Nacionalni park Yosemite
Tekst i fotografije: Siniša Golub
Zbog nedvojbene ljepote, geološke i biološke raznolikosti Nacionalni park Yosemite jedan je od pet najposjećenijih američkih nacionalnih parkova. Na posjećenost utječe i relativna blizina gusto naseljenih gradova: San Francisca, koji je od parka udaljen četiri sata vožnje, i Los Angelesa, udaljenoga šest sati vožnje
Crvena tvrđava u Delhiju
Crvena tvrđava u starome dijelu Delhija jedna je od najveličanstvenijih utvrđenih palača u Indiji. Podignuta u 17. stoljeću kao prijestolnica mogulskoga vladara Shaha Jahana, ujedinila je perzijske, timuridske i hinduističke graditeljske elemente, stvarajući novi islamsko-hinduistički arhitektonski stil koji će kasnije utjecati na građevine u Agri, Rajasthanu i drugdje
Toplice Rogner Bad Blumau
Posjetili smo neobične toplice s hotelom u Štajerskoj koje je osmislio austrijski slikar, grafičar i arhitekt Friedensreich Hundertwasser. Austrijanci su osobito ponosni na kompleks toplica jer termalni park osebujna izgleda uopće ne zagrađuje prirodu
Alentejo
Portugalska regija Alentejo toliko nas je oduševila svojim krajolicima, kulturnom i prirodnom baštinom te gastronomskim specijalitetima da je zaista teško izreći sve o Alenteju u samo jednoj reportaži. Ipak, uspjeli smo izdvojiti barem glavne smjernice da bismo hrvatskim čitateljima odškrinuli vrata ove prekrasne pokrajine na drugom kraju europskoga kontinenta
Pariške katakombe
Ova pomalo jezovita priča iz srca francuske metropole poziva na drukčije otkrivanje grada te priziva različite osjećaje, posebno one tajanstvene, pustolovne, kao i pune strahopoštovanja. Meridijani vas provode dijelom Pariških katakombi dostupnim za posjetitelje u kojima su posmrtni ostatci građana Pariza
Obnovljena kula nad Kamenitim vratima
Nakon cjelogodišnje opsežne obnove, krajem 2015. ponovo je otvorena kula nad Kamenitim vratima u kojoj je sjedište Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”, institucije koja se brine o očuvanju hrvatskih povijesnih i kulturnih vrednota
Sulejmanov most na Dravi
Ove se godine obilježava 450. obljetnica znamenite Bitke kod Sigeta (1566.), o kojoj ćemo pisati u jednom od idućih brojeva. Kao uvod u tu temu donosimo priču o znamenitome (pontonskom) drvenom mostu koji je podignut na Dravi kod osječke Tvrđe sredinom 16. stoljeća, za vladavine osmanskoga sultana Sulejmana I. Veličanstvenog, a nestao je s povijesne pozornice oko 1687. godine
Riječ urednice
Uvijek se osjećam dezorijentirano i pomalo raštimano pred kraj godine, kada je sve tako užurbano, rokovi stišću, darovi se kupuju u posljednji čas... a ja pišem uvodnik, uvijek unaprijed. Dva tjedna prije Nove, naš je deadline za tisak. Tako vam želim sretan Božić koji je, dok ovo čitate, već prošao, a ja ga – pišući za svojim šrajbtišom – tek očekujem. Proći će i proslava Nove za koju se uvijek pitam – što je ona zapravo? Čini mi se kao da je vidim samo u ponoć, na sekundu, zabliješti i ode nekamo daleko... Toliko se pompozno za nju pripremamo, toliko je blještavo slavimo, da uvijek očekujem kako će se nešto veliko pomaknuti, kako će se pojaviti neko lice koje će izmiješati sve zvijezde i planete i kako će se ovdje dolje, na Zemlji, dogoditi nešto važno. No, ništa! Sve miruje u istoj točci. Mjesec je oblikom isti kao onaj od sinoć, Sunce izranja na istoj strani, ljudi od jučer isti su kao i danas, osim što su stariji i iskusniji.
Možda smo sada, već u novoj, ipak uspjeli dobiti novu vladu. Možda ćemo u 2016. godini živjeti bolje jer smo shvatili da nam valja ići naprijed. To da je Hrvatska u glibu, samo je naša pogreška. Naša je kolektivna odgovornost ta što uvijek samo gledamo i uvijek samo šutimo. Kada opasno zagusti, čudimo se – što nam se to događa? Događa se samo to da smo godinama bili konformisti i dopuštali da sve male prijevare postanu velike. Valjda ćemo u novoj shvatiti da imamo državu koju treba cijeniti, koju valja njegovati i slaviti, o kojoj se treba brinuti s najvećom mogućom pažnjom, uz poštivanje njenih pravila i zakona. Tek ćemo tada postati sretno, a ne depresivno i beznadno društvo puno predrasuda, zlopamćenja, podijeljenosti i mržnje u kakvo smo se pretvorili.
No odbijam sada, uoči Božića, dovesti svoj duh u još veće stanje ozlojeđenosti. Zato ću se, prije negoli se potpuno pretvorim u kip od soli pred računalom, čim predam ovaj uvodnik u tisak, prošetati Zagrebom. Mislim da će mi adventsko španciranje koristiti da bih se opustila od meteža ideja i strahova od pogrešaka, koje mi se (još dok korigiram posljednje stranice ovoga broja), čine poput buha koje iskaču iz svakoga retka... Vjerujte mi, buhe su noćna mora svakoga urednika!
