Lastovsko otočje
Tekst i fotografije: Goran Šafarek
Lastovo je jedan od najizoliranijih jadranskih otoka koji skriva brojna prirodna bogatstva. Pripada u naše najšumovitije otoke, a podmorje u svojim bistrim dubinama čuva ekosustave koji su među najočuvanijima na Jadranu
Demokratska Republika Kongo – Selo Kimbulu
Posjetili smo sjeveroistok Demokratske Republike Konga. Ova ekvatorijalna afrička zemlja, ima brojnih problema od kojih su najveći česti i razorni etnički sukobi i veliko siromaštvo. Ipak, nadu stanovništvu donekle pružaju katoličke misije koje vode oko 80 posto svih ovdašnjih osnovnih škola. Posjetili smo jednu takvu, hrvatsku misiju
Muzej Grévin
Želite li se fotografirati pored Brada Pitta, zagrliti Angelinu Jolie ili se rukovati s Barackom Obamom? Tada se uputite u Muzej Grévin u Parizu i želje će vam se ostvariti jer su u tom privatnom muzeju izložene vrlo životne voštane figure slavnih osoba iz prošlosti i sadašnjosti
Tajne stana u Demetrovoj 3
Stan u kojem je slikarica i pjesnikinja Cata Dujšin-Ribar živjela sa suprugom, velikim glumcem Dubravkom Dujšinom, a poslije njegove smrti s drugim suprugom, odvjetnikom i političarom dr. Ivanom Ribarom, umjetnica je ostavila gradu Zagrebu kao donaciju. Zbirka Dujšin Ribar sadrži oko 230 umjetničkih predmeta, od čega 80 Catinih slika
Kals u Istočnom Tirolu
Ljetos smo posjetili malo planinsko selo Kals am Grossglockner u Istočnom Tirolu. To idilično austrijsko mjesto okruženo planinama postalo je i prvorazredna ljetna (dakako i zimska) turistička destinacija, pogotovo otkako je prije pet godina tu sagrađen raskošan planinski resort obitelji Schulz − Gradonna
Černobil: samo čovjeka više nema
Nakon sanacije nuklearke, ukrajinski gradovi Černobil i Pripjat mogu se turistički razgledati, uz stručno vodstvo. U černobilskoj nuklearnoj nesreći 1986. godine kada je otpuštena velika količina radijacije sa smrtnim posljedicama za ljude, teško je ne primijetiti i jedan paradoks. Naime, dok je tu čovjek jako loše prošao, istodobno se priroda obnavlja u svom najljepšem izdanju
Park skulptura Dušana Džamonje u Vrsaru
Veliki kipar Dušan Džamonja došao je u Vrsar početkom 1960-ih i odmah zamijetio prostranu livadu koju je smatrao pogodnom za postavljanje svojih djela na otvorenom te za vlastiti ljetnikovac s atelijerom
Riječ urednice
Jedna sam od onih sretnica koja svoju strast i ljubav prema promjeni mjesta, navika, ustaljenih životnih ritmova... može zadovoljiti i promjenom mjesta stanovanja i boravka. Zato su u mom godišnjem kalendaru, među ostalim, putovanja od jedne do druge obiteljske nekretnine konstanta (iako me put ponekad odvede i dalje).Tako me u siječnju i veljači možete sresti u Zagrebu, u ožujku i travnju u Samoboru, u svibnju kod roditelja u Koprivnici, u lipnju, srpnju i dijelom kolovoza u Opatiji, a sada, u rujnu, opet u Zagrebu... To je jedan od načina kojim možete utažiti svoju potrebu za promjenom sredine, klimatskih uvjeta, kulturnog horizonta... Pritom sam svjesna da u svijetu ima i onih koji raspolažu s dovoljno kuća i stanova da ih u siječnju viđate u Švicarskoj, u veljači u New Yorku, u ožujku u Veneciji, u travnju u Parizu, u svibnju u Londonu, lipnju na Azurnoj obali... Ima i onih koji žive na jednom mjestu, u jednom prostoru cijeli život, što je također dobro, jer oko 85 posto Hrvata ima vlastitu nekretninu, dok je u svijetu, pa i na zapadu, mnogo više onih koji se moraju bezbroj puta seliti iz kvarta u kvart. U Hrvatskoj navodno još ima i oko 1,2 milijuna vikendica (bez klijeti) i još oko pola milijuna napuštenih nekretnina pa moje korištenje stana, vikendice i roditeljske kuće u nas nije nikome čudno. Mnogima u svijetu jest.
