Cesargrad i Kunšperk
Tekst i fotografije: Lara Černicki
Krivudava rječica Sutla cijelim svojim tokom, od izvora u Maceljskom gorju do utoka u Savu, razdvaja Hrvatsku i Sloveniju. Otprilike na polovici svog puta probija se kroz uski tjesnac zvan Zelenjak, iznad kojeg se uzdižu dvije gore, Cesarska i Kunšperška, na kojima su u srednjem vijeku sagrađene moćne utvrde. S hrvatske je strane, na Cesarskoj gori, Cesargrad, a na slovenskoj strani, na Kunšperškoj gori, Kunšperk. Njihove dojmljive razvaline još i danas stoje jedna nasuprot drugoj, jedna sa štajerske, a druga sa zagorske strane Sutle
Jagdhausalm
U Istočnom Tirolu, u sklopu Nacionalnog parka Visoke Ture, na 2009 metara nadmorske visine nalazi se najstarije alpsko pastirsko naselje u Austriji − Jagdhausalm. Svojim kamenim kućama, od kojih neke potječu iz davnog 13. stoljeća te spektakularnim krajolikom, koji mnoge podsjeća na Tibet, privlači brojne austrijske planinare i ljubitelje prirode
Nacionalni park Joshua Tree
Pustinja, koliko god bila bezvodna i naizgled škrta, pulsira na nekim svojim frekvencijama, a život je u njoj pronašao model opstanka. Tamo gdje se dodiruju ekosustavi pustinja Mojave i Colorado,prepoznata je i zaštićena upornost divljih vrsta
Rapa Nui
Sinonim za čileanski Uskršnji otok, jedan od najizoliranijih otoka svijeta, golemi su kameni kipovi, moaiji, kojih ima više od 880, a od 12. do 18. stojeća izrađivali su ih tadašnji stanovnici čije se točno podrijetlo i razlog nestanka još utvrđuju
Juraj Hus Rasinjanin
Juraj Hus, rodom iz Rasinje u Podravini, bio je jedan od prvih hrvatskih putopisaca 16. stoljeća koji su pisali na latinskom jeziku. U Koprivnici je krajem 2017. godine, 450 godina nakon nastanka, izašao prijevod putopisa na hrvatskom jeziku, zajedno s latinskim izvornikom, čime je domaća putopisna književnost obogaćena jednim od prvih i najboljih renesansnih putopisa
Mali Sakadaš
Prijemni centar Mali Sakadaš početna je točka posjeta Parku prirode Kopački rit u Baranji. Centar je otvoren 2015. godine, a obuhvaća Suvaru − prihvatni objekt na samom ulazu u Park koji podsjeća na stare, suhe mlinove, zatim zgradu recepcije i zgradu multimedijalne izložbe te paviljon i Šetnicu bijelog lopoča, nalik na nekadašnji slavni Sulejmanov most u Osijeku, koja vodi do pristaništa za turističke brodove
Muzej čokolade Choco-Story u Parizu
Sigurno ste se u zimskim danima, a i za blagdana, nauživali delicija od kakaa i čokolade više nego inače. Možda ste se i upitali odakle potječe čokolada, kako je došla u Europu, koji se sve sastojci rabe pri njezinoj izradi ili koja je tajna dobrog kakaa ili čokolade. Odgovore na ta pitanja, ali i mnogo više, pruža pariški gurmanski muzej čokolade Choco-Story, koji smo posjetil
Riječ urednice
Kada smo otac i ja 1994. godine pokrenuli „Meridijane“, mislila sam da na svojim ramenima mogu držati cijelu zemaljsku kuglu. Bila sa uvjerena kako će naš, tada tek pokrenuti, časopis na krilima domoljublja, u novoj hrvatskoj državi, izlaziti barem stotinu godina. Ako ništa drugo, onda barem jednako dugo kao i najdugovječniji hrvatski časopis „Priroda“ (na koji sam još uvijek pretplaćena), koji kontinuirano izlazi od 1911. godine. Vjerovala sam da ću „Meridijane“ (tada se časopis zvao „Hrvatski zemljopis“) sigurno ostaviti u nasljedstvo jer su teme o kojima pišemo – vječne. Zemljopis, povijest, ekologija, putovanja... pa tko o tome ne bi mogao i želio pisati i čitati zauvijek, pogotovo o zavičajnoj povijesti i geografiji. No, sve su mladosti takve (vidim to po kćeri koja je počela studirati geografiju), misle da mogu dotaknuti nebo… Meni su se, uz meridijane, ipak dogodile i paralele.
