Kumbh Mela u Prayagraju
Tekst i fotografije: Saša Pjanić
U vrijeme pandemije bolesti COVID-19, kada su radi sprečavanja širenja zaraze veća okupljanja strogo zabranjena, s nostalgijom smo zapitali naše autore na kojem su najvećem događaju u svijetu dosad bili. Javio nam se naš fotograf, Virovitičanin Saša Pjanić koji je 2013. godine sudjelovao na jednom uistinu golemom okupljanju ljudi, najvećem na svijetu. Bio je to hinduistički festival Kumbh Mela koji se održao u indijskom gradu Prayagraju (ranije Allahabadu)…
Poetični panoramski kotači
Pandemija je za 2021. godinu odgodila izložbu Expo u Dubaiju, a s njom i otvorenje najvećeg panoramskog kotača na svijetu, 210-metarskog Ain Dubaija. On će visinom znatno nadmašiti 168-metarski High Roller u Las Vegasu. Zavirili smo u prošlost i sadašnjost poetičnih kotača koji oduševljavaju pogledom s njih i − na njih
Eisriesenwelt
Između Villacha i Salzburga, iz malenog mjesta Werfen, podno alpskog masiva Tennengebirge, krenuli smo u unutrašnjost čudesnog ledenog svijeta vapnenačke špilje Eisriesenwelt. Zbog nepristupačnog ulaza otkrivena je tek u 19. stoljeću, a danas je jedna od najvećih izletničkih atrakcija austrijske savezne pokrajine Salzburg
Nacionalni rezervat Paracas
Posjetili smo Nacionalni rezervat Paracas duž zapadne obale Perua, kojim dominiraju pustinjske obalne zaravni na kojima su nađeni vrijedni arheološki ostaci drevne poljodjelske kulture Paracas, po kojoj je rezervat i dobio ime. Otisnuli smo se oceanom i do obližnjih Ballestasovih otoka koji su dio rezervata biosfere
Golfska struja
Iz pera izv. prof. dr. sc. Tihomira Marjanca doznajte više o velikoj toploj Golfskoj struji koja grije sjevernu Europu. Njezin protok je čak 250 puta veći od zbrojenog protoka svih rijeka koje utječu u Atlantski ocean!
Knjižnica Trinity Collegea u Dublinu
Bili ste u Dublinu, a niste posjetili najveću irsku knjižnicu? Po mnogo čemu posebna, Sveučilišna knjižnica Trinity Collegea može se turistički razgledati
Dražesne krške rječice – Bijela i Karišnica
Čitajući teme naše suradnice prof. Lare Černicki uvijek se iznenadimo kakve prirodne i kulturne ljepote ima naša zemlja. Duboko u zadarskom zaleđu izviru dvije gotovo nepoznate rječice koje se ulijevaju u naše najmanje - Karinsko more
Riječ urednice
Početkom 2021. posebno sam uzbuđena jer naš prvi novogodišnji broj otvaramo jednom “egzotičnom” temom. Riječ je o Čukotskom poluotoku, površinom 13 puta većem od Hrvatske, koji je dio ruskog teritorija na krajnjem sjeveroistoku te goleme zemlje. Iako neuobičajen, pridjev “egzotičan” čini mi se za Čukotski poluotok baš prikladnim, jer u meni izaziva oduševljenje i zadovoljstvo što u ovo pandemijsko vrijeme možemo čitateljima donijeti takvu neobičnu i daleku zemlju, koju bi malo tko znao smjestiti na zemljovid. I naša autorica, red. prof. dr. sc. Željka Šiljković s Geografskog odjela Zadarskog sveučilišta osjećala je veliko strahopoštovanje prema tom dalekome mjestu (od Hrvatske udaljenom čak 11 vremenskih zona!) na samom kraju svijeta, o kojem je napisala odličan edukativan putopis.
Sjeverna Amerika i Azija u geološkoj prošlosti, dok ih izdizanje razine mora nije razdvojilo, bile su spojene jedinstvenim kopnom. Zato se Eskimi na Aljaski smatraju braćom s Čukčima, autohtonim narodom kitolovaca i uzgajivača sobova na Čukotskom poluotoku. Naša autorica posjetila je obalne ili primorske, sjedilačke Čukče, lovce na kitove i morževe (Anklyt) te Čukče nomade, uzgajivače sobova (Chav). Čak je i lovila s njima! Na prostoru arktičke tundre u Ruskoj Federaciji ima ih još 15 tisuća, a najviše u Čukotskom autonomnom okrugu.
Ovaj kraj naoružan je hladnoćom i vjetrom. Temperature se zimi spuštaju i do minus 54 ºC, a ljeti je prohladnih plus 10 ºC. To ljetno razdoblje bilo je idealno doba za dvotjedni posjet naše autorice. Nakon što smo u Meridijanima već pisali o narodima ruskog sjevera kao što su Sami i Neneci, sada i o Čukčima, tek smo odškrinuli temu o malim narodima ruskog sjevera i ruskog Dalekog istoka. Ima ih još, poput Italmena, Nivha, Jakuta, Evenka, Evena, Hanta, Mansa...
Dakle, tema za pisanje kojima ćemo smanjiti naše neznanje, netoleranciju, predrasude i još neke naše mane imamo napretek.
Tek što uredim jedan broj Meridijana, već entuzijastično i s veseljem radim na sljedećem. Ove godine ušli smo u 27. godinu izlaženja, no još me strast za poduzimanjem istraživačkih putovanja, novim spoznajama, čitanjem, učenjem, pisanjem, uređivanjem tekstova... nije napustila, kao ni moja beskrajna znatiželja. Lanac znatiželjnih pitanja - kao što su koje je bilo najveće okupljanje ljudi na svijetu, kako smanjiti plastični otpad u morima i oceanima, znamo li dovoljno o Golfskoj struji, tko gradi najveće panoramske kotače... - glavni je krivac zašto ovaj broj časopisa krase još neke dobre teme. Međutim, zanima me i vaša razina znatiželje. Stoga, molim, postavite našem uredništvu prava pitanja iz područja kojima se bavimo i pokušat ćemo na njih odgovoriti.
Iako je Čukotski poluotok u meni izazvao toliko potrebno oduševljenje, različitost, egzotičnost dalekog mjesta, najavljujem da ćete, u novoj 2021. godini, u Meridijanima susresti i tradicionalno egzotična mjesta i ljude, primjerice minarete i medinu u Tunisu, krotitelje zmija u Africi, prekrasne plaže francuskog Réuniona, egipatsku Aleksandriju te još neke “orijentalne priče” (odlične su one u istoimenoj knjizi Marguerite Yourcenar!).
Neće nedostajati ni tema iz naše domovine koju možete dobro upoznati putujući s našom odanom suradnicom Larom Černicki. Njezinu privlačnu hrvatsku temu možete pronaći i u ovom broju.
I u novoj s vama, Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 13 Geo-info
Uz razne aktualnosti i zanimljivosti iz Hrvatske i svijeta, pročitajte više i o nekoliko novih knjiga
15 Hrvatska kroz statistiku
Akademik Dragutin Feletar u svojoj rubrici upozorava na slabu točku našeg strateškog dokumenta Nacionalne razvojne strategije Hrvatske
17 Planet internet
U ovoj rubrici pronađite korisne internetske adrese uz pomoć studentice geografije i turizma Klare Somek
18 – 26 Intervju Meridijana
Naš novinar Hrvoje Dečak nakon bezbrojnih intervjua s uglednim znanstvenicima konačno je razgovarao s glavnim i odgovornim urednikom Meridijana - akademikom Dragutinom Feletarom
27 – 32 Golfska struja
Iz pera izv. prof. dr. sc. Tihomira Marjanca doznajte više o velikoj toploj Golfskoj struji koja grije sjevernu Europu. Njezin protok je čak 250 puta veći od zbrojenog protoka svih rijeka koje utječu u Atlantski ocean!
