Aquatika - naj-akvarij u Europi
Tekst: Hrvoje Dečak, Fotografije: Denis Stošić za JU Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac
U Karlovcu je 22. listopada, uoči zaključivanja ovog broja „Meridijana“, otvorena Aquatika − Slatkovodni akvarij Karlovac, jedinstven objekt s nizom pratećih sadržaja. U Aquatici posjetitelji mogu doznati koliko ribe žive, koja je najbrža, a koja najsporija, piju li ribe vodu, glasaju li se, kako plivaju − u jatu ili u plovi, mogu li plivati unatrag…
Kralj povrtnjaka – Dobravski ljuk
Osim po krumpiru, Međimurje je poznato i po uzgoju luka i češnjaka. Tradicijsko središte uzgoja luka je najistočnije međimursko naselje Donja Dubrava. Stanovnici tog mjesta često slovo „l“ čitaju kao „lj“. Dakle, ljuk se „v Dobravi“ uzgaja već nekoliko stoljeća, a kao spomen na tu tradiciju svake se godine krajem kolovoza organiziraju "Dani ljuka"
Transportni Biskajski most
Bili smo u španjolskoj pokrajini Baskiji te nedaleko od Bilbaa, na estuariju rijeke Nervión u Atlantski ocean, posjetili neobičan Biskajski most koji se, zbog inovativnosti, smatra jednim od najvažnijih željeznih konstrukcija nastalih tijekom industrijske revolucije. Mostom, koji je pušten u pogon 1893. godine, gotovo se bez prestanka prometuje do današnjih dana
Dolina Spiti
Duboko u indijskom dijelu Himalaje, uz granicu s Tibetom, nalazi se jedno od najizoliranijih i najnepristupačnijih područja našega planeta − dolina Spiti, koja s planinskim vrhuncima iznad 6000 metara visine predstavlja izazov za sve koji je odluče posjetiti. Tibetsko kulturno i budističko naslijeđe ovdje je autentičnije i vitalnije nego na samom Tibetu, a malobrojni stanovnici žive tradicionalnim životom koji se stoljećima nije mijenjao
Zbirka Zvijerac
Posjetili smo Torčec, malo podravsko selo nedaleko od Koprivnice, u kojem živi i djeluje Ivan Zvijerac. Oduševio nas je njegov sakupljački žar i entuzijazam, a pogotovo nevjerojatno bogata arheološka zbirka koju prikuplja već 40-ak godina
Pyramidenkogel
Iznad jezera Wörthersee pokraj Klagenfurta posjetili smo najviši drveni vidikovac na svijetu, visine 100 metara, koji je 30. srpnja ove godine posjetio milijunti gost
Fotopriča
Zavirite u skulptorsku snagu prirode i njen čaroban svijet bajkovitih, vila, vilenjaka, krsnica, macića, moguta, taltoša, višćuna... i drugih nadnaravnih bića koje je na Cresu, u Turopolju i na Velebitu pronašao naš suradnik, profesionalni fotograf Robert Leš
Riječ urednice
Znanje u glavu ulazi per pedes (odnosno pješice)! Slavna je to rečenica pokojnoga geografa dr. sc. Josipa Riđanovića, redovitog profesora zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, kojeg se često sjetim uređujući „Meridijane“. Profesor je silno volio naš časopis jer je smatrao da ima ključnu ulogu u popularizaciji geografskih i povijesnih znanja u Hrvatskoj, pa je i u poznim godinama dolazio gotovo na sva predstavljanja časopisa i knjiga u našem izdanju. Bio je „čovjek od terena“, predavao je hidrogeografiju i geografiju mora, a u suradnji s njim nastala je jedna od meni najdražih Meridijanovih knjiga – „Geografija mora“ (rasprodana je, no razmišljamo o drugom izdanju). Dragi profesor, koji se cijeli život bavio vodama i morem, okončao je svoj život u moru, u Jadranu. Otišavši u rodni kraj, u svoj voljeni Muo u Boki kotorskoj, napustilo ga je srce na kupanju.