Na mladenački zanos i sanje nataložili su se i hrvatski nakladnički problemi: nikakva distributivna mreža, golemi rabati, veliki nakladnici, koji su ujedno i knjižari koji slabo ili uopće ne odjavljuju časopise i naše knjige u komisionim prodajama, nemogućnost naplate, velike remitende, rabati i neplaćanja na kioscima (od kojih smo na kraju odustali), državni službenici koji ne podupiru izlaženje domaćeg časopisa koji se još pritom bavi dvama (uz hrvatski jezik) najvažnijim nacionalnim predmetima – geografijom i poviješću, gradovi koji nemaju ni za plaće, a kamoli za otkup časopisa, turističke zajednice od kojih neke dobrostojeće pismeno šalju dopise kako nemaju novca baš ni za jednu pretplatu (a pritom im je naš medij dobar za njihovu promidžbu) i sl. Podršku smo dobili od malokoga, nekoliko gospodarstvenika, a ponajviše od naših vjernih čitatelja – pretplatnika. U njih se još jedino možemo pouzdati.
Još uvijek postoji kritična masa onih koji smatraju da Hrvatskoj treba medij koji će na edukativan način (bez politike i žutila) pisati o našim kulturnim, povijesnim, prirodnim i dugim vrednotama, dakako i stranim, ali s hrvatskoga gledišta. Još uvijek imamo publiku koja cijeni hrvatski proizvod, hrvatski medij, hrvatsku pamet i produkciju. Samo njima možemo biti zahvalni što smo dogurali do 200. broja iako u posljednjih nekoliko godina u svaku novu ulazimo sa strepnjom – možda u novoj više nećemo izlaziti?!
Ne znam kakvi nas još tektonski nemiri očekuju, to ostaje izvan mog domašaja, i hoće li moju kćer uopće dopasti morska spužva puna ježinaca, no moram zaključiti kako su u više od dva desetljeća rada uz Meridijane (uz sjedine i borice) došla i moja najveća zadovoljstva. Često se pitam kakav je to splet okolnosti, osoba, odnosa, problema, slučajnosti, događanja, kakav je to entuzijazam... proizveo jednu ovakvu privatnu izdavačku kuću koja se u 24 godine djelovanja uspjela ostvariti i „kristalizirati“ u više od 200 naslova do sada izišlih knjiga, 50 brojeva izišlih znanstvenih časopisa i 200 brojeva časopisa „Meridijani“ – koji je okosnica i brend cijele naše djelatnosti (više o tome na str. 15 – 17). Uoči izlaska ovog okruglog, 200. broja „Meridijana“ zbog tih sam naših „razvojnih putova“ razdragana, pomalo melankolična, ali u suštini ipak sretna i ispunjena.
Dakle uz okrugli, 200. broj „Meridijani“ prilažu profinjen i nježan lepoglavski globus od čipke i još nešto vrijedno – gomilu naših izdanih knjiga! Možda bi sada i drugi ipak mogli štošta (ili barem nešto) napisati o nama.
Vaša urednica Petra Somek
Sadržaj
2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
5 Hrvatska kroz statistiku
O kontekstu gospodarskog rasta Hrvatske piše naš glavni i odgovorni urednik, akademik Dragutin Feletar
8 – 12 Geo-info i nova izdanja
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta, pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima
13 Planet Internet
Korisne internetske adrese preporučuje geograf, ravnatelj Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, prof. Kristjan Brkić
15 – 17 U povodu jubilarnog 200. broja
O Meridijanima koji su plod obiteljske inicijative i radišnosti piše prof. Petra Somek
18 – 24 Intervju „Meridijana“
Novinar Hrvoje Dečak razgovarao je u Zagrebu s prof. dr. sc. Mirelom Altić, stručnjakinjom povijesne geografije i kartografije koja je svojim djelima (jedno i u izdanju Meridijana) unaprijedila dosadašnje spoznaje s tog područja te skrenula pozornost javnosti na važnost karata za hrvatsku povijest
25 – 30 Kakva nam je klimatološki bila prošla godina
Mr. sc. Milan Sijerković tradicionalno nam početkom ožujka donosi izvještaj o svjetskoj klimi u lanjskoj, 2017. godini koja će zauzeti drugo ili treće mjesto na ljestvici dosad najtoplijih godina u povijesti mjerenja
