Kapadokija
Tekst i fotografije: Jurica Galić Juka
Kapadokija je vulkansko područje Anatolije na kojem se vulkanska aktivnost zbivala još prije oko 12 milijuna godina a na njemu su tri velika i više od 500 malih vulkana. U naslagama mekih vulkanskih stijena koje su nastale tim davnim erupcijama ljudi su tijekom stoljeća izgradili nastambe, pa i cijele podzemne gradove. Malo je regija u svijetu koje su toliko zanimljive, lijepe, misteriozne i pritom pune burnih povijesnih događaja poput Kapadokije
Stara Havana
Posjetili smo glavni grad Kube nakon ukidanja američkog embarga koji je trajao od 1962. do 2015. godine. Iako je Barack Obama 2016. na Kubi najavio normalizaciju odnosa, novi predsjednik Donald Trump poništio je neke njegove odluke pa Amerikanci opet ne mogu na Kubu u vlastitom aranžmanu, nego samo s američkim organizacijama. Ovaj tekst usput je bilježio, koliko je stigao, jedan od hrvatskih pisaca koji su bili na Međunarodnom pjesničkom festivalu na Kubi, pa reportaža nema ambicije biti sveobuhvatan prikaz Havane i Kube
Potoci i slapovi Žumberka
Samo oko 30 kilometara jugozapadno od hrvatske metropole prostire se razvedeni masiv Žumberka. Unatoč blizini velikoga grada još ga odlikuje uščuvana priroda s lijepim i pustim prostranstvima, a osobit čar Žumberku daje obilje voda
Jaroslavlj
Udaljen 280 kilometara sjeveroistočno od Moskve, u tzv. zlatnom prstenu koji čine neki od najstarijih ruskih gradova, uz obalu rijeke Volge smjestio se Jaroslavlj, grad bogat poviješću i kulturom. Njegove crkve i manastiri, zidine kremlja i brojni muzeji čine impresivnu i slikovitu cjelinu te su mamac za svakog zaljubljenika u starorusku arhitekturu i umjetnost
Atenska Akropola
Akropola, sveto brdo iznad Atene, utvrđeno još od mikenskog doba, ponovno je izgrađeno u zlatno doba stare Grčke, u 5. stoljeću prije Krista. Bio je to najambiciozniji pothvat u povijesti grčke arhitekture koji odavno spada u kanone koji su odredili kasniju umjetnost zapadnog svijeta. Nakon nekoliko ranijih obnova, posljednja dosad — započeta 1975. godine — još traje
Kako speleolozi čiste Hrvatsku
Mi speleolozi nikad nećemo sami uspjeti očistiti sve jame. Zato nam je glavni cilj zaustaviti daljnje bacanje otpada u njih, rekao nam je dr. sc. Ruđer Novak, pokretač projekta „Čisto podzemlje“, u kojem je dosad očišćeno 10 jama, a pretpostavlja se da ih je u Hrvatskoj zagađeno najmanje 1000
Napulj
Napulj je jedini europski grad koji živi između dvaju velikih, opasnih i uspavanih vulkana: Vezuva i supervulkana Campija Flegreija. Od obaju se, nakon trenutačnog mirovanja, može očekivati pojačavanje aktivnosti. Erupcija bilo kojeg od njih mogla bi uništiti gotovo cjelokupno stanovništvo Napulja i okolice, a posljedice bi se osjetile u cijeloj Europi
Riječ urednice
Neobično, ali tek u ovoj 2019. godini, u kojoj slavimo 25 godina izlaženja, razumijem kako mi „Meridijani“ doista pomažu. Oslobađaju me pesimizma, otplavljuju dvojbe, sustavno me educiraju, povezuju s civiliziranom manjinom, iscjeljuju mi rane, štite od tjeskobe i užasa prolaznosti... Volim ih stvarati, oni oblikuju i izgrađuju mene, a vjerujem i naše čitatelje.
