Volendam, Marken i Edam
Tekst: Blanka & Robert Đidara, Fotografije: Robert Đidara
Iz glavnoga grada nizozemske − Amsterdama, koji se smjestio na ušću rijeke Amstel u jezero IJsselmeer, uputili smo se na jednodnevni izlet da bismo posjetili slikovite okolne gradiće Volendam, Marken i Edam. Ti gradići, smješteni uz jezero IJsselmeer, idealni su za bijeg iz amsterdamske vreve i dostupni autobusom, ali i brodskom linijom Volendam Marken Express, kojom smo putovali
Stare utvrde Moslavačke gore
Samo oko 60 kilometara istočno od Zagreba uzdiže se osamljena Moslavačka gora koja još uvijek krije tajanstvene ruševine starih srednjovjekovnih gradova, crkvi i samostana. Do njih se lako dolazi obilježenim planinarskim stazama, širokim šumskim cestama i zemljanim putovima kojima je isprepletena cijela gora. Krenuli smo njima do najočuvanije utvrde Garićgrada, do ruševina Bele crkve, do osamljenih zidina Košutgrada i Jelengrada te ostataka utvrde Bršljanovac
Ekomuzej batana, muzej broda i življenja
Batana je brodica koju je do sredine 20. stoljeća imala gotovo svaka rovinjska obitelj. Izvorno je vezana uz autohtono, talijansko stanovništvo, ali danas je rovinjski domaćini koriste kao medij putem kojeg komuniciraju jednu širu sredozemnu priču. Ekomuzej, osim izložbenog prostora Kuća o batani, čine i konoba Spacio Matika, Mali škver, Rovinjska regata i Batanini puti. Najviše je zbivanja ljeti, počevši od 10. lipnja kada će se održati slikovita Rovinjska regata
Provincijski gradić Luang Prabang i njegova okolica
Ako ste jedan od onih putnika koje najviše zanima priroda, onda je Laos pravo odredište za vas. Naime, gotovo cijela država prekrivena je listopadnim monsunskim šumama, a na sjevernim područjima raste i planinska tropska šuma pa se Laos doima poput jedne velike džungle. Iako nije glavni grad države, Luang Prabang duša je i središte te siromašne zemlje u unutrašnjosti poluotoka Indokine
Romantičnom cestom sjeverno od Bad Ischla
Planinski krajolik Salzkammergut u sjeverozapadnoj Austriji napredak duguje brojnim rudnicima soli koja se tu iskapala još u prapovijesno doba. Sol, ili „bijelo zlato“, omogućila je privilegiran položaj ove regije koja je poznata po iznimnim prirodnim ljepotama, a nalazi se i pod zaštitom UNESCO-a. Ovaj put posjetili smo nekoliko jezera Salzkammerguta sjeverno od Bad Ischla, koja su povezana idiličnom tzv. romantičnom cestom
Bologna – Putni crtački dnevnik
Akademski slikar i grafičar Danijel Srdarev veliki je ljubitelj Italije, a na svakom putovanju svoj risaći blok upotpuni novim crtežima – donosimo one iz Bologne. Mali uvid u njegov rad možete dobiti ovdje
Kurdi opet izigrani
Prekrajanjem granica na Bliskom istoku nakon završetka Prvog svjetskog rata, u kojem su riječ imale velike sile, posebno Velika Britanija, dobar je dio granica na karti nacrtan ravnalom, ne poštujući nacionalne granice. Tako je mnogoljudni kurdski narod prikraćen za vlastitu državu, a to nedemokratsko rješenje izaziva stalne krize koje vrhunac doživljavaju u današnje vrijeme
Riječ urednice
Vjerojatno u skorije vrijeme ipak nećete posjetiti Antarktiku, iako se i taj kontinent može turistički obići, zato se udobno smjestite u omiljenu fotelju te pročitajte dragocjene informacije našeg neumornog putnika Davora Rostuhara o njegovom pothvatu – prvoj hrvatskoj soloskijaškoj ekspediciji do krajnje južne točke našeg planeta. Ljude jako privlače nulte točke, osi kao i polazišne točke prema kojima se može utvrditi neka udaljenost i položaj, a krajnje točke svijeta – polovi (bio Sjeverni ili Južni) osobito su zanimljivi. Davora je posebno privlačilo stajati na samom geografskom pupku svijeta, mjestu na kojem se sastaju svi svjetski meridijani. Kako bi stigao do Zemljina dna, prvo je letio do čileanskog Punta Arenasa, odande do baze Union Glacier na Antarktici, iz koje je još jednim manjim avionom letio do startnog mjesta svoje ekspedicije, odnosno na početak rute Hercules. Njome je 1. prosinca 2017. godine krenuo do cilja i više ili manje slijedeći 80. meridijan, nakon 46 dana, 20 sati i 25 minuta, konačno je 17. siječnja 2018. godine stigao na Južni pol.