Hodanje Zagrebom punim tajni i raznih divota nudi mi se kao odličan uzmak. Nakon biranja crno-bijelih fotografija Damira Matijevića za naš poseban novogodišnji prilog str. 49 - 56, vidim da ga se može promatrati drukčijim očima. Zaboravit ću nakratko osiromašene ljude koji premeću po smeću, trošne fasade pune grafita, postat ću neosjetljiva na nečistoću, ilegalne gradnje i prigradnje... i gledat ću Zagreb očima koje će me ispuniti užitkom i radošću. Ipak, samo je jedan Božić 2015.! Neka noćni prividi i iluzije potraju barem još malo...
Prije duge, večernje šetnje zahvaljujem vam što ste još jednu godinu proveli uz naše Meridijane. U nedokučivoj novoj, želim vam pregršt zdravlja i ljubavi, zanosa i veselja, entuzijazma i energije i... držite ritam! To mi se čini kao najvažnija stvar koju trebamo učiniti ako želimo ostvariti bilo kakav dugoročan posao, projekt, pothvat. Odredite ciljeve i tempo i samo se držite toga. Mislim da bi to i cijeloj našoj novoj vladi bilo korisno. Na samom kraju želim vam još samo čvrsto stisnuti ruku, da se međusobno ohrabrimo, jer valja nam i dalje, u dvomjesečnom ritmu, dolaziti na vaša vrata.
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranoga nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima
15 Hrvatska kroz statistiku – Kamo idu lokalni proračuni
Ovu rubriku za svaki broj priređuje član suradnik HAZU-a Dragutin Feletar, naš glavni i odgovorni urednik
16 – 17 Planet Internet
Pronađite korisne internetske adrese koje već godinama za Meridijane prikuplja prof. geografije Kristijan Brkić
18 – 24 Intervju Meridijana
Novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s geografom Markom Zlovićem, Zagrepčaninom koji mlade u kineskom gradu Zhangjiagangu podučava engleski
25 – 29 Njegovo veličanstvo – termometar
Prof. dr. sc. Tihomir Marijanac sa zagrebačkog PMF-a, sa svojom doktorandicom Marinom Čalogović, za ovaj je broj priredio zanimljiv tekst o povijesti mjerenja temperature
30 – 37 Dragulj američke savezne države Kalifornije – Nacionalni park Yosemite
Mr. sc. Siniša Golub, praktičar u zaštiti prirode Hrvatske, predstavlja nam nacionalne parkove američkoga zapada koje je obišao u prošle dvije godine. Kalifornijski Yosemite je park od kojega je sve počelo, čak osam godina prije Yellowstonea
39 – 44 Prijestolnica mogulskih vladara – Crvena tvrđava u Delhiju
Profesor Branko Kladarin letio je tijekom studenoga u indijsku prijestolnicu da bi nam donio reportažu o veličanstvenoj mogulskoj palači iz 17. stoljeća
45 – 48 Simbol Zagreba u novom ruhu
Članovi Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, otac i sin Feletar, donose nam kratku reportažu o obnovljenoj kuli nad Kamenitim vratima, svečanosti u povoda njezina otvorenja te o „zmajskim“ proslavama
49 – 56 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA
Fotopriča – Zagreb noću
Inženjer strojarstva Damir Matijević umjetničkom se fotografijom bavi više od 20 godina. Zavirite u njegov čarobni svijet Zagreba nakon što padne noć
57 – 62 Toplice Rogner Bad Blumau
Naša neumorna suradnica mr. sc. Dubravka Volenec oduševila se štajerskim toplicama koje je projektirao osebujan austrijski arhitekt Hundertwasser. Žudite li za odmorom i mirom u prirodi, među plantažama jabuka, ovo je pravo mjesto za vas
63 – 66 Povijesni osječki most – Sulejmanov most na Dravi
Kako je izgledao nekadašnji turski drveni most koji je služio za prelazak vojske preko nepristupačnoga močvarnog terena i rijeke Drave, od Osijeka od Darde, istražila je Lara Černicki
67 – 75 Netaknuto srce Portugala – Alentejo
Koje atrakcije nudi portugalska regija Alentejo otkriva nam germanist i povjesničar umjetnosti doc. dr. sc. Franko Ćorić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
76 – 79 Kako je kazalište došlo na Sveučilišni trg
Mag. nov. Hrvoje Dečak doznao je više o gradnji HNK-a u Zagrebu tijekom izložbe u povodu 120. obljetnice izgradnje
80 – 85 Magično putovanje podzemljem – Pariške katakombe
Znanstveni savjetnik s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) dr. sc. Damir Demonja vodi nas u posjet jedinstvenome muzeju koji je smješten u dugačkim podzemnim tunelima ispod francuske metropole
86 – 88 Tužna Mala Mlaka
Kako ne bi trebalo izgledati zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj i u ovom broju ponovno razotkriva naš Romeo Ibrišević
89 – 104 GLAVNA TEMA BROJA
Između Alpa i Jadranskoga mora – UDINE
Dugo niste bili u Udinama? Isto kao što smo napisali i za Trst – morate otići! Pročitajte reportažu mr. sc. Danka Bučanca te se informirajte o korisnim adresama koje je priredila urednica Petra Somek. Lakše ćete se snaći, a i znat ćete što trebate gledati i koje muzeje posjetiti
105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – Fridrik II. Štaufovac
Kratku biografiju o kralju i jednom od najmoćnijih careva Svetoga Rimskog Carstva Fridriku II. Štufovcu (1198. – 1250.) napisao je povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin. Fridrik II. Štaufovac bio je veliki srednjovjekovni vladar kojega su pristaše nazivali čudom svijeta i najvećim među zemaljskim knezovima, dok ga je papinska propaganda stigmatizirala kao krivovjerca, ateista, Antikrista i zvijer iz Ivanove apokalipse. Doznajete zašto!
111 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške :)
