Grgosova špilja
Tekst: Dubravko Grakalić, Fotografije: Romeo Ibrišević
Špilja kod Otruševca pored Samobora otkrivena je 1973. godine i proglašena zaštićenim geomorfološkim spomenikom. Danas, uređena i osvijetljena, očarava posjetitelje prirodnim ljepotama podzemnog svijeta
Velebitski kanal
More podno Velebita omeđeno je kopnom sa svih strana. Planina s jedne, a otoci s druge strane stvorili su jedinstveni kanal neobične ljepote, ali i izraženo ćudljivih vremenskih uvjeta. More sa svih strana okruženo surovim kršem izgleda negostoljubivo i u isto vrijeme nevjerojatno lijepo... Što takvo jedinstveno geografsko okruženje donosi Podgorcima, što Rabljanima, a što Pažanima i ostalima u okruženju?
St. Florian
U pokrajini Gornja Austrija, nedaleko od grada Linza, smješten je veliki augustinski samostan osnovan u 9. stoljeću. Tijekom vremena samostan je više puta dograđivan i proširivan, a nakon najznačajnije velike obnove iz prve polovice 18. stoljeća postao je remek-djelom barokne arhitekture i jednim od najmarkantnijih austrijskih samostana
Đurđevac i Stari grad
U Koprivničko-križevačkoj županiji, točnije u Đurđevačkoj Podravini, posjetili smo staro srednjovjekovno naselje i impozantnu utvrdu ili, kako je ovdje zovu, „Stari grad“ koji se uspio oduprijeti osvajanjima Osmanlija
Sirija, zemlja u ratnom kaosu
Sirijska Arapska Republika u fokusu je svjetske javnosti. Razoreni gradovi, stotine tisuća ubijenih, milijuni protjeranih, veliki izbjeglički valovi koji potresaju Europu, uspon tzv. Islamske države i neka od najgorih zvjerstva postali su žalosna svakodnevica. Kao i mnogi sukobi, rat u Siriji ima duboke korijene u povijesti i geografiji, uz ostale geopolitičke faktore, kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini
Lokalitet Göbekli Tepe
Misterij najstarijih hramova svijeta koje su podigli lovci-skupljači u jugoistočnoj Anatoliji oko 15 kilometara sjeveroistočno od grada Şanlıurfe, Urfe, te oko 90 kilometara zapadno od rijeke Eufrat, nastavlja intrigirati svjetsku javnost. Arheološki lokalitet koji istražuju njemački i turski arheolozi potpuno mijenja razumijevanje euroazijskog neolitika. Najstariji je to poznati primjer monumentalne arhitekture nastao oko 9600 do 8200 prije Krista, što je primjerice sedam tisućljeća ranije od Keopsove piramide u Gizi!
Crtice iz života vozača tuk-tuka
Motorizirani tricikl zvan autorikša ili tuk-tuk popularno je vozilo u javnom gradskom prijevozu u brojnim zemljama svijeta, osobito onim s tropskom ili suptropskom klimom. Najčešće smo se njime vozili u Indiji, Bangladešu, Kambodži, Indoneziji, Pakistanu i Filipinima, a sada smo ga iskušali i na Šri Lanki, republici i istoimenom otoku u južnoj Aziji, u Indijskom oceanu
Riječ urednice
Uz prekrasne fotografije Hvara, neke afirmativne i pozitivne teme u kojima, ovaj put, prevladavaju one iz Hrvatske, ovaj će vas broj „Meridijana“ zasigurno i rastužiti. Nije nam to bila namjera, ali svatko tko pročita naš prilog „Kamo ide stanovništvo Hrvatske – demografska zastava na pola koplja“ vjerojatno će se tako osjećati. Tužna je to demografska slika naše zemlje koju nam donosi naš ugledni geografski stručnjak, prof. dr. sc. Dragutin Feletar. Hrvatska se nalazi u općoj depopulaciji i naše stanovništvo izumire. Problem nije samo u tome što izumiremo nego i u tome što proces depopulacije ima trend ubrzavanja, akcelerativno i progresivno. Naši istaknuti demogeografi predviđaju da će se do 2050. većinsko stanovništvo smanjiti na 2,6 do 3,4 milijuna, ako ne i više. No, ni to nije najtužnije jer se, uza sve, još mijenja i demografska struktura našeg stanovništva – ono stari. Stariji od 65 godina u Hrvatskoj preuzimaju vodstvo, a u toj grupi stanovništva više nema demografske obnove.
Pogledamo li odnos nataliteta i mortaliteta na zabrinjavajućem grafikonu, na str. 51, uočavamo da se od 1990-ih škare nataliteta i mortaliteta zatvaraju – stanovništvo je ušlo u crveno. U cijeloj je Hrvatskoj više umrlih nego rođenih. U 19. stoljeću imali smo visok natalitet i mortalitet, bili smo u tzv. predtranzicijskoj fazi i porast stanovništva bio je minimalan. Nakon toga, slijedilo je razdoblje ekonomskog prosperiteta, razvitka poljoprivrede, tzv. stoljeće krumpira ili stoljeće kukuruza.
To je bila faza tranzicije u kojoj je došlo do stabilizacije, što je pozitivno utjecalo na porast broja stanovnika. Potom su uslijedili procesi industrijalizacije. Vrbovalo se stanovništvo iz manjih sredina koje se koncentriralo u veća gradska središta. Tako su gradovi počeli usisavati stanovništvo iz okolice i brojna naša ruralna naselja izumiru.
