Zagrebački potres 2020.
Tekst: Tihomir Marjanac; Fotografije: ProGEO-Hrvatska
Zagreba i okolice probudio je vrlo jak potres s epicentrom kod Markuševca. Magnituda je bila 5,5 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VII stupnjeva MCS ljestvice. Nakon pola sata uslijedio je još jedan, magnitude 5,0, a povremena se trešnja nastavila idućih dana. Moguće je da će potrajati još tjednima ili čak mjesecima
Iluzija raja usred Tihog oceana
Markižanski arhipelag ima 15 otoka s oko 10 000 stanovnika. To je najizoliranije pacifičko otočje: Australija je 6500 kilometara zapadno, a Kalifornija 5500 sjeveroistočno. Naša autorica tamo je krenula 2017. godine da ostane koji mjesec, ali zaljubila se u otočje i jednog njegovog starosjedioca, Tangyja, pa je - ostala
Crtački dnevnik Danijela Srdareva
Naš ilustrator Danijel Srdarev prošetao se prije pandemije prijestolnicom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Donosimo dijelove njegovog crtačkog dnevnika u koji je utisnuo dojmove iz najvećega grada Engleske
Proljeće na Velebitu
Nekoć su ljudi bili ovisni o prirodi Velebita i njezinoj milosti te živjeli u skladu s mijenom godišnjih doba. Nestankom transhumantnog stočarstva, ljudi i ovaca, planina se promijenila, čak i preobrazila, pa malobrojni uživaju u njezinim blagodatima. Kako izgleda najčarobnije godišnje doba na našoj najduljoj planini, otkriva naš dugogodišnji suradnik
Rijeka Slunjčica
Umjesto od izvora do ušća, Slunjčicu smo pohodili obrnuto − od spektakularnog ušća u Koranu, u Rastokama, do izvora, u blizini napuštenog sela Slušnice. Očuvana priroda, čista voda, zelenilo, prekrasan izvor i brojne vodenice čine Slunjčicu jednom od naših najljepših rijeka
Nebeska šetnja na Pohorju
Nova atrakcija slovenskoga gorja je Put među krošnjama Pohorje. Staza je podignuta nedaleko od skijaškog centra na Rogli, među stablima smreke, na visini do 20 metara. S tornja visokog 37 metara puca pogled do Triglava i naše Učke
Impaktni krater Ries
U Hrvatskoj zasad imamo dva UNESCO-ova geoparka, Park prirode Papuk i Viški arhipelag, o kojima smo nešto već pisali u „Meridijanima“, a ovaj vas put vodimo u jedan manje poznat, Geopark Ries u Njemačkoj, koji ima prvorazredno svjetsko značenje
Riječ urednice
Zbog epidemije jednog malog virusa, koji nam je pokazao koliko smo krhki i ranjivi, ovaj broj časopisa „Meridijani“ nastao je uz mnogo promjena i pitanja, iz naših domova. Prije negoli tinta uopće dotakne papir, ovisimo o resursima, o stablima, o papiru, o višestrukosti života koji se u isto vrijeme zbiva na brojnim razinama... Srećom, naša tiskara ima dovoljno zaliha papira, i dalje radi uz pridržavanje mjera zaštite i socijalne distance, otežano, ali ipak se ne brinem za tisak, a ni za distribuciju, koja ide putem pošte. Pretplata se i sada pokazala najboljim načinom komunikacije između našeg medija i vjernih čitatelja, kojima će ovaj broj časopisa, zahvaljujući marljivom radu svih naših suradnika, bez zastoja stići na kućni prag.
Ostanak u sobama, u našim kućama, potaknuo nas je da obradimo aktualne teme s drugog stajališta pa smo sa znanstvenicom prof. dr. Stellom Fatović-Ferenčić razgovarali o epidemijama u prošlosti, a i o ovoj sadašnjoj, a ona nas je podsjetila i na to da je prva karantena u svijetu uvedena 1377. godine, u Dubrovniku. Naš „stručnjak za katastrofe“ prof. dr. sc. Tihomir Marjanac, nakon potresa koji je pogodio Zagreb i o kojem piše, u još jednoj temi, o geoparku Ries, ne baš utješno zaključuje „da će se sve ono što se dogodilo u geološkoj prošlosti dogoditi ponovno, samo ne znamo kad“. Čitajući o posljedicama udara asteroida, možemo biti silno sretni što imamo veliku naklonost svemira, pa bismo puni divljenja trebali gledati u nebo iznad sebe svaki dan.
S obzirom na to da su putovanja zamrla i da nikoga nismo mogli poslati na put, za ovaj broj posegnuli smo i za temama iz naše arhive. Srećom, imamo ih napretek, čak i za višegodišnje izlaženje, a izdvojili smo dvije svjetske.
Prvu o slikovitom tajlandskom gradu prepunom hramova – Chiang Maiju, a drugu o najizoliranijem otočju svijeta (na koje je također stigao koronavirus!), za koje možda još niste čuli – o Markižanskom otočju u Francuskoj Polineziji.
Promišljajući o nemogućnosti putovanja zapitali smo se i tko su bili prvi naši veliki putnici iz prošlosti, poput slavnog Magellana, koji su oplovili svijet. Tako smo došli do dvaju prezimena, Visin i Skalica, te priredili kratke biografije tih hrabrih ljudi. Druge naše teme nastale su neposredno prije zabrana kretanja, poput crtačkog dnevnika iz Londona ili glavne teme o vrličkom kraju, za koju je autor snimio toliko materijala da bi se o tom dijelu Dalmatinske zagore, nakon smirivanja pandemije, mogla izdati i opsežna fotomonografija.