Sada, uoči blagdana Svih svetih, prisjećam se još nekih meni dragih ljudi od kojih sam učila kako se stalno iznova treba pridignuti, hodati, ići dalje, promatrati, čitati, pitati..., a ne se začahuriti u glavicu luka ili „ljuka“, kako bi rekli Međimurci str. 36 – 39. Luk treba ljuštiti! Skinuti prvu suhu, pucketavu ljušturu, da bi došla ona vlažna druga, pa sljedeća, ispod koje već čekaju četvrta, peta i šesta... Luk ima mnogo ljusaka. Tek kad se guli, njegov govor je istinit. Nasjeckan tjera suze na oči. (Günter Grass)
Ovaj je broj „Meridijana“ nastao upravo takvim upornim ljuštenjem, ali per pedes. Iskrenim ljuštenjem, većinom u prvom licu jednine, brojnih naših autora koji su „cu’fus“ otkrili još neke od brojnih zagonetki i divota našeg planeta.
Zato se i ovaj put na našim stranicama redaju oljuštene teme, većinom iz Hrvatske, kao i one, hrvatskih autora, iz Europe i svijeta. U tome su se sada možda najviše iskazali Branko Kladarin, koji je hodajući, odnosno napornim trekingom, obilazio grandiozne krajolike himalajske doline Spiti str. 70 – 79 i Lara Černicki, koja je s užitkom pješačila krčkim krajobrazima punim kamenih gromača str. 80 – 83. Krčke su gromače bile i vječita inspiracija slikara Otona Glihe koji je u njihovim kamenim oblicima čak vidio slova našeg starog pisma, glagoljice. Činilo mu se da, gledajući razne kamene oblike kojima je čovjek zarobljavao škrtu zemlju, vidi zagonetna slova, baš poput onih koje je gledao na Bašćanskoj ploči. Ogulivši stvari do elementarnog, egzistencijalnog došao je do početka, do logosa, do riječi, do slova...
Geografija, ako se uči po načelu našeg prof. Riđanovića ili per pedes, baš poput umjetnosti proširuje područje našeg senzibiliteta, zato čitajte geografske časopise poput „Meridijana“ i dalje. Oljuštite slovo po slovo i dođite po još teksta i(li) luka na Interliber. Čekamo vas na našem štandu u paviljonu 5 na Zagrebačkom velesajmu od utorka 8., do nedjelje, 13. studenog. Svatko tko tamo obnovi pretplatu na „Meridijane“ i(li) kupi neku našu knjigu, dobit će na dar glavicu luka. Ne, ne šalimo se. Da znate koliko je zdrav, jeli biste ga svaki dan i doživjeli stotu!
Krenite pješice, per pedes.
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 13 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta, pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima
15 Hrvatska kroz statistiku – Raste izvoz, ali i uvoz
Ovu našu rubriku već tradicionalno priređuje akademik Dragutin Feletar, naš glavni i odgovorni urednik
16 Planet Internet
Pronađite korisne internetske adrese koje već godinama za svaki broj priređuje prof. geografije Kristijan Brkić
17 – 19 Najljepši vidikovac Koruške – Pyramidenkogel
Kakav se vidik pruža s najljepšeg i najvišeg drvenog vidikovca na svijetu, doznajete u reportaži Hrvoja Dečaka
20 – 26 Intervju „Meridijana“
Novinar Hrvoje Dečak u Zagrebu se susreo sa znanstvenikom, akademikom Igorom Rudanom, za čiji se intervju otimaju vodeći svjetski mediji
27 – 30 Meteorologija – Spasonosni oganj sv. Elma
Naš se poznati meteorolog mr. sc. Milan Sijerković ovaj put pozabavio rijetkom atmosferskom pojavom koja je u nas poznatija pod nazivom vatra sv. Nikole ili sv. Ilije
31 – 35 Naj-akvarij u Europi – Aquatika u Karlovcu
Naš suradnik novinar, doktorand Hrvoje Dečak, upoznaje nas i s atraktivnim, novootvorenim slatkovodnim akvarijem u Karlovcu, koji morate posjetiti