32 – 39 Srednjovjekovne utvrde u dolini Sutle – Cesargrad i Kunšperk
Naša neumorna autorica prof. Lara Černicki vodi nas u Zagorje, u dolinu Sutle gdje je propješačila uski tjesnac Zelenjak (gdje je rođena i naša himna) te dvije gore što ga omeđuju
40 – 43 Mali Sakadaš: suvremeni pogled na blago Kopačkog rita
Kako uspješno interpretirati hrvatsku prirodnu baštinu doznajte iz pera našeg novinara Hrvoja Dečaka, koji je posjetio prijemni centar Parka prirode Kopački rit na lokaciji Mali Sakadaš pored Kopačeva. Kad bi barem takvih primjera bilo više
44 – 48 Jagdhausalm: mali Tibet u srcu Alpa
O pojedinim atrakcijama najvećeg europskog nacionalnog parka, austrijskog NP-a Visoke Ture, povjesničar umjetnosti i konzervator Branko Kladarin već je pisao u „Meridijanima“, a sada nam otkriva jedan mali kuriozitet – najstarije pastirsko selo u Austriji
49 – 55 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA
Prvi hrvatski putopisac iz 16. stoljeća – Juraj Hus Rasinjanin
Donosimo intrigantnu priču iz pera profesora sociologije i filozofije Jurja Bubala o gotovo nepoznatom hrvatskom putopiscu Jurju Husu, rodom iz Podravine, i njegovom djelu koje je 450 godina nakon nastanka napokon prevedeno na hrvatski jezik, što ponajviše možemo zahvaliti dr. Mariju Kolaru iz Koprivnice
57 – 61 Nacionalni park Joshua Tree
Naš autor mr. sc. Siniša Golub obišao je velik broj američkih nacionalnih parkova i o njima priprema knjigu koju ćemo uskoro izdati, a u ovom broju objavljujemo reportažu o jednom od novijih američkih nacionalnih parkova čija je površina velika gotovo poput površine Zagrebačke županije
62 – 72 Lepoglava: grad poznat po pavlinima, čipkarstvu, ahatu i zatvoru
Profesor povijesti i geografije Marko Godinić iz Svetog Ilije pokraj Varaždina priredio je glavnu hrvatsku temu broja o gradu Lepoglavi, koja je ujedno i njegov rodni zavičaj.
Tekst smo potkrijepili sjajnim fotografijama Darka Gorenka koji je autor trojezične fotomonografije „Lepoglava“ (virnete na: www.godarphoto.com i pogledajte je u PDF izdanju, nakladnik je njegova tvrtka Godar d.o.o.)
74 – 77 Doživljaji zagrebačkih turističkih vodiča
Naša metropola bilježi uzlet broja turista koji grad najčešće razgledavaju s turističkim vodičima, a neki od njih znanja stječu i iz naših „Meridijana“. Pričali smo o tome kako je to biti turistički vodič u Zagrebu, a otkrili su nam i zanimljive dogodovštine
79 – 84 Muzej čokolade Choco-Story u Parizu
Povjesničar umjetnosti Damir Demonja voli Pariz, pogotovo njegove muzeje. Otkriva nam one manje razvikane pa je nakon muzeja katakombi, muzeja kanalizacije, zaklade Louis Vuitton na red došao i muzej čokolade jer svi je volimo, zar ne?
85 – 88 Šok na Velebitu – vrtače i krajolici puni smeća
Naš Romeo Ibrišević, ovjenčan nagradom „Velebitska degenija“ za najbolji ekološki rad u tisku, za temu koja je bila objavljena u 184. broju „Meridijana“ (o baliranom smeću pred Varaždinom), ima još veći poticaj ukazivati na ekološke probleme koji muče našu jedinu domovinu – donosimo još jedan primjer, a na žalost, ima ih još...
89 – 104 GLAVNA TEMA BROJA
Najizoliraniji otok svijeta – čileanski Uskršnji otok
Naš novi suradnik Jurica Galić Juka iz Splita uputio se na daleki čileanski otok čiji su prastanovnici imali visoko razvijenu kulturu koja je trajala od 12. do 18. stoljeća. Otok je globalno poznat po monumentalnoj kamenoj plastici, nekoliko stotina golemih ljudskih figura koje se najvećim dijelom nalaze uz stjenovite morske obale
105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – Marko Aurelije
Donosimo kratku biografiju iz pera našeg dugogodišnjeg suradnika, povjesničara prof. dr. sc. Hrvoja Gračanina, o rimskom caru Marku Aureliju (121. – 180.), koji se smatra i jednim od najvažnijih stoičkih filozofa
112 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške.