S obzirom na 25. obljetnicu izlaženja, kao mali znak zahvale našim čitateljima, u ovoj godini odlučili smo baš svaki novoizašli broj predstaviti u nekoj gradskoj knjižnici, koja nas pozove, naravno. Tako smo prošli 204. broj s glavnom temom o rijeci Dravi predstavili u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ u Koprivnici i u Gradskoj knjižnici u Samoboru. U svima smo bili ugodno iznenađeni odzivom vjernih pratitelja, prijatelja, zagovaratelja, naših pretplatnika, ali i onih koji će to tek postati.
Dosad smo zapravo časopis slabo promovirali, značajnije smo predstavili tek 100. i 200. broj, a to je zato jer svu snagu usmjeravamo na njegovo stvaranje. Mjesec brzo prođe, treba iščitati i urediti oko 120 kartica teksta, koliko ih stane u jedan broj te izabrati i obraditi oko 270 fotografija. „Meridijani“ su poput male knjige. Tekstove valja opremiti naslovima, podnaslovima, glavnim porukama, potpisima pod slike, provjeriti točnost podataka, lektorirati, opremiti zemljovidima, ilustracijama, fotografijama, prelomiti, korigirati, prirediti za tisak..., a časopis na kraju treba i distribuirati te naplatiti (to je tek najteži dio posla).
Nakon 20-godišnjeg mjesečnog ritma, posljednjih pet godina držimo dvomjesečni ritam izlaženja tijekom školske godine, što je sjajno jer sada ipak imamo nešto više vremena za sav drugi opsežan rad u našoj izdavačkoj kući, ali i za javna predstavljanja te osobna putovanja članova užeg uredništva, koji svoja saznanja kasnije mogu dijeliti s čitateljima.
Budući da su gotovo sve gradske i školske knjižnice u Hrvatskoj pretplaćene na naše „Meridijane“, na čemu svesrdno zahvaljujemo jer ponajviše tako dolazimo do čitatelja, pozivamo ih da nam se jave kako bismo došli u njihov grad ili školu sa zanimljivim autorima i predavačima. Obično je to nekolicina zanesenjaka koja je gorda i ponosna na naš zemljopis, povijest i kulturu. Bit će nam čast predstaviti i ovaj broj „Meridijana“ onima koji žele proširiti ljubav i saznanja, prije svega prema svojoj domovini, ali i svijetu koji nas okružuje.
I ovim novoizašlim, 205. brojem ostavljamo još jedan mali trag u vremenu, pišući o vodenom bogatstvu Žumberka te o nedaćama išaranoj hrvatskoj povijesti 20. stoljeća – o 1918./1919. godini i oslobođenju Međimurja od mađarske vlasti. Šećemo se Havanom, divimo se pravoslavnim crkvama Jaroslavlja i mnogobrojnim katoličkim u glavnom gradu Malte – Valletti, lutamo njihovim ulicama i trgovima. Plačemo od ganuća gledajući remek-djelo prerano preminulog talijanskog slikara Caravaggia „Pogubljenje svetog Ivana Krstitelja“ u oratoriju raskošne konkatedrale malteškog reda sv. Ivana. Stavljamo na papir misli o vulkanskoj snazi Zemlje i putujemo njezinim začudnim krajolicima u turskoj Kapadokiji. Pišemo o atenskoj Akropoli na kojoj su u 5. stoljeću prije Krista sagrađene „najcitiranije“ klasične građevine grčke umjetnosti i arhitekture, a odmotavamo i biografiju starogrčkog majstora populizma Pizistrata. U našim naslovima, podnaslovima, tekstovima… zapisano je još mnogo toga zanimljivog i poučnog.
Jedna draga dugogodišnja čitateljica napisala mi je kako je dolaskom prošlog broja opet imala besanu noć, čitajući ga od „a“ do „ž“. To me silno razveselilo jer i ja tako stvaram i živim „Meridijane“, entuzijastično, s puno bdijenja, strpljenja i ljubavi.
Zato, kad se vidimo na nekom predstavljanju časopisa ili Meridijanovih knjiga, ne ustručavajte se prići – valja izmijeniti misli jer „život je zajedništvo samoće i buke svijeta“ (D. Velnić).