33 – 37 Najljepše europske knjižnice - Knjižnica Trinity Collegea u Dublinu
Bili ste u Dublinu, a niste posjetili najveću irsku knjižnicu? Požalit ćete, pogotovo nakon što pročitate temu knjižničarke Dubravke Volenec. Po mnogo čemu posebna, Sveučilišna knjižnica Trinity Collegea može se turistički razgledati
38 – 44 Matera i drevni Sassi
Iz pera nastavnice Silvije Martišek doznajte više o južnotalijanskom gradu Materi, jedinstvenom primjeru „žive arheologije”. Nekad napuštene kuće sada su brižno obnovljene i opet se koriste, mahom u turističke svrhe
46 – 53 Najveće vjersko okupljanje na svijetu – Kumbh Mela
Naš fotograf Saša Pjanić iz Virovitice sudjelovao je na dosad najvećem zabilježenom okupljanju ljudi na svijetu (sto milijuna!). Vjerujem da pretpostavljate, zbilo se u Indiji. Doznajte kako mu je bilo i zašto bi to ponovio
54 – 60 Panoramski kotači
Još od prvog, čikaškog Ferris Wheela (1893.), panoramski vrtuljci fasciniraju svijet. Naš novinar Hrvoje Dečak istražio je koji su to najveći u svijetu, koji rotirajući vidikovci su najljepši u Europi, koji je sljedeći najveći i zašto nam je bečki Riesenrad (u zabavnom parku Prateru) ipak najdraži
61 – 64 Tajna crnih kuglica…
Volite kuglice? Ne, ipak nije riječ o kuglicama Hrvatske lutrije, nego o posebnim kuglicama koje čuvaju pitku vodu u Los Angelesu. O čemu je riječ, pojašnjava izv. prof. dr. sc. Tihomir Marjanac
65 – 72 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA
Plastični otpad u morima i oceanima – Problemi i moguća rješenja
Svake godine u mora dolazi novih osam milijuna tona plastike, a najviše je odbačene ambalaže za jednokratnu upotrebu. Kakav utjecaj ona ima na morski svijet, ali i čovjeka te kako bolje postupati s plastičnim otpadom, sublimira studentica Klara Somek
73 – 77 Najveća ledena špilja na svijetu - Eisriesenwelt
Naš suradnik, inženjer Faruk Islamović visoko i duboko u austrijskim Alpama posjetio je začudnu vapnenačku špilju prepunu blistavog svjetlucavog leda
78 – 83 Meksički grad Puebla
Naš suradnik, fotograf Jurica Galić Juka posjetio je meksički grad Pueblu okružen vulkanima koji je pod zaštitom UNESCO-a, a glasovit je po najvećoj srednjoameričkoj piramidi Choluli, na vrhu koje je sagrađena crkva. Doznajte zašto i kako!
84 – 87 Ljubav oko svijeta – Ugovoreni brakovi u Indiji
Zašto je u svijetu više od polovice brakova ugovoreno, a u Indiji čak 90%, otkiva naš vjerni dugogodišnji suradnik Davor Rostuhar
88 – 93 Dražesne krške rječice – Bijela i Karišnica
Čitajući teme naše suradnice prof. Lare Černicki uvijek se iznenadimo kakve prirodne i kulturne ljepote ima naša zemlja. Duboko u zadarskom zaleđu izviru dvije gotovo nepoznate rječice koje se ulijevaju u naše najmanje - Karinsko more. Kakve još kulturne i prirodne posebnosti krije karinski kraj, doznajte iz ove naše reportaže
95 – 101 Divlji svijet Paracasa i Ballestasovih otoka
Marljivi supružnici Blanka i Robert Đidara, uz poslove u državnoj službi, stignu i putovati te pisati reportaže za Meridijane. Ovaj put posjetili su rezervate duž zapadne obale Perua, bogate morskim sisavcima
102 – 104 Iza kulisa Meridijana
Nažalost, epidemiološka situacija ponovno je postala sve teža pa smo planirana predstavljanja knjiga i časopisa i druge događaje opet morali prorijediti, ali neke smo ipak uspjeli održati. Pročitajte koje
105 – 120 GLAVNA TEMA BROJA
Čukotski poluotok – na krajnjem sjeveroistoku Rusije
Iznimno zanimljiv putopis iz arktičke tundre o Čukotskom poluotoku i narodu Čukča, za koje je malo tko čuo, prometnuo se u našu glavnu temu broja. Na krajnjem sjeveroistoku Rusije i euroazijskoga kontinenta bila je naša suradnica dr. sc. Željka Šiljković, redovita profesorica na Odjelu za geografiju Sveučilištu u Zadru
121 – 127 Slavne povijesne ličnosti – Galileo Galilei
Koji su svi izumi, spoznaje i djela talijanskog fizičara i astronoma Galilea Galileija (1564. – 1642.) promijenili svijet, sublimira povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin
128 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
