Keukenhof pokraj Amsterdama
Tekst i fotografije: Petra Somek
U povodu 70. obljetnice postojanja posjetili smo park proljetnog cvijeća – Keukenhof, koji slovi kao najveći i najljepši na svijetu. Putujete li u Amsterdam početkom svibnja, još nije kasno za posjet jer će cvijeće baš tada, obasjano toplim sučevim zrakama, cvjetati u svom najljepšem izdanju
Divovska sekvoja
Dva udružena američka nacionalna parka – Sequoia & Kings Canyon – štite područje površine oko 3500 četvornih kilometara (poput površine Primorsko-goranske županije), koje uključuje dio granitnoga gorja Sierre Nevade s najvišim vrhom Kalifornije Mount Whitnyjem (4421 metar) te vrijedna i očuvana staništa najstarijih, najvećih i najtežih organizama na svijetu – divovskih sekvoja. Tu je i najveća sekvoja, zvana General Sherman, koja navodno teži oko 1400 tona, a visoka je 83 metra, što bi odgovaralo neboderu s 28 katova
Hall in Tirol
Nedaleko od glavnoga grada Tirola, Innsbrucka, smjestio se gradić Hall in Tirol, čija očuvana povijesna jezgra s uskim popločenim ulicama, slikovitim crkvenim zvonicima, muzejima i brojnim građevinama iz 15. i 16. stoljeća predstavlja jedinstven povijesni ansambl i biser Tirola. Zahvaljujući rudnicima soli i najpoznatijoj kovnici novca u Europi, Hall je stoljećima živio prosperitetnim životom
Tošo Dabac
Posjetili smo nekadašnji atelijer, a danas arhiv u zagrebačkoj Ilici 17 koji je umjetnička zbirka in situ, a čuva fotografije, opremu i okruženje u kojem je stvarao legendarni fotograf Tošo Dabac. Tu je više od 160 000 negativa i 2000 autorskih povećanja, reprodukcije fotografija, laboratorij, fotografska oprema, biblioteka i hemeroteka, zbirka izrezaka iz novina i časopisa
La Grande Arche
Veliki slavoluk u pariškoj poslovnoj četvrti La Défense fascinantna je građevina podignuta krajem 1980-ih. To je završni spomenik na povijesnom pravcu, tzv. trijumfalnom putu od Muzeja Louvre, avenijom Champs Elysées i uz Slavoluk pobjede na Place de l’Étoile do moderne četvrti Pariza daleko na zapadu
Zrinski i Frankopani
Prije točno 100 godina, od 26. do 30. travnja 1919., preneseni su zemaljski ostaci hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana iz groba u Bečkom Novigradu u kriptu zagrebačke prvostolnice. U povodu te obljetnice prisjećamo se velikih svečanosti koje je 1919. doživjela hrvatska prijestolnica te donosimo kratak pregled svih događaja vezanih uz povratak njihovih kostiju u Hrvatsku
Twizy otkriva Hrvatsku
Na Jadranskoj turneji Twizyjem smo obišli Zlarin, Hvar, Lastovo, Korčulu, Mljet i Pelješac, a sami smo potegnuli i do Palagruže. Bili smo u Nacionalnom parku Mljet, prvom morskom području koje je u nas zaštićeno još 1960. godine. Mnogima najljepši jadranski otok, Mljet je svakako najšumovitiji, a slijedi ga Lastovo
Riječ urednice
Već 25 godina izdajemo časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja pa se možda pitate zašto su nam te teme baš toliko važne.
Zemljopis je bitan jer smo u današnjem globaliziranom svijetu, napretkom informatičkih tehnologija, sve više povezani i sve više ovisni i potrebni jedni drugima, pa taj svijet moramo bolje upoznati. Klikom računalnog miša možete biti čas na jednom, čas na drugom kraju svijeta, stoga su nam geografska znanja postala potrebnija nego ikad.