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
2 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 12 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta doznajte više o novim geografskim i povijesnim izdanjima
13 Hrvatska kroz statistiku – Prespor rast BDP-a, reforme su nužne!
Pročitajte stalnu rubriku akademika Dragutina Feletara
14 – 19 Intervju „Meridijana“
Naš novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s prof. dr. sc. Damirom Agičićem s Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji je među ostalim rekao i kako nema jedne povijesne istine te da povijest opstaje kao znanost baš zato jer svaka nova generacija postavlja nova pitanja o prošlim događajima i daje svoje odgovore na njih
20 Planet Internet
Pronađite korisne internetske adrese koje priređuje prof. geografije Kristijan Brkić
21 – 27 Majka zapadne umjetnosti – atenska Akropola
Bračni par Blanka i Robert Đidara posjetili su atensku Akropolu na kojoj su, u drugoj polovici 5. stoljeća prije Krista, sagrađene neke od najizvanrednijih građevina u povijesti čovječanstva. Podsjetite se koje
28 – 37 Kapadokija
Tursku Kapadokiju krase neobični reljefni oblici stijena koje su nastale taloženjem vulkanskog pepela. U nekima od njih ljudi su izdubili cijela naselja o čemu piše naš suradnik, pustolov i fotograf iz Splita Jurica Galić Juka
38 – 44 Stara Havana
Naš novi suradnik, književnik Marko Gregur iz Koprivnice sa suprugom Martinom sudjelovao je na Međunarodnom pjesničkom festivalu u kubanskoj prijestolnici. Otkrijte što su sve vidjeli i doživjeli. Ovo je prva reportaža koju objavljujemo, a da su fotografije snimljene mobilnim telefonom
45 – 48 Kako speleolozi čiste Hrvatsku
Ne biste vjerovali, ali u Hrvatskoj je dosad evidentirano više od 700 jama u kojima su ilegalna odlagališta. Doznajte tko su hrabri, entuzijastični i pametni ljudi iza projekta „Čisto podzemlje“, koji ih žele očistiti na dobrobit sviju
49 – 56 POSEBAN PRILOG „MERIDIJANA“
Kako je Međimurje vraćeno domovini
Akademik Dragutin Feletar piše o važnim povijesnim zbivanjima koja su se dogodila prije točno 100 godina, 1918./1919., kada je najsjevernija hrvatska regija oslobođena od Mađara
57 – 69 Potoci i slapovi Žumberka
Profesorica Lara Černicki donosi prijedlog odličnih proljetnih šetnji Žumberačkom gorom, na kojima se možete upoznati sa slapovima, izvorima, rječicama i potocima tog vodom bogatog kraja
71 – 75 Između vulkanskog čekića i nakovnja – Napulj
Što se zbiva kada se jedan europski grad nađe između dvaju velikih i opasnih vulkana, pročitajte u temi prof. dr. sc. Tihomira Marjanca
76 – 83 Jaroslavlj – biser ruskog „zlatnog prstena“
Nakon što je posjetio veći dio gradova ruskog „zlatnog prstena“, naš dugogodišnji suradnik, povjesničar umjetnosti i konzervator Branko Kladarin napokon je stigao u čaroban Jaroslavlj
84 – 85 Pišem ti pismo da čisti još nismo
Romeo Ibrišević, najpoznatiji lovac na ekološka zagađenja u nas, u Lugu Samoborskom naišao je na još jednog istomišljenika, koji ekološke probleme nastoji riješiti pisanjem pisama na važne adrese
87 – 88 Krka
U suradnji s Nacionalnim parkom Krka doznajte kakva događanja planiraju da bi privukli posjetitelje. Ako još niste obišli taj naš nacionalni park, možda je sada prilika
89 – 104 GLAVNA TEMA BROJA
Malta – otočna državica usred Sredozemlja
Malta je članica Commonwealtha te Europske unije od 1971., offshore privredna oaza, važno turističko odredište, pogotovo za Britance, i zemlja s mnogo zanimljivosti. Otkrijte više u našoj glavnoj temi broja koju su priredili magistar geografije Josip Brešić i povjesničari umjetnosti Miro Tecilazić i Petra Somek
105 – 110 Slavne povijesne ličnosti – Pizistrat
Pročitajte kratku biografiju starogrčkog majstora populizma Pizistrata koju je napisao prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin
111 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške