Upoznajte tajne Graza zimi!
Tekst: Hrvoje Dečak; Fotografije: Petra Somek
Znate li zašto je gradačka tvrđava u Guinnessovoj knjizi rekorda, tko je kopao bunar dubok čak 94 metra, gdje možete vidjeti ledene jaslice i najveći svjetski muzej starog oružja, tko se svaki dan pojavljuje na Glockenspielplatzu, gdje se nalazi najveći muzej u Austriji, koje su tri pošasti pogodile Štajersku 1480. godine i na koju slasticu Štajerci stavljaju svoje bučino ulje?
Posidonia oceanica – Endem Sredozemnog mora
Uvijek je zanimljivo zaroniti iznad nepreglednih livada koje se ljuljaju u ritmu valova, a u sebi skrivaju male ekosustave pune života. Velike podmorske livade, važne za ekosustav Sredozemnog i Jadranskog mora, zapravo čine dugi, linearni listovi biljke posidonije. Doznajte više o dobrobitima te dugovječne morske cvjetnice koja je ime dobila po grčkom bogu mora Posejdonu, a koja je zbog iznimno sporog rasta i zagađenja mora posebno ugrožena
Peruanska planina Vinicunca
Starosjedilac s peruanske planine Ausangate jednog je jutra prošao stazama predaka i ugledao prizor koji nitko prije nije vidio. Na jednoj od mnogobrojnih planina južnog dijela Istočnih Kordiljera ili Anda otopio se vječni led i otkrio tajnu koju je tisućama godina skrivao. Predaja lokalnih Indijanaca — Kečuanaca svjedoči da je čovjek samo sjeo i zaplakao: pred njim je bila planina sva u duginim bojama!
Djevičansko istarsko zlato
Kult masline opet se uzdiže Istrom te obalama i otocima Dalmacije. Sudjelovali smo u jesenskoj berbi maslina — u istarskim maslinicima obitelji Puhar i Šetić — koja je bila iznimno plodna, i po kvaliteti i po prinosu. Pročitajte što smo sve doznali
Venecija – Putni crtački dnevnik
Akademski slikar i grafičar Danijel Srdarev na svakom putovanju svoj crtaći blok upotpuni novim crtežima i tekstovima. Nakon Bologne (iz broja 201) donosimo njegov crtački dnevnik iz Venecije
Osaka i regija Kansai
Posjetili smo Kansai ili Kinki, drugu najnaseljeniju regiju Japana. Nalazi se u jugozapadnom dijelu središnjeg područja Honshua, najvećeg japanskog otoka, a najveći grad regije je Osaka s 2,7 milijuna stanovnika. No, u Kansaiju su i Kyoto, Nara i Kobe te cijeli niz manjih gradova, a regija je prepuna povijesnih atrakcija i lokaliteta upisanih na listu UNESCO-a
Tko će maknuti „crno brdo“?
Već osam godina usred Ravnih kotara stoji gomila crne troske, otpad iz bivše Tvornice elektroda i ferolegura iz Šibenika. Tko će maknuti to golemo (zaista golemo!) crno brdo, u svojoj novoj ekološkoj priči pita se naš autor — najveći ekolog kojeg poznajemo — Romeo Ibrišević
Riječ urednice
U subotu, 8. prosinca sada već prošle godine, silno me rastužila vijest o odlasku legendarnog hrvatskog meteorologa, našeg dragog suradnika i člana uredništva – mr. sc. Milana Sijerkovića.
Naša suradnja započela je kada je gosp. Sijerković autobusom stigao u Samobor, u naše uredništvo, gdje smo se odmah složili da bismo trebali više objavljivati meteorološke teme. U daljnjem ugodnom druženju i s prof. Feletarom došli smo do zajedničkog zaključka kako bi trebalo napisati i prvu meteorološku knjigu o hrvatskoj Podravini. Tako je nastalo zanimljivo štivo „Koprivnica – uzbudljiva vremenska pozornica“ (2006.). Kockastog formata, mekog uveza, zelenih, ekoloških korica i danas mi je to omiljena knjiga u našem izdanju, pravi užitak za čitanje, ali i gledanje. Naime, knjigu je ilustrirao meni omilljeni karikaturist, dugogodišnji kućni prijatelj naše obitelji, nažalost također već pokojni Ivan Haramija Hans.
