Large huacachina

Huacachina

Tekst i fotografije: Blanka & Robert Đidara

Putujući jugozapadnim Peruom posjetili smo jedinu pustinjsku oazu u Južnoj Americi, čiji naziv dolazi iz kečuanskog jezika, a upućuje na legendu o njezinom nastanku. Danas je ovaj osamljen prostor života u pustinji podređen turistima i nezaobilazno je mjesto svih ljubitelja savršenog prizora zalaska sunca

207

Sve
teme

Arhiva
brojeva

Huacachina

Tekst i fotografije: Blanka & Robert Đidara

Putujući jugozapadnim Peruom posjetili smo jedinu pustinjsku oazu u Južnoj Americi, čiji naziv dolazi iz kečuanskog jezika, a upućuje na legendu o njezinom nastanku. Danas je ovaj osamljen prostor života u pustinji podređen turistima i nezaobilazno je mjesto svih ljubitelja savršenog prizora zalaska sunca

Medium large ludbreg

Ludbreg

Tekst: Milivoj Dretar, Fotografije: Romeo Ibrišević

Ludbreg je najpoznatiji po legendi da je u njemu centar svijeta i po jedinstvenom u nas svetištu Predragocjene Krvi Kristove. Smješten u Podravini na pola puta od Varaždina do Koprivnice, bio je naseljen još prije 3000 godina, a danas nudi mnoštvo zanimljivosti svakom tko ga posjeti. U povodu dana ludbreške Svete nedjelje objavljujemo reportažu o tom, jednom od najstarijih naselja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i to iz pera povjesničara koji u njemu živi

Medium large ludbreg
Medium small malinska

Malinska

Malinska je na zapadnoj obali otoka Krka gdje nikad nema bure pa je klima vrlo ugodna. Sa zanimljivim događanjima odlična je za posjet cijele godine. Slušajući tamošnja vjerovanja u dobre i loše patuljke - „maliće”, istražili smo u čemu možete uživati u Malinskoj u sezoni i izvan nje

 

Medium small kanyakumari

Kanyakumari

Kanyakumari, gradić u indijskoj državi Tamil Naduu, smješten je na krajnjoj južnoj izbočini indijskog kopna. Ispred obale dva su otočića i na svakom po jedan veliki spomenik: prvi je hram u čast vjerskog mislioca i reformatora Svamija Vivekanande, a drugi je divovski kip tamilskog filozofa i pjesnika Thiruvalluvara

Medium small kanyakumari
Medium small etnografski muzej

100 godina Etnografskog muzeja

Započetom obnovom Etnografskog muzeja u Zagrebu - nacionalnog muzeja najviše kategorije ∑ želi se učiniti dostupnim što više predmeta jer je u sadašnjem postavu iz 1972. izloženo samo četiri posto građe. U novom stalnom postavu bit će je 15 posto, a digitalizacijom će neke zbirke biti dostupne online, s čim se već započelo

U ovom broju još pročitajte
Meridijani broj 207

Aplaktika


Kad su se pojavili mobiteli, oni „iz kamenog doba“ – samo za komunikaciju, promijenili su paradigmu komuniciranja. A tek kad je počelo doba aplikacija! Dobili smo u džepu golemu potencijalnu vrijednost koje nismo ni svjesni. Špijunski filmovi 20. stoljeća sa svojim spravicama sada nam izgledaju smiješno i sve više prepoznajemo sličnost s komunikatorom iz „Zvjezdanih staza“. Zato ćemo u ovoj novoj rubrici za vas krstariti aplikacijskom galaktikom i predstaviti vam njezine zvijezde

Na svečanoj povorci lipicanaca


Posjetili smo ergelu lipicanaca Piber nedaleko od Graza i tamošnju veliku svečanost - silaz konja s planine u dolinu, koja će se ove godine održati 14. rujna. Piber je jedna od najpoznatijih ergela lipicanaca, uz slovensku Lipicu, talijanski Monterotondo kod Rima i naše Državne ergele lipicanaca Đakovo i Lipik

Vinski vitezovi stižu na Korčulu


Jeste li znali da u Hrvatskoj djeluje ogranak Europskog vinskog viteškog reda? Red počiva na tradiciji viteškog reda Sv. Jurja iz 1333. godine, odnosno iz 1468. godine, a ovog će se rujna Vinski vitezovi pristigli sa svih strana Starog Kontinenta okupiti u Korčuli