A povijest? Ne kaže se uzalud da je povijest učiteljica života. Sve ono što nam se događa u sadašnjosti odraz je događaja iz prošlosti. Hrvatska nije nastala slučajno, stoljećima su ljudi o tome razmišljali, činili velike napore da se ona ostvari, mnogo je ljudi stradalo, borilo se... Povijesnim temama, koje ćete pronaći i u ovom broju „Meridijana“ (tema o povratku posmrtnih ostataka Zrinskih i Frankopana, o junačkoj borbi s Osmanlijama u Gvozdanskom, o utvrdama u Pounju...), nastojimo nacionalno osvještavati ponajprije mlađe čitatelje, da bismo produbili njihovu privrženost domovini, ali i da svoj svjetonazor usklade s našom kršćanskom tradicijom milosrđa i praštanja.
Putovanja su nam pak važna jer njima stječemo životno iskustvo, ali i upoznajemo drukčije nacije, kulture, vjere, jezike... čime postajemo tolerantniji ljudi. Uspoređujući naše prilike s onima u drugim zemljama možemo bolje procijeniti što znače Europa i zapadna civilizacija, koje su vrijednosti društva u kojem živimo te koliko vrijedimo mi sami, kao pojedinci.
Znanost koju još populariziramo je ekologija, s naglaskom na zaštitu okoliša. Smatram da će naša najveća zadaća biti očuvanje zaliha čistog zraka, vode, šuma, mora za nove generacije koje dolaze.
Naš život ujedno je i odgovornost prema drugim ljudima pa bismo ih trebali što manje povređivati, svojim riječima, postupcima, djelima... trebalo bi više razmišljati ponajprije o čovjeku, ali i o zaštiti njegove okoline. Hrvatska je mala zemlja s podosta ekoloških problema na koje često ukazujemo. Donosimo i pozitivne primjere, virnite na str. 74 – 78, a iz ovog broja ispast će vam u krilo ekorazglednica „Pozdrav iz Hrvatske“ – dar Romea Ibriševića. Razglednice su obično prijenosnice lijepih i dobrih vijesti, a ova naša dokaz je da još hodamo po Zemlji te da je cijenimo i štitimo. Umjesto uljepšanih, retuširanih razglednica s ljetovanja, odašiljite ovu našu. Možda potaknete neku osviještenu osobu da pronađe kakvu odbačenu autoolupinu u prirodi koju će naš Romeo, uz pomoć prijatelja, otkloniti.
Budući da nam je još uvijek, kao i nekim našim prijateljima, draže darivati druge nego dobivati darove, u ovom broju pronaći ćete još: četiri naljepnice o zaštiti kornjača koje daruje Hrvatski prirodoslovni muzej (na inicijativu gđe Renate Brezinščak) i poster „Rodoslovlje obitelji Šubića Bribirskih“, dar akademika Dragutina Feletara. To je prvi poster u serijalu genealogije obitelji Zrinskih i Frankopana koje ćemo umetnuti u sljedeća tri broja. Povod za to nam je i prekrasna knjiga o Zrinskim i Frankopanima koju smo upravo izdali.
Želim vam radosno ljeto koje će uredništvo iskoristiti za pripremu novih edukativnih tema iz spomenutih područja, a nakon godinu dana proizvodnje i ja zaslužujem bar mali odmor. Nadam se da ćete do tada obnoviti pretplatu i družiti se s „Meridijanima“ ponovno, od rujna nadalje.
