Monte Bolca
Tekst i fotografije: Renata Brezinščak i Goran Mikša
Monte Bolca u sjevernoj Italiji iznimno je bogato nalazište fosila riba, biljaka i drugih organizama. Mnoštvo je nalaza iz Bolce razasuto po brojnim muzejima Italije i svijeta, ali i privatnim zbirkama. Popis nalaza i dalje raste, a s obzirom na raznolikost dosad pronađenih riba, smatra se najboljim takvim nalazištem u svijetu
Jadova
Lička ljepotica rijeka Jadova izvire kod Gornje Ploče u općini Lovinac i nakon 41 kilometra toka po Ličkom polju utječe u rijeku Liku nedaleko od Gospića, kao njezina najveća pritoka. Svojim tokom i spomenicima svjedoči o tisućljetnoj borbi ljudi za koru kruha i pitku vodu, a najbolje ju je posjetiti u proljeće i jesen kad je korito puno vode
Atacama
Čini nam se da je književnik Vladimiro Ariel Dorfman u jednoj rečenici uspio sažeti bit sjevernočileanske pustinje Atacame, velike gotovo kao dvije Hrvatske: „Atacama je pustinja koja kao da pamti sve što joj se dogodilo, koja se sjeća i koja na kraju uništava sve što joj se dogodi”. Jer doista, kako bolje opisati ovo drevno područje nestvarne prirodne ljepote koje je istodobno silno negostoljubivo i pusto i čini se kao da nema života
Kastav
Želite li vidjeti panoramu zapadne Rijeke, pa sve tamo prema Opatiji, Učki, Cresu i Krku, onda valja poći na srednjovjekovne zidine grada Kastva koje su još dobro očuvane. Istina, uzdići ćete se samo na 365 metara nad morem, ali vidik je očaravajući. Kastav je prekrasan, dobro očuvan srednjovjekovni gradić te ujedno i vrlo važna kulturno-povijesna luč koja stoljećima svijetli ponad Rijeke
NP Saguaro
Kaktusi saguaro visoki i do 12 metara prirodno rastu jedino u pustinji Sonori, koja se proteže američkom saveznom državom Arizonom i meksičkom državom Sonorom. To je dom legendarnog kojota i ptice-trkačice iz crtića, ali i scenografija gotovo svih vesterna. Kaktusi saguaro zaštićeni su unutar istoimenog nacionalnog parka koji posjećuje manje od milijun ljudi godišnje, među kojima je bila ekipa „Meridijana“
Muzej Rodin
Posjetili smo Muzej Rodin u srcu Pariza koji je otvoren još 1919. godine, kasnije je dakako obnavljan, a posvećen je radovima znamenitog francuskog skulptora Augustea Rodina (1840. ∑ 1917.). Muzej, zapravo, čine dvije lokacije: Hôtel Biron i okolni park u središnjem dijelu Pariza, grada u kojem je kipar rođen te Rodinova kuća, Villa des Brillants, u Meudonu izvan grada, gdje je umro. Rodinova je zbirka velika ∑ na objema lokacijama sadrži 5093 skulpture, 93 grafike, 49 Rodinovih slika, 18 285 fotografija i 6467 djela klasične umjetnosti
Ususret našem najboljem sajmu knjiga, Interliberu
Predstavljamo vam putopisce koji su se lani na Interliberu okupili u Putničkom kutku. Riječ je o šestero autora, mahom putopisaca, koji su posjetiteljima predstavljali svoje knjige i davali korisne savjete o putovanjima
Riječ urednice
Početkom listopada, sada već više od 20 godina zaredom, pripremamo se za Interliber. Koje ćemo knjige i kako predstaviti, koje nove dobre pribaviti. U jednoj blistavoj u mojoj biblioteci, kupljenoj nedavno u Udinama, čiji bi prijevod glasio Umjetnost za knjigoljupce (Art for Book Lovers, izdavač: Phaidon 2018.), stoji citat antičkog pisca i znanstvenika Plinija Starijeg iz 1. stoljeća: „Ne postoji tako loša knjiga, a da se iz nje ne može naučiti nešto dobro“. S obzirom na to da smo ponajprije časopis za zemljopis i povijest, citat tog zemljopisca, autora brojnih knjiga (od koji se uspio sačuvati samo jedan od prvih enciklopedijskih kompendija o povijesti europske kulture – Prirodoslovlje), čini mi se baš prigodnim. Možda uoči Interlibera pokušavam nečitatelje, a takvih u Hrvatskoj ima jako puno, preobratiti u čitatelje, a takvih je pak vrlo mali postotak. Vjerujete mi, znam po nakladama.
