isto tako ugošćuju druge u svom domu. Posjetili smo couchsurfericu, Zagrepčanku Ivanu Ćepulić, kad je primila turiste iz Španjolske, a potom i sama na isti način otputovala na drugi kraj svijeta
Eko otok Krk
Zahvaljujući naporima komunalnoga poduzeća “Ponikve eko otok Krk”, na Krku građani i ustanove razvrstavaju više od 45 posto otpada, dok je na razini države ta brojka ispod 10 posto. Na Krku imaju i cilj smanjiti emisiju štetnih plinova na nulu i maksimalno koristiti energiju sunca, vjetra i biomase
Riječ urednice
Kada je val prognanika počeo stizati u Hrvatsku, u jednu uglednu političku televizijsku emisiju uz ostale je goste bio pozvan i naš demogeograf Stjepan Šterc s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. I dok su ostali gosti prilično bezazleno govorili o izbjeglicama (u stilu “lako ćemo”), stručna je retorika dr. sc. Sjepana Šterca zvučala žestoko, no bilo je još prerano da bude razumljiva. Uglavnom, nisu mu baš dali govoriti... Kontaktirala sam ga odmah drugo jutro i zamolila za intervju. Unatoč brojnim obvezama odmah je pristao. Stoga, ako želite stvaran uvid u “tektonske” promjene koje pogađaju – i tek će pogoditi – našu domovinu, svakako ga s pažnjom pročitajte. Dr. Šterc nam je govorio i o tome kako je Njemačka isprva pozvala prognanike jer joj nedostaje radne snage, a radnici s Bliskoga istoka jeftiniji su od onih iz istočne i jugoistočne Europe... No situacija je mnogo kompleksnija.
I naš glavni i odgovorni urednik prof. dr. sc. Dragutin Feletar, član suradnik HAZU-a, u odličnoj geopolitičkoj temi “Pohod na zapad” vodi nas do srži ili izvorišta problema s migrantima – u jugozapadnu Aziju i sjevernu Afriku. Izradili smo tri detaljne karte str. 46 – 48 na kojima je prikazano sadašnje stanje zaraćenih grupa u Siriji i Iraku te nastanak mogućih novih država. Na posljednjoj je karti prikazan još jedan gorući problem mnogoljudnih Kurda koji u teritorijalnoj raspodjeli europskih sila nakon I. i II. svjetskoga rata nisu dobili svoju državu (a ima ih oko 32 milijuna!). Tek će to možda biti još veći problem od postojećega, s kojim se Turska već suočava.
Profesor Feletar pita se nije li ovo već mogući začetak kakvoga trećeg svjetskog rata, s obzirom na to da su Rusija i SAD na prostoru Bliskoga istoka sada u izravnom sukobu. Rusija bombardira u ime režima Bašara al-Asada, a Asadovu oporbu naoružava SAD.
U međuvremenu, ni kriva ni dužna, trpi Hrvatska (uz ostale male zemlje jugoistočne Europe). Svi pokazatelji govore u prilog tome da ćemo, nažalost, opet doći u poziciju sličnu onoj u kakvoj smo bili za vrijeme Domovinskoga rata. Nije li migrantski val jedan novi, drukčiji način ratovanja, pitaju se naši stručnjaci. Upravo na dan zaključivanja ovoga broja “Meridijana”, 19. listopada, i Slovenija je – uz Mađarsku – gotovo zatvorila svoje granice pa se tzv. izbjeglička kriza i u već jako pogođenoj i osiromašenoj Hrvatskoj dodatno pogoršava...
Nakon naše prošlomjesečne teme, odnosno prijedloga novoga teritorijalnog ustroja Hrvatske te ovomjesečnih još težih tema o migrantima, u ovom broju objavljujemo i niz onih lakših. Veća je zanimljiva reportaža o dalekom norveškom otočju Svalbard koje je površinom 10 posto veće nego Hrvatska, ali je po broju stanovnika 1460 puta manje! Brkati tuljan na santi leda u dramatičnom krajoliku zaleđenoga Barentsova mora tako krasi našu naslovnicu. Zbog utjecaja jednoga kraka tople golfske struje samo manji, jugozapadni dijelovi Svalbarda nisu pod vječnim snijegom i ledom dok su ostali izloženi polarnim, arktičkim zračnim masama... Baš kao što smo mi, zbog važnoga geostrateškog položaja, uvijek bili izloženi ratovima i migrantima.