No što znači dobro upoznati neko mjesto, saživjeti se s njim tako da svoja saznanja o njemu možete čak i prenijeti drugim ljudima putem, primjerice, dobre reportaže u „Meridijanima“ (baš pripremam jednu o Voloskom pokraj Opatije). I to takve da ona ne bude samo suhoparno nabrajanje golih činjenica nego osobno proživljeno, a pritom edukativno štivo, iz kojeg drugi mogu nešto naučiti. Lijepo je imati dovoljno vremena da se možete saživjeti s nekim mjestom, sa svojom četvrti, stvoriti poznati prostor, ustanoviti neke rute, doznati više o njegovoj povijesti i razvitku, uspostaviti neke navike, ići svom postolaru, mesaru... Na putovanjima takvo što baš nije moguće, osim ako su višemjesečna, kakva poduzimaju neki od naših putopisaca. Pišu li onda oni bolje reportaže? Naravno. Pišu li bolje reportaže za naš medij stanovnici gradova ili dugogodišnji stanovnici nekog prostora?
Naravno, ako su pritom dobri pisci i nešto su vidjeli, a ne samo gledali. Što duže boravimo na nekom mjestu, glagol „gledati“ može prijeći u glagol „vidjeti“. Mnogo ljudi gleda, ali ih malo nešto vidi i onda to viđeno znaju, mogu i žele podijeliti s drugima ili, kako je lijepo rekao krčki književnik Davor Velnić, „Puno ljudi bilo je u Veneciji, ali samo jedan, Josif Brodski, napisao je ‘Vodeni Žig’“ i da ga još malo nadopunim, samo je jedan Tiziano Scarpa napisao knjigu „Venecija je riba“.
Stoga u ovom broju „Meridijana“ možete pročitati neke reportaže koje su nastale višemjesečnim istraživanjem, promišljanjem i dužim promatranjem lokacija poput Lastova, Černobila ili jame Baredine (o kojoj je naš Petar pisao još prije 20 godina), ali i one u kojima su naši autori tek počeli ovladavati prostorom i razgledavati, poput mog Istočnog Tirola ili Vrsara. Pojedinci, poput Branka Kladarina, viđeno nam ne prenose samo riječju nego ovaj put i fotografijama str. 49 – 56 koje će prikazati i na izložbi, a naš Romeo Ibrišević otišao je čak korak dalje. On mijenja svijet nabolje i poduzima konkretne korake, djeluje kako bi sačuvao našu prirodu zbrinjavajući odbačene automobilske olupine.
Pročitajte spomenute i ostale teme koje smo za vas priredili u ovom broju i donesite o njima vlastite sudove. Ako ste bili ili se spremate na neko putovanje ili, još bolje, ako želite prenijeti drugima svoje spoznaje o vlastitom mjestu življenja, ovim vas putem želimo ohrabriti u tome. Djelujte! Slobodno pošaljite uredništvu svoje tekstove, fotografije, može i crteže, a ja ću vam rado poslati i dodatne upute o suradnji. Uobličite svoja saznanja o svijetu koji vas okružuje i podijelite ih s čitateljima.
Početkom studenoga opet smo s vama i na Interliberu.