Poduzeo je velik napor, bio je to pravi pothvat za koji se više godina opsežno pripremao, o čemu piše, a snagu je stjecao i u hodu pa uspjeh nije izostao. Zato njegova reportaža može biti osobito korisna našim mlađim čitateljima jer ih može podučiti kako treba živjeti za svoje ciljeve, postavljati ih visoko, ne obazirući se na druge, kao ni na poteškoće. Život je jači, a svijet bogatiji nego što mi uopće možemo pojmiti, stoga treba pucati visoko i gledati daleko. Valja biti skroman pri ocjenjivanju postignutog, no hrabar i velikodušan u određivanju ciljeva. Davor na putu nije imamo nikakvu pomoć. Sam je vukao svoju hranu i šator, uz sitne potrepštine te satelitski telefon i navigaciju koja je bilježila njegov polazak, napredak i dolazak do cilja. Na početku i na kraju rute dočekali su ga djelatnici tvrtke ALE (Antarctic Logistics & Expeditions) i prema njihovom izvještaju, koji je pristigao u naše uredništvo, Davor je 26. osoba na svijetu koja je na taj način došla do Južnog pola s bilo kojeg mjesta od obala Antarktike te 20. osoba na svijetu koja je do tog pola stigla spomenutom rutom Hercules.
Njegov nam pothvat može poslužiti i kao svojevrsna „vremenska kapsula“, koja nas može odvesti na početak 20. stoljeća, do dvojice istraživača: Norvežanina Roalda Amundsena i Engleza Roberta Scotta koji su prvi stigli na sami Južni pol. Amundsen 14. prosinca 1911. godine, a Scott mjesec dana kasnije, 18. siječnja 1912., s katastrofalnim posljedicama. Naime, Scott se po povratku sa svoja četiri druga smrznuo u prostranstvima toga golemog, ledenog kontinenta.
Antarktika je, naime, najhladnije i najnegostoljubivije područje na Zemlji, nema stalnih stanovnika (osim znanstvenika i pingvina na obalama) i vrlo je siromašna životom. Na Davorovim fotografijama možemo se uvjeriti kako izgleda područje sasvim drukčije od onog koje nas okružuje – područje nepreglednih bijelih prostranstava, surovo, vjetrovito i ledeno hladno. U siječnju, kada je i Davor putovao, najtopliji je dio godine, s najvišom srednjom temperaturom od minus 32 °C. Zamislite kako je spavati na takvoj hladnoći, a zbog velike težine leda, koja se tu nakupila još od posljednjeg glacijala, najveći dio kopna potisnut je ispod razine mora! Zbog različitih kartografskih projekcija mislimo kako je Antarktika mala, no nije tako. Ona je golema. Površinom je veća od Sjeverne Amerike, Grenlanda i zapadne Europe zajedno. Približavajući se krajnjoj južnoj točki Zemlje, Davor je mogao svjedočiti i još nečem važnom. Unutrašnjost Antarktike ledena je pustinja – najveća pustinja na svijetu.
Više o Antarktici, o kojoj se malo zna i piše, doznajte i u Rostuharovoj knjizi koja je upravo izišla iz tiska, a možete je pročitati tijekom ljeta. Uživajte i u ostalim temama ovog broja „Meridijana“, a u rujnu smo opet s vama.
Vaša urednica Petra Somek
Sadržaj
2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
8 – 13 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta, pročitajte više i o novim geografskim i povijesnim izdanjima
14 – 15 Hrvatska kroz statistiku – Američke demografske procjene malo nas tješe!
Naš glavni i odgovorni urednik, akademik Dragutin Feletar, piše o procjenama američke Centralne izvještajne agencije (CIA) o broju stanovnika po državama svijeta, uključujući i Hrvatsku
17 Planet Internet
Pronađite korisne internetske adrese koje je za ovaj broj priredio Hrvoje Dečak
18 – 24 Intervju „Meridijana“
Novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s prof. dr. sc. Neviom Šetićem, povjesničarom i pedagogom iz Istre, koji obnaša i funkciju Velikog meštra družbe „Braće Hrvatskoga Zmaja’’
25 – 30 Pogledajte ponovno prema nebu – Oblaci su čudni svati!