Sadržaj
2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima “Meridijana” – specijaliziranoga nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima
15 Hrvatska kroz statistiku – Malo svjetlo na kraju tunela
Našu je novu rubriku priredio član suradnik HAZU-a Dragutin Feletar, glavni i odgovorni urednik časopisa
16 – 17 Planet Internet
Pronađite korisne internetske adrese koje za svaki broj priređuje prof. geografije Kristijan Brkić
18 – 24 Intervju “Meridijana”
Novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s demogeografom dr. sc. Stjepanom Štercom na PMF-u u Zagrebu o imigrantima i ostalim vrućim demografskim pitanjima
27 – 31 Stražar naših obala i pratitelj vječnih počivališta – Čempres
Prva tema našega novog suradnika inženjera elektrotehnike Gordana Bakovića nepravedno je čekala objavljivanje nekoliko godina, no uoči blagdana Svih svetih učinila nam se kao idealna prigoda da s vama podjelimo priču o čempresu
36 – 39 Biciklistička avantura gornjim Međimurjem
Nakon Gackoga polja, ovaj put bicikliramo u Međimurskoj županiji. Nastavnice Silvija Martišek i Višnja Matotek sa svojom uigranom bic-ekipom slijedile su plave putokaze biciklističkih staza krajnjega sjevera Hrvatske
41 – 45 Bugarska prijestolnica – Sofija
Stalni suradnik doc. dr. sc. Mladen Tomorad donosi nam reportažu o Sofiji.
O Bugarskoj dosad još nismo pisali pa počinjemo s prijestolnicom
46 – 48 Pohod na zapad
Sve o najvećoj izbjegličkoj krizi nakon 1945. godine doznajete iz pera prof. dr. sc. Dragutina Feletara
49 – 56 POSEBAN PRILOG “MERIDIJANA”
U potrazi za tisućljetnom češkom tradicijom proizvodnje piva
Iako je autorica mr. sc. Dubravka Volenec priredila sadržaj dostatan cijele knjižice, donosimo najosnovnije informacije o proizvodnji piva koje je u Češkoj puno više od obične prehrambene namirnice
57 – 59 Zmajevački vinski podrumi iskopani u lesu
U Baranju se uputila naša neumorna suradnica Lara Černicki
60 – 62 Moderna čekaonica
Labirintom megaaerodroma Kemal Atatürk u Istanbulu lutao je naš fotograf Romeo Ibrišević i naišao na veliki novi Lounge Turkish Airlinesa od 5900 m2
70 – 72 Couchsurfing – s kauča na kauč
Kako putovati svijetom uz besplatan smještaj otkriva naš novinar Hrvoje Dečak
68 – 76 Kraljevstvo arktičke divljine – otočje Svalbard
Davor Rostuhar ovaj se put uputio na najsjeverniji dio kopna Kraljevine Norveške. Otočje Svalbard površinom je veće od Hrvatske, a nastanjuje ga oko 2800 stanovnika i isto toliko, čak i nešto više, polarnih medvjeda
79 – 83 Eko otok Krk
Kako je realiziran prvi cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj otkriva Hrvoje Dečak
85 – 88 Čagljevi u lovu na komunalni otpad na Pelješcu
Kako ne bi trebalo izgledati zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj otkriva Romeo Ibiršević
89 – 104 GLAVNA TEMA BROJA
10 razloga za posjet – Lisabon
Niste nikada bili u Portugalu? Morate posjetiti barem Lisabon! Deset dobrih razloga za posjet, uz dobre fotografije i korisne adrese, predlaže urednica Petra Somek
105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – Princ Eugen Savojski
Poticaj za ovu temu dala nam je profesorica s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Dubravka Botica, s kojom smo posjetili bečke palače ovoga slavnog vojskovođe. U njegovoj se restauriranoj Zimskoj palači može kupiti i odlična monografija “Prince Eugene: General-Philosopher and Art Lover, Husslein-Arco” dostupna u engleskom i njemačkom izdanju koja krasi i “Meridijanovu” biblioteku. Kratku biografiju Eugena Savojskog donosi povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin
111 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške :)