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
2 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
5 Hrvatska kroz statistiku – Hrvatska/Europska unija: pet godina poslije
Pročitajte stalnu rubriku akademika Dragutina Feletara
6 – 13 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta doznajte više o novim geografskim i povijesnim izdanjima
14 – 16 Finska – zemlja u kojoj djeca vole ići u školu
Pročitajte dojmove gimnazijalke Mie Schwerer (inače unuke dragog nam književnika Mladena Kušeca), koja je sudjelovala u učeničkoj razmjeni s jednom finskom školom nedaleko od Helsinkija
18 – 24 Intervju „Meridijana“
Naš novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s demografom prof. dr. sc. Anđelkom Akrapom, s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, o njegovom radu i vrućim demografskim temama
25 – 31 Demokratska Republika Kongo – U pokrajini Sjeverni Kivu
Povjesničar i putopisac Hrvoje Ivančić posjetio je selo Kimbulu na sjeveroistoku Konga, u kojem djeluje Hrvatska katolička misija i škola. U reportaži nas podsjeća na teško stanje u toj siromašnoj i napaćenoj afričkoj državi
32 – 41 Krš Istre – jama Baredine u srcu Poreštine
O čarima istarske jame Baredine i njezinih pet predivnih krških dvorana pisali smo prije točno 20 godina, a što se odonda promijenilo, doznao je geograf dr. sc. Petar Feletar
42 – 48 Istočni Tirol – Kals am Grossglockner
Kako je to boraviti na velikim nadmorskim visinama u najtoplijem mjesecu u godini i pritom uživati u carstvu mira i tišine planinskog resorta Gradonna, doznajte iz pera naše urednice Petre Some
49 – 56 POSEBAN PRILOG „MERIDIJANA“
Fotopriča: Dva lica Indije
Uoči izložbe fotografija „Dva lica Indije“, koju će naš dugogodišnji suradnik Branko Kladarin prirediti u atriju zagrebačkog Muzeja Mimara od 16. do 28. listopada, donosimo dio radova koji će biti izloženi te vas ujedno pozivamo na otvorenje 16. listopada u 19 sati
57 – 60 Park skulptura Dušana Džamonje u Vrsaru
Naš novinar Hrvoje Dečak posjetio je mediteranski vrt pun skulptura apstraktnih oblika, uz ljetnikovac s atelijerom pokojnog kipara Dušana Džamonje u Vrsaru
61 – 65 Muzej Grévin u Parizu
Iz pera povjesničara umjetnosti Damira Demonje doznajte zašto je Muzej Grévin, koji djeluje od 1882. godine, najzabavniji muzej voštanih figura na svijetu
66 – 77 Černobil – 32 godine nakon nuklearne katastrofe
Nakon sanacije nuklearke, ukrajinski gradovi Černobil i Pripjat mogu se turistički razgledati, uz stručno vodstvo. U tu se pustolovinu upustio naš Jurica Galić Juka s grupom prijatelja iz Splita
78 – 82 Tajne stana u Demetrovoj 3 na zagrebačkom Gornjem gradu
Razgledali smo stan u kojem su nekad živjeli slikarica Cata Dujšin-Ribar i njezin prvi suprug glumac Dubravko Dujšin, a kasnije i drugi suprug, političar Ivan Ribar. Slikarica je stan donirala gradu Zagrebu i može se posjetiti svake srijede
84 – 85 Iza kulisa Meridijana
Od prošlog broja časopisa sudjelovali smo u još nekim događajima ili smo ih organizirali. Doznajte o čemu je riječ
86 – 88 Automobilske olupine na mjestu najljepšeg pogleda na Zagreb
Naš suradnik, fotograf Romeo Ibrišević i ljetos je bio ekološki aktivan pa nam je u uredništvo pristiglo nekoliko njegovih akcija. Najprije donosimo jednu zagrebačku
89 – 103 GLAVNA TEMA BROJA
Lastovsko otočje
Čaroban otok Lastovo naša je glavna tema koju je napisao i snimio biolog Goran Šafarek iz Koprivnice. Uživali smo u fantastičnim fotografijama Lastova i cijele lastovske otočne skupine kojoj bismo najradije posvetili sve stranice ovog broja, knjigu, pa i nekoliko knjiga...
105 – 110 Slavne povijesne ličnosti – Karl Marx
Ove se godine obilježava 200. obljetnica rođenja ikone komunističkog pokreta, Karla Marxa. Kao i u prikazu ostalih utjecajnih povijesnih ličnosti o kojima pišemo, prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin u temi se ne bavi njegovim filozofsko-političkim radom, koji je tek spomenuo, nego njegovim životom
111 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
