Premužićeva staza
Tekst: Lara Černicki, Fotografije: Lara Černicki i Alan Čaplar
Duž krševitog hrpta sjevernog i srednjeg Velebita vodi jedna od najljepših i najzanimljivijih planinarskih pješačkih staza u Hrvatskoj − Premužićeva staza. Sagrađena je prije 80-ak godina vizijom nekolicine zaljubljenika u prirodu, istraživača i planinara koji su ljepote Velebita željeli približiti širem krugu ljudi. Naša neumorna Lara Černicki prošla je cijeli uzdužni planinarski Premužićev put dug 57 kilometara
Španciranje Zagrebom
Da bi popularizirao geologiju kao znanost, Geološki odsjek PMF-a počeo je prije nekoliko godina s prikazom geologije na jednostavan i svima blizak način − šetnjom po Zagrebu. Šetajući našom metropolom možete primijetiti različite građevine, spomenike, parkove, trgove…, a vrlo često svi ti dijelovi grada kao zajednički nazivnik imaju − kamen, materijal koji se koristio za njihovo uređenje i gradnju. Sada možete razgledati Zagreb iz drugog kuta − očima geologa
Great Smoky Mountains
Najpoznatiji po motivima višeslojnih obzorja obavijenih plavičastom izmaglicom te po velikom šumskom bogatstvu, ovaj američki nacionalni park mnogo je više od tog ikoničnog prizora. To je daleko najposjećeniji nacionalni park u Sjedinjenim Američkim Državama, s više od 10 milijuna posjetitelja godišnje, što je dvostruko više od drugog najposjećenijeg parka u sustavu američke Nacionalne parkovne agencije, Nacionalnog parka Grand Canyon o kojem smo pisali u 192. broju „Meridijana“
„Romeo i umjetnici“
Zahvaljujući velikom maru našeg stalnog suradnika, Romea Ibriševića, u posljednjih je 15-ak godina iz naših nacionalnih parkova i parkova prirode uklonjeno više od 15 000 automobilskih olupina. Akcije njihova otklanjanja Romeo je dokumentirao fotografijama. Da bi se promijenila svijest građana o nužnosti brige za prirodu i okoliš, Romeu su se priključili naši poznati umjetnici. Tako je nastala ova ekološka fotopriča, pod pokroviteljstvom Renaulta Nissana, ali i izložba, otvorena u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu
Novi sjaj drevnog Dubovca
Iako se na stranicama „Meridijana“ već pisalo o starom gradu Dubovcu kod Karlovca, uvjereni smo da će novi sjaj ovog jedinstvenog spomenika bogate povijesti privući vašu pozornost, da ćete ga doći posjetiti te tako doživjeti svoju priču o Dubovcu kao iznimnom kulturnom dobru i atraktivnoj turističkoj destinaciji
Fatalni vijadukt s fajlerima M. A. Weissa
Donosimo zanimljivu povijesnu crticu vezanu uz gradnju Karoline, prve makadamske ceste koja je povezivala Karlovac i Bakar, a na kojoj je sagrađen znameniti Weissov vijadukt nedaleko od Brestove Drage. Doznajte što su fajleri te kakva se to kobna nesreća dogodila na tom vijaduktu jedne strašne zime 1738. godine
Meteoroid, meteor i meteorit
Suprotno uvriježenom mišljenju da su padovi meteorita na Zemlju prava rijetkost, oni su svakodnevna pojava. Pretpostavlja se da godišnje na naš planet padne oko 20 000 tona meteorskog materijala, uglavnom u obliku fine prašine koja se ne vidi golim okom. No svi se uzbude tek pri padu kakvog većeg komada, a onda nastaju problemi: što leti ili pada? Meteoroid, meteor ili meteorit?
