Poluotok Kamčatka
Tekst i fotografije: Igor Janjatović
Poluotok Kamčatka, na hladnom i zabačenom istočnom rubu Sibira, na krajnjem istoku Rusije, dom je stotina vulkana, gejzira, termalnih izvora… To je mjesto na kojem je razvidno da je Zemlja živi „organizam“ koji svakodnevno radi na promjenama svog lica
Kompleks hramova Khajuraho
Indijski gradić Khajuraho, nadaleko je poznat po kompleksu hramova koji pripadaju dvjema religijama - hinduizmu i džainizmu. Od nekadašnjih 85 hramova, danas je sačuvano samo njih dvadesetak koji se od 1986. godine nalaze na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine
Mississippi
U američkoj kulturi rijeka Mississippi naziva se Old Man River. Taj opjevani simbol Sjeverne Amerike danas je ukroćena rijeka, čiji se stvarni uzroci problema ne pokušavaju riješiti nego se krivica za degradaciju okoliša i česte poplave prebacuje na cijelo čovječanstvo, kao i na sveprisutnog krivca - globalno zatopljenje
Knjižnica St. Gallen
Gradić Sankt Gallen središte je istoimenog kantona u sjeveroistočnoj Švicarskoj. Od osnutka u 8. stoljeću pa sve do sekularizacije 1805. godine njegov benediktinski samostan bio je jedan od najvažnijih u Europi
Termalno kupalište Vichy
Posjetili smo prekrasan gradić koji se u rimsko doba zbog mineralnih termalnih izvora zvao Aquae Calidae. Uvelike se razvio u drugoj polovici 19. stoljeća, za Napoleona III., a od 1940. do 1944. bio je sjedište kolaboracionističke vlade maršala Pétaina
Ljubav kod lovaca i sakupljača
Otišli smo u Amazonu te pokušali pronaći što tradicionalnije pleme - da vidimo što oni, naši davni preci, imaju reći o ljubavi. Doznajte kako vole lovci i sakupljači starosjedilačkog plemena Matis na rubu civilizacije
Krš - naš ponos i obveza
Svjetska speleološka unija 2021. godinu proglasila je Međunarodnom godinom špilja i krša. Zato što se time želi dati veći naglasak na specifičnosti krša kojeg. A koliki je dio naše zemlje pod kršem? Znatan! Baš zato i pišemo o njemu
Riječ urednice
Ovaj uvodnik znakovito pišem na Dan planeta Zemlje (22. travnja) i nisam u uredništvu, nego u Koprivnici, „cijelog svijeta prijestolnici“, kako je govorio pokojni podravski književnik, prijatelj Meridijana i moj osobni, Pajo Kanižaj. Malo sam dislocirana jer Meridijani upravo završavaju izradu fotomonografije Koprivničko-križevačke županije koja se stvara baš ovdje, u Koprivnici, u radnoj sobi moga oca, akademika Dragutina Feletara, koja je zapravo okruženje mog djetinjstva. Dan planeta Zemlje obilježava se zbog jačanja svijesti prema okolišu pa će tako naša monografija obraditi i brojne prirodne ljepote Podravine. Upravo biram fotografije za poglavlje „Zov prirodne baštine“ i ne mogu se načuditi kakvih sve prekrasnih i, srećom, još očuvanih prirodnih oaza imamo. Jedan mali dio njih poput Ješkova, Velikog Pažuta, šume Repaš, rezervata Crni jarci... predstavljamo i u ovom broju Meridijana u temi Hrvoja Dečaka „Upoznajte Podravinu kroz ‘Europsku Amazonu’“.
Prigodno i većina ostalih tema u časopisu slavi našu prirodu. Pišemo o kršu koji je za nas silno važan jer karbonatne stijene prekrivaju oko 70 površine Hrvatske, čiji je pak sustav iznimno važan za našu vodoopskrbu. Na tu temu nadovezuje se reportaža o krškoj ponornici, rječici Dretulji kod Plaškog. O očuvanom močvarnom okolišu poloja rijeke Save govori naša glavna tema - Lonjsko polje, biologa Gorana Šafareka. Zemlje zapadne Europe takva su područja već odavno pretvorile u obradiva zemljišta (često s jednom kulturom pa tu više nema nikakve bioraznolikosti), isušile močvare, kanalizirale rijeke... Srećom, neki takvi dijelovi Hrvatske (Kopački rit, Crna Mlaka, donji tok Neretve, Vransko jezero) ostali su očuvani, premda im ne pridajemo uvijek dovoljnu vrijednost, a i mnogi ih još slabo poznaju.
Zato Meridijani pišu o našoj geološkoj i biološkoj raznolikosti, veličaju naš krš, ali i svjetski (u temi o NP-u Ankarana na dalekom Madagaskaru), glorificiraju crnu rodu (dobila je naslovnicu), ali izdaju i knjige o nedovoljno poznatim mjestima (pogledajte samo našu novu monografiju o Bedenici u Zagrebačkoj županiji, za koju ni mnogi stanovnici Zagreba nisu čuli!) jer ključno je obrazovanje. Možda smo ponekad i previše edukativno nastrojeni, ne podilazimo čitateljima samo prekrasnim fotografijama, nego želimo da nešto novo i nauče. Prije izbora uvijek pomislim na to koliko je važno da imamo što obrazovanije građane kako bi mogli što bolje birati one koji će donositi odluke s ozbiljnim posljedicama na našu zemlju. Zato i sama učim, čitam, usavršavam se i dalje jer i to je svrha života.