U knjizi je Milan Sijerković znalački ukomponirao svoje neupitno stručno znanje i egzaktna mjerenja s bogatom narodnom baštinom i izrekama o vremenu. Pučke izreke postale su njegov zaštitni znak u svim medijima, kako na televiziji tako i u tisku, i dakako, u „Meridijanima“.
S vremenom su u našem časopisu čitatelji mogli doznati više o klimatskim promjenama u dalekoj i bliskoj budućnosti, o pregrijanom atmosferskom stakleniku, o tome kako je ruski mraz smrznuo Napoleona, o tome kako nastaje duga, o meteorološkoj postaji Zavižan... Gosp. Sijerković pisao je i o raznim zvukovima u prirodi koje proizvodi vjetar, o vatri sv. Elma, oblacima, toplom zapadnom vjetru – fenu ili „snjegožderu“, o polarnoj svjetlosti, aurora borealis, koju bih i sama jednog dana voljela doživjeti... Mi smo se uvijek trudili tekstove primjereno urediti i opremiti odgovarajućim grafikonima i slikovnim materijalom, a bio je osobito zahvalan kad bismo ih ilustrirali. Nekoliko me puta zvao telefonom od kuće (mobitel nikad nije želio imati) kako bi mi osobno zahvalio na angažmanu, a pogotovo je bio oduševljen radom akademskog slikara Danila Dučka.
Gospodin Sijerković bio je potpuno posvećen svom poslu koji je silno volio i bio je izuzetno skromna osoba, zapravo, najskromnija koju sam ikad poznavala. Danas, u vrijeme sveopćeg senzacionalizma, izbjegavao je raditi bilo kakvu pompu oko svojih tekstova, ali i oko klime i vremena općenito; trudio se biti maksimalno objektivan i uvijek je bio beskrajno zadovoljan sa svakom, pa i najmanjom objavom.
Pritom je i u 83. godini života planova imao napretek. Na popisu prijedloga tema koji mi je nedavno poslao, a koje je tek trebao napisati za „Meridijane“, čitam ove (svaka je bolja od prethodne): Nježne letačice – pahuljice, Majstor među vjetrovima – maestral, Neuhvatljiva, a nasrtljiva – magla, Strava s planine – lavine, Tornada – uvijek netko strada... Nažalost, iz njegova pera nikad ih više nećemo čitati. Ipak, nadamo se da će njegov plodonosan život biti poticajan novoj generaciji mladih meteorologa, koji će nastaviti raditi na popularizaciji znanosti, pa i u našem mediju.
U čast našeg dragog prijatelja, u ovom broju posthumno objavljujemo njegov posljednji, pomalo proročanski tekst, koji smo još imali u arhivi. Govori o posljedicama klimatskih promjena, a s obzirom na to da ga više nismo mogli poslati autoru na korekturu, pregledao ga je i osvježio ljubazni Zoran Vakula. Iako nije sporno da su se u prošlosti često događale klimatske promjene, ono što danas zabrinjava jest da se globalno zatopljenje događa mnogo brže nego bilo koja poznata promjena klime u prošlosti. Kakvo nas to pakleno klimatsko iskušenje očekuje, pročitajte iz zapisa našeg dragog suradnika.
Unatoč tomu što i mene muče neki novi vrijednosni sustavi našeg vremena, olakšanje mi pruža saznanje da svijet ipak počiva na vrijednim i plemenitim ljudima kao što je bio Milan Sijerković.
Želim vam puno zdravlja i osobnih zadovoljstava u 2019. kojom „Meridijani“ ulaze u jubilarnu, 25. godinu izlaženja!