Riječ urednice
Mislim da će se prvi novogodišnji broj „Meridijana“ posebno svidjeti geolozima, ali i ekolozima. Prvo zbog zanimljivog intervjua s pročelnicom Geološkog odsjeka PMF-a Jasenkom Sremac, kao i teme njene više asistentice Karmen, neobičnog prezimena Fio Firi, koja nas je odvela u još neobičniju geološku blagdansku šetnju Zagrebom str. 28 – 35. Tu je i tema njihovog kolege, geologa s istog odsjeka, izv. prof. dr. sc. Tihomira Marjanca o meteorima, meteoritima i meteoroidima str. 39 – 42 jer mi je već dosadilo objašnjavati ukućanima da ono što pada na Zemlju nije meteor nego meteorit. Sada će mi napokon vjerovati!
Vjerujem da će geologe i ljubitelje prirode privući i tema o američkom Nacionalnom parku Great Smoky Mountains, dijelu staroga gromadnog Apalačkoga gorja čije su planine jedne od najstarijih na svijetu. Formirane su prije 480 milijuna godina, još u paleozoiku! Pritom su i šume Parka (koji ima više vrsta drveća nego sve šume Europe zajedno!) vrlo stare. Nastale su prije holocena i poput kakve odjeće štite naš planet. Ipak, magličaste vizure Smokyja na našoj su naslovnici dobile samo sličicu veličine poštanske marke, a na središnje se mjesto probio naš Velebit. Jer, ono što je Amerikancima Apalačko gorje, to je nama Velebit, dakako u petit izdanju. Starosno, ta se dva uzvišenja uopće ne mogu uspoređivati jer Velebit je puno mlađi, no kako Amerikanci na istočnom dijelu SAD-a planinare dugoprugaškom stazom Appalachian, tako mi planinarimo našom velebitskom – Premužićevom. Kako je u Americi sve veliko i grandiozno, tako je njihova staza duga 3500 kilometara, a naša 57.
Pa tko je onda ne bi želio propješačiti? Mi zaista imamo najljepšu zemlju na svijetu, samo u malim razmjerima. Toliko ljepote i raznolikosti rijetko tko ima na tako malom prostoru pa će „Meridijani“ i u novoj godini veličati, slaviti i cijeniti naše, pritom ne umanjujući tuđe.
I na kraju, najgenijalnijoj zelenoj temi ovog broja pridonio je naš neumorni fotograf Romeo, koji misli i živi zeleno više od svih ljudi koje poznajem. Nije stoga čudno da su mu se u akciji „Očistimo Hrvatsku od olupina“ pridružili poznati hrvatski umjetnici. Oni prvi reagiraju na zbilju života i sve probleme i devijacije društva jer znaju izraziti ono što drugi osjećaju, ali ne znaju uobličiti. Njihova zajednička ekološka priča prometnula se u našu glavnu temu broja, str. 89 – 104, koja bi trebala pobuditi svačiju ekološku svijest ili savjest.
Bilo je još zelenih i geoloških, ali i geografskih i povijesnih tema koje nismo sve stigli ni mogli realizirati, jer je manjak stranica i u novoj godini moj veliki urednički problem. Zato sam na kraju morala zaključiti ovaj broj, a i naša je lektorica dobro poentirala: „Prosinac se samo posklizne, da traje 60 dana, ni to ne bi bilo dovoljno”.
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
5 – 6 Čitateljski forum
Objavljujemo izbor dijela vaših dragocjenih pisama
7 Planet Internet
Pronađite korisne internetske adrese koje već godinama za svaki broj priređuje prof. geografije Kristijan Brkić
8 – 15 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima
15 Hrvatska kroz statistiku – Turizam, motor razvoja
Ovu našu rubriku priređuje akademik Dragutin Feletar, naš glavni i odgovorni urednik
18 – 24 Intervju “Meridijana”
Novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s izvanrednom profesoricom PMF-a u Zagrebu, geologinjom Jasenkom Sremac
25 – 27 Fatalni vijadukt s fajlerima na Karolini
Mladi znanstvenik dr. sc. Petar Feletar donosi nam zanimljivu povijesnu crticu vezanu uz gradnju Karoline, prve moderne makadamske ceste koja je premostila hrvatski gorski prag
28 – 35 Geološka šetnja Zagrebom
Kako se blagdansko španciranje zagrebačkim ulicama može pretvoriti u neobičnu, edukativnu geološku priču, otkriva nam dr. sc. Karmen Fio Firi uz aktualne adventske fotografije Damira Matijevića
36 – 38 Jezero Šoderica – Podravsko more
Evo i jednog studentskog rada Klare Somek, brucošice na odsjeku za geografiju zagrebačkog PMF-a, o poznatoj podravskoj šljunčari – Šoderici
39 – 42 Što je to meteoroid, što meteor, a što meteorit?