No sada sam već pomalo počela docirati (poput moje drage mame učiteljice) pa za kraj ističem još jednu poučnu temu iz ovoga broja - „Zašto tonu porječje i delta rijeke Mississippi“. U njoj profesor Tihomir Marjanac obrazlaže goleme i složene probleme postupnog kolapsa ekosustava koji nastupa zbog remećenja prirodne ravnoteže. Nažalost, svi smo zaslijepljeni sadašnjošću i zamišljamo da će život i dalje biti onakav kakav jest, no ne samo da će se sve mijenjati, nego će promjene krenuti putem koji nisu zamišljali ni oni najpronicljiviji. Potvrđuje to i pandemija bolesti COVID-19. Događaji slijede krivudave putove čije putanje još ne možemo razabrati pa stoga čuvajmo prirodu za nas i naše potomke, koliko god je u našoj moći.
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 12 Geo-info
Uz razne aktualnosti i zanimljivosti iz Hrvatske i svijeta, pročitajte više i o nekoliko novih knjiga
14 – 15 Hrvatska kroz statistiku
Akademik Dragutin Feletar u svojoj rubrici analizira nove podatke o prihodima u hrvatskom turizmu
16 Planet internet
Pronađite korisne internetske stranice uz pomoć studentice geografije i turizma Klare Somek
18 – 23 Intervju Meridijana
O mamutima i praslonovima, čijih ostataka ima i u Hrvatskoj, kao i o drugim zanimljivim temama naš novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s istaknutom paleontologinjom dr. sc. Jadrankom Mauch Lenardić
24 – 31 Vichy – termalno kupalište s mrljom iz prošlosti
Docentica s Odjela za francuske i iberoromanske studije Sveučilišta u Zadru dr. sc. Mirna Sindičić donosi nam reportažu o ljupkom francuskom lječilišnom gradu Vichyju
32 – 37 Ljubav oko svijeta
Donosimo ekskluzivnu priču Davora Rostuhara o ljubavnim navadama izoliranog amazonskog plemena Matis s granice Perua i Brazila
38 – 47 Kamčatka – u zemlji vulkana i gejzira
Iako izlazimo već 27 godina, dosad još nitko od naših suradnika nije bio na dalekom ruskom poluotoku Kamčatki. Donosimo priču mr. sc. Igora Janjatovića koji se uspio popeti na jedan kamčatski vulkan
48 – 58 Hramovi Khajuraho – Indijska baština pod zaštitom UNESCO-a
Doznajte više o kompleksu hinduističkih i džainističkih hramova Khajuraho koji su bogato ukrašeni reljefima i skulpturama, pa i onim erotske tematike. Obišao ih je naš splitski suradnik Jurica Galić Juka
60 – 64 Krš – naš ponos i obveza
Veći dio Hrvatske prekrivaju krške stijene koje su važan dio naše geološke baštine. Kako su nastale i zašto je njihova (pretežno) podzemna cirkulacija vode iznimno važna za našu vodoopskrbu, doznajte od izv. prof. dr. sc. Tihomira Marjanca
65 – 72 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA – NIKOLA I IVAN RATKAJ
Iz pera profesora sociologije i filozofije Jurja Bubala doznajte više o hrabrim i divljenja vrijednim isusovačkim misionarima i putopiscima, potomcima hrvatske plemićke obitelji Ratkaj
73 – 80 Rijeka Dretulja
Ova tema o krškoj ponornici, rječici Dretulji kod Plaškog nadovezuje se na prethodnu o kršu u Hrvatskoj. Inženjer Faruk Islamović otkriva nam njezine specifičnosti
81 – 85 Mississippi – zašto tonu njezino porječje i delta
Da za poplave New Orleansa i St. Louisa nije krivo globalno zatopljenje bit će vam jasno kad pročitate ovu zanimljivu temu našeg izv. prof. dr. sc. Tihomira Marjanca
86 – 92 Upoznajte Podravinu kroz „Europsku Amazonu“
Projekt „Biciklistička staza uz Europsku Amazonu“ prolazi kroz pet zemalja – Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju. Što sve možete vidjeti na stazama koje prolaze našom Podravinom uz rijeku Dravu otkriva vam naš novinar Hrvoje Dečak
94 – 97 Najljepše europske knjižnice – St. Gallen
Nakon biblioteke u bečkom Hofburgu, evo nas u još jednoj reprezentativnoj knjižnici, onoj u švicarskoj opatiji Sankt Gallen kroz čiju povijest nas vodi knjižničarka mr. sc. Dubravka Volenec
98 – 104 Madagaskar – NP Ankarana
Evo još jedne teme koja slavi krš, i to kakav – grandiozan! Na samom sjevernom vrhu Madagaskara čudesan je svijet oštrih šiljaka Tsingy koji nam predstavljaju Želimir Černelić i Goran Šafarek
105 – 120 GLAVNA TEMA BROJA – LONJSKO POLJE
Močvarno područje iznimne ljepote i vrijednosti
Zahvaljujući našem autoru, biologu Goranu Šafareku sada na jednome mjestu, sažeto i informativno, možete pročitati više o flori i fauni močvarnih poloja rijeke Save koje, srećom, ipak nismo isušili. Tako smo sačuvali jedan od najproduktivnijih ekosustava na Zemlji!
121 – 127 Slavne povijesne ličnosti – Gala Placidija
Pročitajte kratku biografiju o posljednjoj regentici Zapadnoga Rimskog Carstva iz pera povjesničara prof. dr. sc. Hrvoja Gračanina
128 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