Riječ urednice

Dobrodošli natrag! Od posljednjeg broja koji je izašao u svibnju, do sadašnjeg rujanskog, nismo nimalo mirovali. U uredništvo „Meridijana“ nagomilali smo toliko velik broj reportaža da na našim računalima i serveru više nema mjesta za pohranu. Naš je svijet toliko velik, lijep i čudesan da su nam potrebne stotine stranica kako bismo sve zanimljive teme o geografiji, ali i o plimi i oseki povijesti, koje naručujemo, prikupljamo te potom uređujemo, podijelili s vama. Kao urednica, već se duže donkihotovski borim sa stranicama. Kako uvrstiti sve što želim, a da ne potkopam cijelu izdavačku djelatnost i ne sunovratim se u ponor zvan bankrot? Ipak, zahvaljujući velikom radu ponajviše našeg novinara Hrvoja Dečaka, naše računovotkinje Marije Margetić, ali i svih naših suradnika, uz podršku pretplatnika i oglašivača, s velikim veseljem upustila sam se u toliko željeno povećanje – s prijašnjih 112 na sadašnjih 128 stranica. To znači da od ovog broja možete pročitati barem tri teme više, što još nije dostatno, ali tu smo gdje smo. A gdje smo zapravo?


Već dugo znamo da u Ludbregu postoji ploča koja nas upućuje na to da smo u centru svijeta. Kako ljude oduvijek privlače takve nulte točke odlučili smo to mjesto malo bolje istražiti. O raznim polazišnim osima, poput polova, ekvatora, nultog meridijana koji prolazi kroz Greenwich... već smo pisali, ali o Ludbregu kao Centrum Mundi još nismo. Davno smo se dotakli Ludbrega prije Ludbrega, odnosno rimske Iovie, arheoloških iskopina i zanimljivih nalaza, no ovaj smo put, došavši na glavni gradski trg, umjesto ručnog sata, u koji ionako previše gledamo, ipak odlučili provjeriti kompas i zemljovid. Uvijek mislimo da znamo gdje smo; pa tu, u uredu, na ulici, u svojoj kući... no ovdje smo zastali pitajući se ono što nije baš očito – gdje točno stojimo. Gdje smo? Kakav je naš položaj u odnosu na polove? Kakav je naš topografski položaj? I tu sve lijepo, crno na bijelom piše, u stupnjevima, minutama, sekundama: stojimo na 46o 14’ 58“ sjeverne zemljopisne širine i na 16 o 37’ 21“ istočno od griničkog meridijana, na 157 metara nadmorske visine.

Slušamo lokalnu legendu (pročitajte je na str. 112) koja objašnjava zašto na suprotnoj strani zemaljske kugle postoji anitpod ovog mjesta, „Antipodravina“, odnosno malo otočje Atipodes, jugoistočno od Novog Zelanda. Kako vjerujemo u dobre lokalne ljude kojima su važne priče, bajke i legende, barem smo osvijestili i utvrdili položaj i kote središta svijeta – ovdje u Ludbreškoj Podravini.


No tu nije kraj čudima u Ludbregu i ostatku Zemlje. Točno na dan izlaska ovog broja, 1. rujna, u grad će doći tisuće hodočasnika jer Ludbreg je jedno od malobrojnih svetišta u svijetu gdje su štuje sveta Krv Kristova. To je potvrdio i papa još početkom 16. stoljeća, stoga smo za naslovnicu odabrali raskošnu mističnu pokaznicu s relikvijom Presvete Krvi Kristove, remek-djelo baroknog zlatarstva.


Teško je ovdje dalje inventarizirati sve ostale legende, čuda i mjesta o kojima još pišemo u ovom broju, no evo ipak nekih tragova, da si možete predočiti što vas sve čeka; tu je gradić Doğubayazıt podno najviše turske planine Ararata, Kanyakumari na samom dnu Indije, oaza Huacachina u Peruu i planina Schneeberg u Austriji. Iz Hrvatske, tu su reportaže o Nacionalnom parku Paklenica koji slavi 70 godina te o Etnografskom muzeju u Zagrebu, uoči njegova 100. rođendana. Donosimo i reportažu o Malinskoj te važnu aktualnu vjesticu o nedavnom otkriću našeg najduljeg jamskog sustava na Velebitu (Crnopca – 42 075 metara). Na samom kraju pročitajte još kratku biografiju Tibora Sekelja (1912. – 1988.), neumornog istraživača koji je za života upoznao nevjerojatno puno svijeta i ljudi, čak i iz današnje perspektive.


I zaista, čudesnih mjesta, legendi i ljudi nikad dosta. Nemoguće je taj bunar iscrpiti. Zato ove jeseni uživajte u povećanom opsegu „Meridijana“, do našeg sljedećeg broja.


Vaša urednica
Petra Somek

Sadržaj

1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.