Spomenuti pojmovi zbunjuju većinu naših čitatelja, no nakon objašnjenja našeg stalnog suradnika, simpatičnog izv. prof. dr. sc. Tihomira Marjanca, ove ćete pojmove vi početi objašnjavati drugima
43 – 48 Britanska vrata prema kopnenoj Europi – Dover
Doznajte više o najvažnijoj britanskoj trajektnoj luci iz pera prof. geografije i povijesti Marka Godinića, kojem je ovo prva reportaža u „Meridijanima“
49 – 56 POSEBAN PRILOG “MERIDIJANA”
Putopis Jurja Bubala – Moje grčko ljeto
Nadamo se da će ovaj odličan putopis prof. filozofije i sociologije Jurja Bubala potaknuti naše mlađe čitatelje na promišljanje kako i zašto putovati. Putopis je ilustrirao uvijek izvrstan Danilo Dučak
57 – 61 Na plantažama čaja Šri Lanke
Naši dragi suradnici Blanka i Robert Đidara posjetili su brdovito područje oko grada Nuware Eliye, koje se smatra najvažnijim za uzgoj čaja na otoku Cejlonu (danas Šri Lanki). Uz reportažu, članove uredništva počastili su crnim čajem koji važe prodavač sa 61. stranice, na čemu im zahvaljujemo
62 – 69 Po krševitom hrptu sjevernog i srednjeg Velebita
Jednu od naših najljepših planinarskih staza – Premužićevu stazu, uzduž i poprijeko obišla je profesorica Lara Černicki, a pasionirani planinar Alan Čaplar za ovu je prigodu izradio detaljnu kartu staze
70 – 76 Nacionalni park Great Smoky Mountains
Ljepote najposjećenijeg američkog nacionalnog parka poznatog po velikom šumskom bogatstvu otkriva nam mr. sc. Siniša Golub, koji ih je obišao već oko 15
77 – 81 Novi sjaj drevnog Dubovca
Arhitektica i konzervatorica Branka Križanić vodila je višegodišnji program obnove staroga grada Dubovca kod Karlovca pa smo je zamolili da nam napiše reportažu
82 – 88 Drevna maslina – Zaštitni znak Kaštel Štafilića
Iz pera profesora povijesti i geografije Bože Ujevića možete doznati kako se urod 1500 godina stare masline Mastrinke – kako je zovu mještani – još uvijek prerađuje u ulje, koje se u posebnoj ambalaži daruje kao autohtoni kaštelanski suvenir
86 – 88 Iza kulisa „Meridijana“
Što smo sve radili osim časopisa, pročitajte u ovoj rubrici
89 – 103 GLAVNA TEMA BROJA
Ekološka priča „Romeo i umjetnici“
Naš stalni suradnik, profesionalni fotograf Romeo Ibrišević – u suradnji s 20-ak umjetnika koji su se priključili njegovoj inicijativi „Očistimo Hrvatsku od olupina“ – ponovno nas podsjeća na ono što je važno: zaštita okoliša zadatak je svih nas
105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – Leonardo da Vinci
Kratku biografiju o jednom od najvećih genija renesanse, svestranom i nadarenom talijanskom umjetniku Leonardu da Vinciju donosi naš vjerni suradnik, povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin
112 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške. :)