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
2 Riječ urednice
Uvodnik naše izvršne urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranoga nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 14 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta pročitajte više i o šest novih knjiga geografske i povijesne tematike
15 Hrvatska kroz statistiku – Istočna Hrvatska ostvaruje samo trećinu BDP-a Europske unije
Ovu rubriku priređuje akademik Dragutin Feletar, naš glavni i odgovorni urednik
16 – 21 Intervju „Meridijana“
Novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s mladim fizičarom sa zagrebačkog PMF-a, doc. dr. sc. Nikolom Poljakom
22 – 27 Divovska sekvoja
Nacionalno stablo Kalifornije – divovsku sekvoju – naš stalni suradnik mr. sc. Siniša Golub istraživao je u dvama američkim nacionalnim parkovima, a doznao je i gdje ih ima u Hrvatskoj
28 – 32 Zrinski & Frankopani
U povodu 100. obljetnice povratka zemaljskih ostataka hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novigrada u zagrebačku katedralu, akademik Dragutin Feletar napisao je ovu temu, iz koje se rodila i zanimljiva knjiga
33 – 36 Veliki slavoluk u Parizu
Jeste li znali da Pariz, osim Slavoluka pobjede iz 1806. godine, na kraju avenije Elizejske poljane ima još jedan noviji, Veliki slavoluk koji je za „Meridijane“ posjetio povjesničar umjetnosti Damir Demonja
37 Planet Internet
Pronađite korisne internetske adrese koje već godinama za „Meridijane“ prikuplja prof. geografije Kristijan Brkić
39 – 41 Nova fotomonografija „Ime mi je Krka“
U suradnji s našim Nacionalnim parkom Krka donosimo vijesti o novoj knjizi o Parku te ostalim dosad objavljenim naslovima
43 – 47 Najljepši proljetni park na svijetu pokraj Amsterdama
Naša urednica posjetila je prekrasan nizozemski park Keukenhof u kojem je doživjela pravo proljeće. Među ostalim, doznajte više o tulipomaniji
49 – 56 POSEBAN PRILOG „MERIDIJANA“
TWIZY OTKRIVA HRVATSKU
Pitate se tko je Twizy? Nakon ove reportaže Romea Ibriševića i njegove turneje po Hrvatskoj, poželjet ćete ga upoznati i imati
57 – 59 Spasimo morske kornjače
Od muzejske savjetnice, pedagoginje Renate Brezinščak, dipl. ing. geol. iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, doznajte više o projektu „Life Euroturtles“
60 – 67 Biser Triola – Hall in Tirol
Naš dugogodišnji suradnik, povjesničar umjetnosti i konzervator Branko Kladarin uputio se u biser Tirola – gradić Hall koji prosperitet zahvaljuje rudnicima soli i kovnici novca
68 – 72 Ostavština Toše Dabca – Zagreb je volio objektivom
Tošo Dabac (1907. – 1970.) bio je jedan od najplodnijih hrvatskih fotografa čiji je atelijer sa zbirkom u Ilici 17 (prvi kat), pretvoren u memorijalni galerijski prostor, jedne srijede posjetio naš novinar Hrvoje Dečak
74 – 78 Krčki doktori za otpad
Komunalno poduzeće „Ponikve eko otok Krk“ pokretač je i provoditelj odvajanja otpada na otoku Krku. Ponovno smo ih posjetili i doznali kako im uspijeva odvajati 55 posto otpada te kakve sve ekoakcije još poduzimaju
79 – 85 Zrinske utvrde Pounja
Lara Černicki, prof. priredila je novu veliku i važnu hrvatsku povijesnu temu o utvrđenim gradovima Zrinskih u Banovini, dakako i o Zrinu po kojem su dobili ime
86 – 88 Iza kulisa Meridijana
Meridijani su se razvili u pravu malu kulturnu instituciju, često smo u gradskim knjižnicama, širimo dobre vijesti – nove knjige i časopise, pa pročitajte gdje smo sve u zadnje vrijeme bili
89 – 104 GLAVNA TEMA BROJA
GLAVNI GRAD MEKSIKA – Ciudad de México
Veliko metropolitansko područje domicilnog izgovora Me’xiko, s više od 20 milijuna stanovnika, protegnulo se preko cijelog arka (16 stranica) ovog broja. Tekst i odlične fotografije potpisuje naš suradnik Jurica Galić Juka iz Splita
105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – Gotski vođa Alarik
Objavljujemo kratku biografiju gotskog vođe Alarika koji je 410. godine osvojio pupak rimskog svijeta, a koju je napisao povjesničar, prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin
112 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