Na meni najdražem sajmu knjiga Interliberu (održava se od 12. do 17. studenoga na Zagrebačkom velesajmu) predstavit ćemo se s novim naslovima koji čine nastavak plodne nakladničke djelatnosti Meridijana, koji su u četvrt stoljeća iznjedrili više od 500 knjiga, udžbenika i časopisa. Uz „Meridijane“ moramo se pohvaliti i našim znanstvenim regionalnim časopisom „Podravina“ koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja nedavno uvrstilo u skupinu (A1) najkvalitetnijih znanstvenih časopisa (zavirite na www.podravina.org, gdje su besplatno dostupni svi brojevi). Sve novije naslove sublimirali smo i u jednu knjižicu/katalog pod naslovom: Čitajmo i darujmo knjigu (čeka vas na našem štandu, kao i knjige, naravno)! Odabrali smo 15-ak najnovijih čije se teme ponajprije odnose na područje povijesti i geografije, po čemu su i inače poznata naša izdanja. Moj je favorit knjiga-povjesnica „Zrinski i Frankopani“ koja je u knjižarama Školske knjige trenutno na sedmom mjestu čitanosti, no tu su i zanimljive knjige iz vrlo aktualne demografije i ekologije, a nudimo i izdanja s područja hrvatske književnosti.
Zašto ih čitati i darivati? Čitanje knjiga nas prije svega vodi kroz dragocjena i neprocjenjiva iskustva i spoznaje drugih. Čitanje oslobađa našu imaginaciju, potiče znatiželju. Knjige nam daju lekcije iz naše nepromjenjive prošlosti, a potiču i intuiciju naše nesigurne budućnosti. Knjige su još uvijek osnovni izvor znanja i spoznaja, uče nas i oplemenjuju te neprestano preoblikuju. Kada gledam svoju biblioteku, vidim koliko sam rasla zajedno s njom, sa svakom novom knjigom koja je u nju stigla, koju sam kupila, koju su mi darovali dragi prijatelji, velikodušni učitelji, profesori, moja obitelj... moje knjige objašnjavaju tko sam ja.
Uvijek me neizmjerno raduje primiti knjigu, a najviše ih volim darivati. Možda sam ipak pomalo sebična i teško se odvajam od onih najprivatnijih s polica kućne biblioteke, po čijim marginama pišem, podcrtavam dragocjene i začudne detalje... Takve sebično čuvam, ali rado darujem one nove, friške, koje još mirišu po svježoj tiskarskoj boji. Darovati knjigu jedan je od mojih najvećih izraza intime i povjerenja.
Možda sam baš zato postala nakladnica jer volim njihovu stvarnost i opipljivost, volim ih dodirivati, mirisati, gledati, tiskati stotine primjeraka, raspršivati ih diljem svijeta, širiti riječi, misli, spoznaje... jednostavno razdavati.
S obzirom na to da našim jezikom govori oko 5,5 milijuna ljudi (kad bi barem svi čitali), Meridijani i drugi hrvatski nakladnici knjige izdaju iz velikog entuzijazma i ljubavi prema pisanoj riječi, a na Interliberu ih nude po osobito niskim i pristupačnim cijenama. Zato se pitam, pa tko nam/im može odoljeti?
Očekujem vas u velikom broju. Naš je štand u paviljonu broj 5. Sama spoznaja da vas tamo šest dana čekaju dobre knjige čini ovaj dan puno sretnijim, zar ne?