36 – 39 Kralj povrtnjaka – Dobravski ljuk
Doznajte zašto je dobro jesti luk koji tradicijski uzgajaju u istočnom kutu Međimurja – u Donjoj Dubravi
40 – 48 Carstvo vode – Rumunjska delta Dunava
U prvoj reportaži našeg novog suradnika, profesora Tomislava Vukovića iz Osijeka, doznajete gdje završavaju vode iz Zagreba, Osijeka ili Vukovara ili – kako pjeva Josipa Lisac – „Gdje Dunav ljubi nebo’’
49 – 56 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA
Fotopriča „Meridijana“ – Druge zbilje Roberta Leša
Naš profesionalni fotograf Robert Leš, čija je specijalnost fotografiranje arhitekture i interijera, ovaj je put priredio nešto sasvim drukčije: upoznajete njegov čarobni svijet macmalića i drugih čudesnih bića
57 – 60 Torčec na arheološkoj karti Europe – Zbirka Zvijerac
Tko je pokretač arheologije u malom Torčecu, ali i u cijeloj Podravini, doznajte iz pera našega glavnog i odgovornog urednika
61 – 64 Na braniku baštine Zrinskih – Zrinska garda Čakovec
U Hrvatskoj djeluje nekoliko zanimljivih povijesnih postrojbi, od kojih je veći dio okupljen i u savez (virnite na internetsku stranicu spphv.hr). Ovaj nas put dr. sc. Petar Feletar upoznaje s radom jedne od njih, koja njeguje kult Zrinskih
65 – 69 Transportni Biskajski most
Baš poput Eiffelova tornja koji je postao zaštitni znak Pariza, pa i cijele države, Biskajski most željezna je ikona Bilbaa i cijele Baskije. Više o mostu s visećom gondolom, kojom se prometuje već 123 godine (uz četverogodišnju stanku tijekom španjolskoga građanskog rata) možete doznati u reportaži naše urednice Petre Somek
70 – 79 Duh Tibeta u indijskoj Himalaji – dolina Spiti
Kako je to kada 20 godina pišete za jedan časopis, zna prof. Branko Kladarin koji upravo ove godine slavi tu obljetnicu, pišući za „Meridijane“. Nikad nas nije razočarao, a njegovi tekstovi, ali i fotografije, sve su bolji i bolji...
80 – 83 Uvale otoka Krka – Vela i Mala luka
Profesorica Lara Černicki silno je aktivna u biciklizmu, planinarenju, uglavnom u aktivnom turizmu. Ovaj se put uputila na Krk, koji je dobrim dijelom propješačila
84 – 85 Romeovo kravlje ludilo
Fotograf Romeo Ibrišević, naš stručnjak za pronalaženje crnih hrvatskih ekorupa, uhvatio je krave u lovu na komunalni, proizvodni, krupni, glomazni ili kakav hoćete otpad i to na livadi blizu Svete Nedelje. „Do sljedećeg ekošoka, mašem pa, pa“, kratko je dobacio
86 – 88 Iza kulisa „Meridijana“
U posljednje se vrijeme zaredalo mnogo raznih događanja na kojima smo sudjelovali pa zavirite malo iza kulisa časopisa, ali i djelovanja naše istoimene izdavačke kuće
89 – 103 GLAVNA TEMA BROJA
S nomadima Nenecima na sjeveru Sibira
Kada je prvi put u jednom španjolskom geografskom časopisu vidio reportažu o Nenecima, naš stalni suradnik Davor Rostuhar bio je toliko zaintrigiran i uzbuđen da ih je kad-tad morao posjetiti. Isto uzbuđenje dijelili smo sada s njime, uređujući ovu čudesnu priču
105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – Darije I. Veliki
Kratku biografiju o perzijskom velekralju koji je presudno oblikovao staro Perzijsko Carstvo i prvi udario na stare Grke donosi naš vjerni suradnik, povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin
112 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške. :)
Od kraja prema početku ili od početka prema kraju, nije važno – čitajte „Meridijane“!