Danas smo ušli u razdoblje kada je demografska obnova postala nemoguća. Smatra se da, ako ima više od 12,5 posto stanovništva starijeg od 65 godina, dolazi do faze izumiranja. U Hrvatskoj je danas više od četvrtine stanovništva te dobi. Kapa starog stanovništva nadvila se nad mlado. Zbog toga bi, više nego žurno, trebalo povesti novu, trajnu i efikasnu demografsku politiku koja će ublažiti taj trend. Trend je u Hrvatskoj još gori nego u Njemačkoj, koja također vrlo loše stoji i da nema useljavanja, stanje bi bilo katastrofalno. Uz nas, lošu demografsku sliku imaju još i Bugarska, Srbija i Mađarska, koju spašava velik broj romskog stanovništva koje tamo živi. Možda i nama preostaje samo useljavanje, no to bi tek bio velik problem, s obzirom na loše ekonomsko stanje u kojemu se nalazimo. O tome ćemo pisati u nekom od idućih brojeva „Meridijana“.
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranoga nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima
13 Hrvatska kroz statistiku – Prekida trudnoće sve manje
Ovu rubriku priređuje član suradnik HAZU-a Dragutin Feletar, naš glavni i odgovorni urednik
14 Planet Internet
Pronađite korisne internetske adrese koje već godinama za „Meridijane“ prikuplja prof. geografije Kristijan Brkić
15 – 19 Grgosova špilja
O podzemnoj ljepotici Samoborskoga gorja, prepunoj stalaktita i stalagmita, piše novinar Dubravko Grakalić, a fotografije je snimio naš stalni suradnik Romeo Ibrišević
20 – 26 Intervju „Meridijana“
Novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s mladom docenticom s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Ninom Lončar
27 – 29 Za Bašćansku ploču mislili da je šifrirana
Hrvoje Dečak posjetio je Jurandvor kod Baške na otoku Krku da bi doznao više o najznamenitijem spomenik rane hrvatske pismenosti koji se čuva u auli HAZU-a
30 – 37 Velebitski kanal
Našem suradniku, dipl. ing. prehrambene tehnologije Krunoslavu Racu iz Đakova, malo ribarsko mjesto Sveti Juraj, u kojem živi s obitelji, bilo je izvrsna polazišna točka za istraživanje Velebitskog kanala omeđenog kamenim visovima Velebita, otocima i burom
38 – 41 Lokalitet Göbekli Tepe
O arheološkoj senzaciji u Turskoj, s mjesta događaja izvještava arheolog doc. dr. sc. Marcel Burić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
45 – 48 Tuk-tuk
Bračni par, Branka i Robert Đidara često su se vozili Indijom u malim motoriziranim triciklima, tzv. autorikšama ili tuk-tukovima... i tako je na Interliberu pala ideja da na svom sljedećem putovanju naprave malu reportažu o njima. Pročitajte crtice iz života vozača tuk-tuka, ovaj put sa Šri Lanke
49 – 55 POSEBAN PRILOG „MERIDIJANA“
KAMO IDE STANOVNIŠTVO HRVATSKE? – Demografska zastava na polja koplja
O tužnoj demografskoj slici naše zemlje izvještava prof. dr. sc. Dragutin Feletar, a tekst smo potkrijepili iscrpnim kartama, grafikonima i prigodnim ilustracijama
57 – 63 Carska raskoš augustinske opatije – St. Florian
Povjesničar umjetnosti i konzervator, skladatelj i dirigent te odličan putopisac i fotograf Branko Kladarin uputio se u Gornju Austriju da bi posjetio raskošan barokni samostan nedaleko od Linza
65 – 68 Muzej betinske drvene brodogradnje
Na Murteru, u slikovitoj Betini, nedavno je otvoren novi muzej o kojem više možete doznati iz pera magistra novinarstva Hrvoja Dečaka
69 – 75 Đurđevac i Stari grad
Urednica „Meridijana“, povjesničarka umjetnosti i etnologinja Petra Somek, bila je u posjetu Podravini i Picokima. Posebno ju je zaokupila srednjovjekovna utvrda Stari grad u kojoj je smješten Muzej grada, a u prizemlju su upravo otvoreni atraktivni ugostiteljski objekti, kao i vjenčaonica
76 – 80 Zemlja u ratnom kaosu – u posjetu Siriji
Naši suradnici Goran Šafarek i Hrvoje Ivančić nedavno su posjetili Siriju, snimajući film o tamošnjim ratnim strahotama. Pročitajte više o geopolitičkim prilikama u toj bliskoistočnoj zemlji te o doživljajima s prve linije bojišnice
81 – 83 Kako globalno zatopljenje doprinosi otkrivanju izumrlih mamuta na sjeveru Sibira
Fotograf i putopisac Davor Rostuhar trenutno je na ekspediciji u Norveškoj, a u međuvremenu nam je stigla njegova kratka, ali zanimljiva priča iz azijskog dijela Rusije
84 – 85 Plastične vrećice svuda oko nas
O novom ekološkom zagađenju kod Novog Vinodolskog izvještava Romeo Ibrišević
86 – 88 Riječ imaju profesori!
Točnije, riječ imaju profesorice! Da bismo vratili dignitet profesoricama i profesorima geografije i povijesti u našim gimnazijama, razgovaramo s njima – ovaj put sugovornice su nam bile Svjetlana Vorel i Nidija Meštrović iz zagrebačke V. gimnazije
89 – 104 GLAVNA TEMA BROJA
GRAD HVAR – na južnoj obali istoimenog otoka
U ovom broju pročitajte još jednu reportažu našeg stalnog suradnika Davora Rostuhara o gradu Hvaru, koja je nastala u vrijeme kada je njegova fotoizložba „Hrvatska iz zraka“ gostovala na hvarskoj Pjaci
105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – kralj Teoderik Veliki
Objavljujemo biografiju Teoderika Velikog (454. – 526.), kralja Ostrogota, regenta Vizigota i vladara Italije, koju je napisao naš povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin
111 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške :)