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
5 Aplaktika
U ovoj našoj novoj rubrici pronađite korisne aplikacije uz pomoć prof. geografije Kristijana Brkića
6 – 13 Geo-info
Uz razne aktualnosti i zanimljivosti iz Hrvatske i svijeta, pročitajte više i o nekoliko novih knjiga
16 – 20 Intervju „Meridijana“
Naš novinar Hrvoje Dečak o aktualnim je povijesnim i drugim temama razgovarao s Gordanom Ravačićem, ravnateljem Hrvatskog instituta za povijest
21 – 24 Monte Bolca nedaleko od Verone
Muzejska savjetnica iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja dipl. ing. geol. Renata Brezinščak i njezin kolega Goran Mikša smatraju da je zgodno povezivati kulturu i prirodu. Zato treba posjetiti Veronu, ali i obližnje iznimno nalazište fosila o kojem pišu
25 – 31 Muzej Rodin u Parizu
Kad je u Parizu, naš suradnik, povjesničar umjetnosti dr. sc. Damir Demonja čeličnom disciplinom obilazi muzej za muzejom. Radi bilješke, pohranjuje slike u pamćenje, ali i u svoj fotoaparat kako bi ih po povratku prenio našim čitateljima. Sljedeći je put na redu Muzej Montmartre
32 – 38 Nepoznata hrvatska rijeka Jadova
Naš stalni pretplatnik Nikola Cetina javio nam se u uredništvo i kazao: Ovdje je Cetina koji želi da „Meridijani“ pišu o rijeci Jadovi. To je nepoznata lička ljepotica! I tako je nastala reportaža u kojoj donosimo fotografije Nikole Cetine, a tekst potpisuje Faruk Islamović
41 – 45 Ususret Interliberu
Ne sumnjamo da ćete ukoračiti u, dok ovo pišemo, toplu, a možda od 12. do 17. studenoga hladnu zagrebačku jesen te doći na Interliber – toplini ili hladnoći usprkos. Pročitajte više o mladim putopiscima čija ćete izdanja moći pronaći na našem najdražem sajmu u godini, a većinu i na štandu Meridijana
46 – 53 Prizren – povijesni glavni grad Kosova
Supružnici Blanka i Robert Đidara strastveni su putnici koji su na svom putovanju automobilom iz Zagreba prema Ateni zastali i u Prizrenu. Pogledajte što su sve doznali i doživjeli
57 – 64 Čileanska pustinja Atacama
Čileanska pustinja Atacama proteže se duž oko 1000 kilometara, a površina joj je oko 105 000 četvornih kilometara, što je gotovo kao dvije Hrvatske. U tom velikom, suhom i hladnom prostoru boravio je naš suradnik Jurica Galić Juka
65 – 71 POSEBAN PRILOG „MERIDIJANA“
Boranka ide dalje, možda i u svijet!
Boranka je najveće volontersko pošumljavanje opožarenih područja ikad organizirano u Hrvatskoj. Akciju pomažu brojni izviđači, škole, tvrtke..., a uskoro će postati i međunarodna
73 – 80 Kastav – povijesna luč ponad Rijeke
Kako se jednodnevni obiteljski izlet pretvorio u reportažu u „Meridijanima“ doznajte iz pera akademika Dragutina Feletara, dakako uz fotografije koje su, šetajući Kastvom, snimila njegova djeca, uz pratnju unuka J
81 – 85 Bodljikava priča iz Nacionalnog parka Saguaro
Volite kaktuse? Ako je odgovor potvrdan, ovo je tema za vas. Donosi je istinski ljubitelj prirode Siniša Golub
86 – 94 Grad sajmova, parkova i skulptura – Hannover
Strastvena biciklistkinja, učiteljica povijesti iz Prve osnovne škole u Čakovcu Višnja Matotek i u Hannoveru je sjela na bicikl te istraživala čari glavnoga grada njemačke pokrajine Donje Saske
95 – 101 Hodočašće na japanski način
Naša nova suradnica, putopjesnikinja Maja Klarić s partnerom Goranom Blaževićem uputila se na 45-dnevni hodočasnički Put 88 hramova po japanskom otoku Shikokuu. Doznajte više o japanskoj kulturi, religiji i tradiciji
102 – 104 Kratki „Meridijanov“ jesenski razgovor
Nakon putovanja u Mjanmar u uredništvo nam je iz Splita stigao nagrađivani fotograf Jurica Galić Juka. Njegov smo posjet iskoristili za kratak intervju
105 – 119 GLAVNA TEMA BROJA
Toboljsk, duhovno središte Sibira
Naš dugogodišnji autor Branko Kladarin do Toboljska se vozio 36 sati izravnim vlakom iz Moskve, a po dolasku ga je dočekao neuobičajeno topao zimski dan s minus 16 °C. U Sibiru je već boravio i na puno nižim temperaturama...
121 – 127 Slavne povijesne ličnosti – Moćna vladarica Barbara Celjska
Malo tko nije čuo za legende o Crnoj kraljici koje zapravo sa stvarnom Barbarom Celjskom, čiju nam kratku biografiju donosi povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin, nemaju baš puno veze
128 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