Odlična tema zaslužuje i prekrasne ilustracije, zar ne? Za temu se pobrinuo mr. sc. Milan Sijerković, a za ilustracije akademski slikar Danilo Dučak
31 – 38 Idila na sjeveru Nizozemske – Volendam, Marken i Edam
Put iz Amsterdama prema okolnim gradićima prolazi kroz poldere, odnosno polja „oteta od mora“. Više o njima iz pera bračnog para Đidara. Robert je upravo doktorirao pa mu ovim putem čestitamo!
40 – 47 U posjetu moslavačkom regionalnom parku – Stare utvrde Moslavačke gore
Dolaskom lijepog vremena preporučujemo vam posjet Moslavačkoj gori, samo oko 60 kilometara istočno od Zagreba. Uz opise utvrda prof. Lare Černicki, objavljujemo i odličnu, detaljnu kartu Moslavačke gore koju su nam ustupili autori Marija i Josip Kocet, na čemu im zahvaljujemo
49 – 56 POSEBAN PRILOG “MERIDIJANA”
Bologna – Putni crtački dnevnik
Akademski slikar i grafičar Danijel Srdarev veliki je ljubitelj Italije, a na svakom putovanju svoj risaći blok upotpuni novim crtežima – donosimo one iz Bologne. Mali uvid u njegov rad možete dobiti na: danijelsrdarev.blogspot.hr/
7 – 63 Četiri austrijska jezera u Salzkammergutu
Regija Salzkammergut u sjeverozapadnoj Austriji dugo privlači izletnike, planinare, skijaše... Bogatoj prirodnoj raznolikosti pridonose i jezera, od koji je njih četiri – Wolfgang, Mond, Atter i Traun – posjetila naša suradnica, knjižničarka Dubravka Volenec. Doznajte više o tim krasnim predjelima
66 – 69 Kako interpretirati hrvatsku baštinu – Ekomuzej batana u Rovinju
Naš novinar Hrvoje Dečak uputio se Rovinj da bi posjetio mali, ali vrijedan i važan muzej posvećen barki rovinjskih ribara, batani. Doznao je da su domaćini posebno ponosni na batanu, ali i mnoga priznanja koja je dobio taj projekt-muzej
70 – 79 Duša siromašnog Laosa – provincijski gradić Luang Prabang
Naš autor Jurica Galić Juka uputio se u Laos, u kojem je barem na kratko mogao zaboraviti agresivni konzumerizam od kojeg boluje naše društvo te zaroniti u jedan sasvim drugi svijet...
80 – 83 Kurdi opet izigrani
U vrućem bliskoistočnom kotlu trenutno se naslućuju dva strateško-politička savezništva. Tu je blok Rusija – Sirija – Iran, a s druge je strane blok SAD – Izrael – Saudijska Arabija. Glavni akter Turska, u kojoj ima najviše Kurda, zasad uspješno lavira između tih blokova, no ne zadugo. Može li zbog Kurda izbiti novi velik rat, pita se naš glavni i odgovorni urednik
84 – 85 Kratki „Meridijanov“ proljetni razgovor s Vladom Šestanom
Našeg sugovornika Vladu Šestana upoznali smo na sajmu turizma Place2go u zagrebačkoj Areni, gdje smo slušali njegovo izlaganje koje nas je potaknulo na ovaj mali intervju, čiji je autor novinar Hrvoje Dečak
86 – 88 Iza kulisa „Meridijana“
Nedavno smo proslavili velik jubilej, 25 godina djelovanja izdavačke kuće te izlazak okruglog, 200. broj časopisa „Meridijani“ – u ovoj rubrici virnite kako je bilo na našoj proslavi
89 – 103 GLAVNA TEMA BROJA
Prva hrvatska ekspedicija na Južni pol – Polarni san
Pravu antarktičku odiseju doživio je naš dugogodišnji suradnik Davor Rostuhar, koji je na put do Južnog pola krenuo rutom Hercules 1. prosinca 2017. da bi na cilj stigao 17. siječnja 2018. godine. Među ostalim, pročitajte više o njegovim pripremama za ekspediciju na taj negostoljubiv bijeli kontinent
105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – Gajzerik
Posljednja kratka biografija u ovoj školskoj godini posvećena je vandalskom kralju koji je osvojio Rim – Gajzeriku. Temu je napisao naš dugogodišnji suradnik, povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin
112 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške. A