4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja

5 Aplaktika
Mobitel koji nosite u džepu svijet je s bezbroj mogućnosti, a tek je počelo doba aplikacija. Prof. geografije Kristijan Brkić pomoći će vam da pronađete onu koja odgovara baš vama

6 – 13 Geo-info
Uz razne aktualnosti iz Hrvatske i svijeta pročitajte više i o šest novih knjiga geografske i povijesne tematike

14 – 15 Hrvatska kroz statistiku – Dramatična demografska prognoza Eurostata
Pročitajte stalnu rubriku akademika Dragutina Feletara

16 – 20 Intervju „Meridijana“
Novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s docenticom Jelenom Lončar sa zagrebačkog PMF-a, koja je uz kolegu Zorana Stiperskog koautorica knjige „Industrijska geografija“, koju su Meridijani upravo izdali

22 – 27 Piber – ergela lipicanaca
Magistrica germanistike i pedagoginja Davorka Bukovčan posjetila je ergelu Piber u Zapadnoj Štajerskoj u kojoj se uzgajaju rasni lipicanci. Mislite li da su svi lipicanci bijeli, predomislit ćete se nakon čitanja njezine reportaže

29 – 31 Suveniri Nacionalnog parka „Krka“
U suradnji s NP-om „Krka“ donosimo informacije o tradicijskim suvenirima koji se nude mnogobrojnim posjetiteljima

32 – 41 Doğubayazıt podno Ararata
Naš suradnik Jurica Galić Juka uputio se na krajnji istok Turske da bi istražio zanimljivu okolicu gradića Doğubayazıta koju naseljavaju mahom Kurdi. Taj mnogoljudni narod nema svoju državu pa je njihov smještaj u nekoliko zemalja jugozapadne Azije žarište brojnih sporova i sukoba

43 – 47 Prapovijesne sojenice u Austriji
Prapovijesne sojenice alpskog područja u šest europskih država pod zaštitom su UNESCO-a. Zašto, doznajte više od naše drage knjižničarke Dubravke Volenec

48 – 50 Europski vinski viteški red
Zanima li vas tko su vinski vitezovi, kako izgledaju, koliko članova imaju, kako i gdje djeluju i za što se zalažu – pročitajte priču o rujanskom okupljanju na Korčuli

51 – 57 Malinska – Kuća dobrih malića
Tijekom ljeta u uredništvo „Meridijana“ stigao je poziv za posjet Malinskoj na otoku Krku. Na njega se rado odazvao naš neumorni novinar Hrvoje Dečak i nije požalio. Pogledajte što je sve doznao i doživio

58 – 64 Kanyakumari – na samom dnu Indije
Saša Pjanić, odličan nagrađivani fotograf i putopisac, rado posjećuje Indiju i piše o njoj. Zašao je na krajnju južnu točku Indijskog poluotoka gdje ga je dočekalo hodočasničko mjesto omiljeno poput naše Marije Bistrice

65 – 72 POSEBAN PRILOG „MERIDIJANA“
Kopenhagen – Putni crtački dnevnik
Akademski slikar i grafičar Danijel Srdarev na svakom putovanju svoj crtaći blok upotpuni novim crtežima. Nakon Bologne i Venecije, stigao je u Kopenhagen

73 – 76 Oaza u srcu Perua
Mislite li da oaza ima samo u Africi, varate se. Jednu čudesno lijepu oazu okuženu pravim pješčanim dinama za „Meridijane“ su pronašli supružnici Blanka i Robert Đidara

77 – 85 Sto godina Etnografskog muzeja u Zagrebu
Jeste li znali da zagrebački Etnografski muzej u svom fundusu ima gotovo 100 000 predmeta? Posjetili smo ga u povodu 100. obljetnice da bismo na našim stranicama mogli izložiti samo mali dio tog blaga

88 – 93 Najuzbudljiviji kanjoni u Hrvatskoj – NP Paklenica
U kanjonu Velike Paklenice odnedavna djeluje posjetiteljski centar pod zemljom nazvan Podzemni grad Paklenice u kojem, među ostalim, možete naučiti kako napraviti prve korake u stijeni. Samo se treba odvažiti

94 – 101 Vlakom u planine – Na vrhu Schneeberga
Naš dugogodišnji suradnik, povjesničar umjetnosti i konzervator Branko Kladarin uputio se prema Beču i obližnjoj planini Schneebergu, dostupnoj i manje iskusnim planinarima i to vlakom Salamanderom

102 – 104 Iza kulisa Meridijana
Meridijani su se razvili u pravu malu kulturnu instituciju, često smo u gradskim knjižnicama, širimo dobre vijesti – nove knjige i časopise, pa pročitajte gdje smo sve u posljednje vrijeme bili

105 – 119 GLAVNA TEMA BROJA
LUDBREG – Gradić u Podravini je centar svijeta
Za vjernike, Ludbreg je važno svetište koje je potvrdio i papa, a svakom putniku namjerniku omogućuje da istraži stoji li zaista u svjetskom centru. Tekst potpisuje naš suradnik, povjesničar Milivoj Dretar, a odlične fotografije Romeo Ibrišević

121 – 127 Slavne povijesne ličnosti – Hrvatski istraživač Tibor Sekelj
U povodu izlaska knjige „Papuanski dnevnik“ iz ostavštine Tibora Sekelja, kratku biografiju o tom važnom istraživaču etnologu donosi urednik izdanja, profesor filozofije i sociologije Juraj Bubalo

128 Autori reportaža u ovome broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške