Buroviti Prvić
Tekst i fotografije: Krunoslav Rac
Iako naizgled beživotan, otok Prvić je ornitološki i botanički rezervat. Ovdje je zabilježeno 17 vrsta endemskih biljaka i jedno je od rijetkih preostalih gnjezdišta bjeloglavih supova. Naš dugogodišnji suradnik Krunoslav Rac prohodao ga je s prijateljem, a s jednog na drugi kraj otoka dugog 7,8 kilometara trebalo im je čak sedam sati. Pročitajte njegova zapažanja
Drevni grad Angkor
Ako vam je na spomen Kambodže prva asocijacija veliko siromaštvo i krvava vladavina komunističkoga gerilskog pokreta Crvenih Kmera 1970-ih, nakon ove reportaže podsjetit ćete se da je ta država nekoć bila moćno Kmersko Carstvo, a prijestolnica Angkor najveći predindustrijski grad svijeta, s više od 1000 hramova
Mondeni Lugano
Švicarsku često zamišljamo samo kao zemlju Alpa, snijega i skijanja, zaboravljajući da se na samom jugu te zemlje krije pravi dragulj drukčijeg, gotovo mediteranskog ugođaja ∑ Lugano. To je mondeni grad iznimno blage klime, smješten uz istoimeno jezero i okružen planinama, prepun raskošnih hotela i parkova
Nacionalni parkovi SAD-a
Gotovo je svaki američki predsjednik proglasio neki od 62 nacionalna parka. Ipak, po mišljenju mnogih, najveći zaštitar prirode bio je 26. predsjednik Theodore Roosevelt (1858. ∑ 1919.), a velik je trag ostavio i 39. predsjednik, danas 95-godišnji Jimmy Carter
Australski požari
Doznajte više o prapovijesnim požarima, o dobrobitima od požara, kako su se od njih štitili Aboridžini i što se dogodilo kad su se umiješali Europljani...
Torinski „rudarski papirus“
Mislite li da geološke karte nisu postojale prije 19. stoljeća, grdno ste se prevarili. Naš geolog prof. dr. sc. Tihomir Marjanac podsjeća nas da su topografske i geološke karte izrađivali još stari Egipćani
Braća Mirko i Stjepan Seljan
Braća Mirko i Stjepan (Stevo) Seljan (1875. - 1936.) bili su legendarni hrvatski istraživači. Predstavljamo vam plodne biografije te bogat istraživački rad ovog dvojca, zaraženog mikrobom pustolovine
Riječ urednice
Prije nekoliko godina na Interliberu sam od kolege nakladnika kupila knjigu „Skitnje do Santiaga – bilješke modernog hodočasnika po Španjolskoj“ (Fraktura, 2015.) nizozemskog prozaika, pjesnika i putopisca Ceesa Nootebooma, koja mi je i dalje jedna od omiljenih u biblioteci. I ranije sam imala veliku želju upoznati Španjolsku, no ta knjiga dala mi je dodatni poticaj da i sama krenem u upoznavanje te veličanstvene zemlje.
Svake godine s obitelji sustavno obilazim njezine poviješću natopljene gradove, prepune kulturno-povijesnih spomenika i muzeja. S obzirom na to da su godišnji odmori uglavnom ljeti, mnogi turisti posjećuju samo sredozemnu obalu Španjolske, koja je i turistički najrazvijenija, od raznih costa (obala) – Costa Brava, Costa del Maresme, Costa Garraf, Costa Dorada, Costa del Azahar, Costa de Valenica, Costa Blanca, Costa del Sol... – a o Balearima i Kanarima da ne govorim. Ipak, mene uz Andaluziju, koja je najsiromašnija španjolska regija, i Baskiju, koja je pak najrazvijenija, ipak najviše i to baš ljeti, vrućini usprkos, privlači njezina unutrašnjost – Stara Kastilja, a pogotovo Nova – Kastilja-La Mancha. Ta najveća španjolska regija oduvijek je bila i politička jezgra države, a uz Madrid, moj omiljeni grad je Toledo.
U Toledu je nataloženo toliko povijesnih slojeva okamenjenih u cigli i kamenu, da možete provesti mjesece hodajući kroz labirint njegovih uličica, lutajući crkvama i muzejima, ljušteći sloj po sloj poput glavice luka, a da vam se još uvijek čini da ništa ne vidite, niti razumijete. Pažljivo gledajući očuvane građevine Toleda iz raznih povijesnih razdoblja, koja su nalijepljena jedna preko drugih, počevši od antike do suvremenog doba, polako će vam se otkrivati kompleksna povijest cijele države, čiji je Toledo nekoć bio glavni grad. Posebno mi je zagonetna i privlačna srednjovjekovna maurska arhitektura, koja daje osobit orijentalni pečat gradu, a podsjeća na gotovo osam stoljeća dugu maursku (arapsku) vladavinu na Pirenejskom poluotoku i svjedoči o visokom stupnju te civilizacije.
Toledo je nekoć bio pravi kozmopolitski grad u kojem su i kršćani i Mauri i Židovi živjeli zajedno, nadopunjujući se, posuđujući i izmjenjujući znanja jedni od drugih. Za europsku renesansu osobito je bilo važno prevođenje s arapskog latinskih spisa Aristotela, Platona, Plutarha i drugih grčkih autora, koji su na zapadu bili izgubljeni...
Ono što me silno privlači Toledu je i slikarstvo manirističkog slikara El Greca, Grka s Krete, koji se nakon školovanja u Italiji doselio ovdje i tu našao plodno tlo za svoje slikarstvo. Volim tražiti njegove slike po muzejima i crkvama grada, a samo u veličanstvenoj sakristiji gotičke katedrale u Toledu izloženo ih je gotovo 30. Pokopan je u kapeli toledske crkve Santo Domingo el Antiguo u kojoj su i njegove oltarne pale, doduše neke i kopije, a originali u poznatim muzejima svijeta.
Ono što me još privlači Toledu i Španjolskoj specifičan je način života tamošnjih ljudi. Oni još njeguju siestu (popodnevni odmor), ali i fieste (razne proslave), obiteljska okupljanja uz dobru i zdravu hranu (sobremesa), zatim hodočašća, imaju brojne dinamične kulturne manifestacije, ali i bogat noćni život. Uz neposrednost, prisnost i otvorenost stanovnika, tko se ne bi poželio, poput mene, stalno vraćati u tu meni/nama blisku i pristupačnu zemlju.
Možda će vam i ostale teme u ovom broju „Meridijana“, poput planinarenja Triglavom, kambodžanskog Angkora i druge biti jednako uzbudljive, ali Španjolskoj kao da nema premca.
U putovanja, Hrvatsku, ali i Španjolsku zauvijek zaljubljena
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 11 Geo-info
Uz razne aktualnosti i zanimljivosti iz Hrvatske i svijeta, pročitajte više i o nekoliko novih knjiga
13 – 14 NP „Krka“
35. rođendan slavi se cijele godine
15 Aplaktika
Pronađite korisne aplikacije uz pomoć prof. geografije Kristijana Brkića
16 – 20 Intervju „Meridijana“
Naš novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s geografkinjom prof. dr. sc. Laurom Šakajom o njezinoj domovini Abhaziji, o političkim prilikama u Gruziji, o tome kako je izabrala Hrvatsku za život i drugim temama
21 Hrvatska kroz statistiku
Akademik Dragutin Feletar u svojoj rubrici donosi podatke iz ekonomske geografije, o investicijama u Hrvatskoj koje su još uvijek za petinu manje nego 2008. godine
22 – 27 Najveći nenaseljeni otok u Hrvatskoj – Prvić
Naš stalni suradnik fotograf Krunslav Rac prohodao je goroviti „drugi Prvić“ uzduž i poprijeko. Pišemo „drugi“ jer to nije onaj turistički Prvić kod Vodica, već otok Prvić preko puta Velebita. Jednako je pust i surov kao i susjedni mu Goli otok
28 – 31 Torinski „rudarski papirus“
Mislite li da geološke karte nisu postojale prije 19. stoljeća, grdno ste se prevarili. Naš geolog prof. dr. sc. Tihomir Marjanac podsjeća nas da su topografske i geološke karte izrađivali još stari Egipćani
32 – 42 Ponos Kambodže – Drevni grad Angkor
Na točno 11 stranica doznajte više o jednom od najvažnijih arheoloških područja jugoistočne Azije – kompleksu Angkor Kmerskog carstva. Ostatke hramova i palače koje su okružene jarcima i opkopima polako guta šuma, ali i turisti. Obišao ih je naš suradnik Jurica Galić Juka
43 – 46 Australski požari
Doznajte više o prapovijesnim požarima, o dobrobitima od požara, kako su se od njih štitili Aboridžini i što se dogodilo kad su se umiješali Europljani...