Samo je jedna naša tema nastala baš u vrijeme najgore pandemije virusa u Italiji i Španjolskoj, kada se naš autor uputio u dobrovoljnu samoizolaciju na Velebit. Iako na njemu često boravi, ovaj ga je put gledao s poniznošću i strahopoštovanjem, uživajući u veličanstvenoj predstavi buđenja proljeća koju su za njega upriličile razne životinjske i biljne vrste. Tako je nastala tema Buđenje gorostasa koja može izbrisati baš svaku vašu tugu i tjeskobu.
I na kraju, ne zaboravite, sljedeći 212. broj časopisa izlazi 1. rujna, a do tada ćete, vjerujemo, obnoviti svoju pretplatu, usprkos ekonomskoj koronakrizi, o kojoj također pišemo u ovom broju. „Meridijani“ će i dalje pronaći put i informirati vas o čudesnom svijetu koji nas okružuje, pa uz nas možete nastaviti putovati i iz udobnosti vlastitog doma.
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
5 Aplaktika
Pronađite korisne aplikacije uz pomoć prof. geografije Kristijana Brkića
6 – 13 Geo-info
Uz razne aktualnosti i zanimljivosti iz Hrvatske i svijeta, pročitajte više i o nekoliko novih knjiga
15 Hrvatska kroz statistiku
Akademik Dragutin Feletar u svojoj rubrici donosi podatke iz demogeografije
16 – 21 Intervju „Meridijana“
O epidemijama u prošlosti i ovoj sadašnjoj te o drugim zanimljivim temama naš novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s našom vodećom povjesničarkom medicine, prof. dr. sc. Stellom Fatović-Ferenčić, koja je magistrirala upravo na epidemiologiji
22 – 35 Zagreb – Grad na klimavim nogama
Naš stalni suradnik, geolog prof. dr. sc. Tihomir Marjanac piše o potresima koji su pogodili Zagreb, a prikupili smo i informacije o razaranjima kulturnih i znanstvenih institucija. Donosimo i podatke o tome gdje možete uplatiti pomoć za obnovu Zagreba, o kojoj smo razgovarali s dr. sc. Martom Šavor Novak s Građevinskog fakulteta
36 – 45 Markižansko otočje
„Meridijani“ izlaze već 26 godina i nitko od naših suradnika nije bio na dalekim, izoliranim pacifičkim Markižanskim otocima Francuske Polinezije, sve do sada. Donosimo ekskluzivnu priču Ane Bakran koja se na njima nastanila, našavši ljubav svog života
46 – 53 Ivo Visin & Tomo Skalica
Iz pera profesora sociologije i filozofije Jurja Bubala doznajte tko su bili ovi hrabri i divljenja vrijedni ljudi, za koje je u Hrvatskoj malo tko čuo
54 – 60 Rijeka Slunjčica
Svi ste čuli za rijeku Slunjčicu i Rastoke, gdje se ona spektakularno ulijeva u Koranu. Baš to mjesto bilo je povod našim autorima Faruku Islamoviću i Nikoli Cetini da krenu obrnutim smjerom – od njezinog ušća do samog izvora. Doznajte više!
61 – 64 Put među krošnjama
Kakvom to nebeskom šetnjom možete pohoditi Pohorje doznajte od naših suradnika, supružnika Blanke i Roberta Đidare
65 – 72 POSEBAN PRILOG „MERIDIJANA“ – LONDON
Donosimo ulomke iz crtačkog dnevnika akademskog slikara i grafičara Danijela Srdareva nastalog u britanskoj prijestolnici prije pandemije
73 – 80 Tisuće spašenih života godišnje i tisuće zbrinutih olupina
Pod pokroviteljstvom Renault Nissana Hrvatska i ljubaznošću Marine Jelinek u ovom broju pišemo o dvjema temama koje su važne za našu zemlju. U prvoj se spašavaju ljudski životi, a u drugoj zbrinjavaju automobilske olupine
81 – 87 Na brdovitom sjeverozapadu Tajlanda – Chiang Mai
Iz pera i objektiva Vedrana Tolića doznajte zašto su neki mediji tajlandski Chiang Mai uvrstili na listu 25 najboljih svjetskih odredišta
88 – 93 Proljeće na Velebitu – Buđenje gorostasa
Velebit je zapravo jako pusto mjesto, bez ljudi, idealno za dobrovoljnu samoizolaciju, koju je na planini proveo naš autor Krunoslav Rac. Tu mu se proljeće otkrilo u punom sjaju pa su mu mnogi u redakciji zavidjeli na viđenom i doživljenom
94 – 100 Impaktni krater Ries – Njemački nacionalni geopark
Evo superzanimljive teme našeg prof. dr. sc. Tihomira Marjanca za sve ljubitelje fizičke geografije
101 – 104 Ekonomske posljedice epidemije i zagrebačkog potresa
Iz pera akademika Dragutina Feletara doznajte koji su sektori najsnažnije pogođeni koronakrizom i koje se mjere poduzimaju za spas gospodarstva
105 – 120 GLAVNA TEMA BROJA
Vrlika i vrlički kraj
Zahvaljujući pričama svoje bake, naš autor Jurica Galić Juka bio je posebno motiviran i odlučan u namjeri da bolje upozna Vrliku i taj dio Dalmatinske zagore, a svoju istraživačku strast prenio je i na nas. Uz pregršt dobrih fotografija priča se brzo pretvorila u glavnu temu broja
121 – 127 Slavne povijesne ličnosti – Sveti Jeronim Stridonjanin
Pročitajte kratku biografiju kršćanskog sveca, naučitelja, teologa, filozofa jezikoslovca (oko 347. – 420. godine) rodom iz Stridona, gdje god se on točno nalazio. Naime, i danas o tome polemiziraju povjesničari. Doznajte više iz pera prof. dr. sc. Hrvoja Gračanina
128 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