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 14 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta doznajte više o novim geografskim i povijesnim izdanjima
15 Hrvatska kroz statistiku – Zagreb: drugi turistički centar
Pročitajte stalnu rubriku akademika Dragutina Feletara
16 – 21 Intervju „Meridijana“
Naš novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s doc. dr. sc. Mladenom Tomoradom s Hrvatskih studija u Zagrebu o njegovoj ljubavi prema starom vijeku, egiptologiji, prošlosti SAD-a, ali i o teškoj situaciji za mlade povjesničare
22 – 31 Upoznajte tajne Graza zimi
Skupini hrvatskih novinara na jednodnevnom izletu u Grazu pridružio se i Hrvoje Dečak, koji je nastojao sažeti sve glavne znamenitosti tog središta Štajerske, kako biste ga mogli posjetiti u bilo koje doba godine
33 – 35 Nacionalni park „Krka“
Doznajte koja sve događanja u 2019. godini planiraju u Nacionalom parku „Krka“. Volite li trčati, u kalendar zabilježite travanj – tada će se održati drugi međunarodni Krka polumaraton
36 – 45 U kulturnom i povijesnom srcu Japana – Osaka i regija Kansai
Naš suradnik, fizičar sa zagrebačkog PMF-a doc. dr. sc. Nikola Poljak, nekoliko je tjedana boravio u japanskoj regiji Kansai. Otkrijte što je sve vidio, spoznao i argumentirao fotografijama
46 – 48 Posljedice klimatskih promjena – Čeka nas pakleno iskušenje
Posmrtno, donosimo zadnju temu našeg dragog suradnika mr. sc. Milana Sijerkovića koja proročanski govori o tome kako je i Hrvatska na opasnoj klimatskoj nizbrdici. Doznajte kakve će sve posljedice na život imati klimatske promjene, koje su već uvelike počele
49 – 56 POSEBAN PRILOG „MERIDIJANA“
Venecija – Putni crtački dnevnik
Akademski slikar i grafičar Danijel Srdarev na svakom putovanju svoj crtaći blok upotpuni novim crtežima i tekstovima. Nakon Bologne (iz broja 201) donosimo njegov crtački dnevnik iz Venecije
57 – 60 Posidonia oceanica – Endem Sredozemnog mora
Magistar ekologije i zaštite prirode Ante Žunec, koji radi u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, donosi nam zanimljivu priču o ugroženim morskim livadama morske biljke posidonije
61 – 63 Indonezija na udaru cunamija
Cunamiji su predvidivi, pa ipak, u njima stradava mnogo stanovnika priobalnih naselja, što se nedavno dogodilo na otoku Sulawesiju. Zašto, pročitajte u temi prof. dr. sc. Tihomira Marjanca
64 Planet Internet
Pronađite korisne internetske adrese koje priređuje prof. geografije Kristijan Brkić
65 – 71 Peruanska planina Vinicunca
Kako je nakon topljenja snijega i leda u peruanskim Andama otkrivena „dugina planina“ otkriva naš pustolov Jurica Galić Juka, koji ju je nedavno posjetio
72 – 73 Tko će maknuti „crno brdo“ u Biljanima Donjim kod Zadra?
To se pita naš fotograf Romeo Ibrišević u novoj ekopriči o nagomilanom otpadu koji već godinama stoji u prirodi, a potječe od propale Tvornice elektroda i ferolegura iz Šibenika
75 – 80 U berbi maslina kod Bala i Vodnjana – Djevičansko istarsko zlato
Računa se da se maslinovo ulje na našoj obali proizvodi više od 2000 godina. U jesenskoj berbi maslina u Istri bili su naši geografi, akademik Dragutin Feletar i dr. sc. Petar Feletar. Doznajte što su vidjeli kod obitelji Puhar i Šetić
83 – 85 Turska agencija TIKA pomaže širom svijeta, pa i u Hrvatskoj
Naš novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s Haşimom Koçom, koordinatorom turske agencije TIKA-e za našu zemlju. Pročitajte više o djelovanju agencije u svijetu i aktivnostima kojima pomaže hrvatskom društvu
86 – 88 Iza kulisa Meridijana
Od pretprošlog broja časopisa pa do kraja 2018. sudjelovali smo u mnogim događanjima ili smo ih organizirali. Doznajte o čemu je sve bila riječ
89 – 104 GLAVNA TEMA BROJA
Drava – Rijeka na prekretnici
Drava je velika srednjoeuropska rijeka koja je iznimno važna za našu zemlju pa smo joj posvetili više prostora. Temu broja napisao je i snimio biolog Goran Šafarek iz Koprivnice. Povijesne i druge činjenice o Dravi, iz pera našega glavnog urednika, pronađite još na stranicama 101, 102, 103 i 104
105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – N. N. Mikluho-Maklaj
Lani se navršila 130. godišnjica smrti velikog ruskog putnika, istraživača, etnografa, antropologa i humanista Nikolaja Nikolajeviča Mikluho-Maklaja. Donosimo njegovu uzbudljivu biografiju iz pera prof. Jurja Bubala
112 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