47 – 55 Pet puta na Triglavu u godini dana
Naša nova suradnica, profesorica talijanskog jezika i književnosti Sanja Kalafatić Jurlin, zaista može reći da je dobro upoznala najviši vrh Slovenije – Triglav. Popela sa na njega čak pet puta! Ako planinarite, svakako pročitajte njezinu reportažu
57 – 61 Danci su u Istri, Otrovanec u Podravini, Duge Njive u Dalmaciji, Donje Gnojnice na Kordunu…
Pitate li se o čemu je riječ, nije teško zaključiti – o imenima hrvatskih naselja. Što znače i zašto ponekad zvuče čudno ili komično otkriva naš novinar Hrvoje Dečak uz veliku pomoć jezikoslovca dr. sc. Domagoja Vidovića
62 – 64 Ekobomba uz zagrebačko vodocrpilište
Uz brojne druge „ekološke rupe“ u okolici Zagreba o kojima smo već pisali, naš fotograf Romeo Ibrišević podsjeća nas i na Savicu i jedno jezero puno mazuta
65 – 72 POSEBAN PRILOG „MERIDIJANA“
Svjetski putnici, pustolovi i istraživači – Braća Seljan
Prof. sociologije i filozofije Juraj Bubalo donosi fascinantne biografije naših istraživača Afrike i Južne Amerike. Među ostalim, doznajte koje su visoke položaje Seljani, rodom iz Karlovca, obnašali na dvoru etiopskog cara Menelika II.
73 – 79 Toplo i sunčano lice Švicarske – Mondeni Lugano
Dolaskom proljeća predlažemo da se uputite prema švicarskom jezeru Luganu na kojem leži istoimeni grad. O svemu više možete doznati u reportaži naše mlade suradnice, profesorice klavira i pijanistice Dore Fratrić
80 – 85 Elektromobilnost
Pod pokroviteljstvom Renaulta Nissana Hrvatska i ljubaznošću Marine Jelinek i u ovom broju pišemo o električnim automobilima koji sve više kucaju na naša vrata
86 – 92 Američki nacionalni parkovi
Zašto su američki nacionalni parkovi najbolja američka ideja otkiva naš vjerni suradnik mr. sc. Siniša Golub, koji prostor stalnog nadahnuća pronalazi u prirodi Međimurja i prostranstvima nacionalnih parkova diljem svijeta
93 – 98 Rijeka Jesenica
Kad pročitate ovu zanimljivu temu o jednoj našoj, gotovo nepoznatoj krškoj ponornici, shvatit ćete koliko je kompleksno kretanje vode u prirodi. Tekst potpisuje Faruk Islamović, a fotografije Nikola Cetina
99 – 104 Najšarmantniji muzej Pariza – Muzej Montmartre
Povjesničar umjetnosti dr. sc. Damir Demonja, uz znanstvene radove, rado piše i reportaže u „Meridijanima“. S obzirom na to da jako voli Pariz i naš časopis, rado spaja ugodno s korisnim
105 – 120 GLAVNA TEMA BROJA
Toledo – nekadašnja španjolska prijestolnica
Pročitajte reportažu o povijesnom gradu Toledu koju su napisali prof. geografije i povijesti Marko Godinić i naša urednica, koja se u Toledu, među ostalim, divila oltarnim palama manirističkog slikara El Greca
121 – 127 Slavne povijesne ličnosti – Faust Vrančić
Hrvatski izumitelj Faust Vrančić (1551. – 1617.) rodom je iz Šibenika, a njegovu kratku biografiju donosi povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin
128 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
