Čileanskom Carreterom Austral
Tekst i fotografije: Toni Vranješ
Na krajnjem jugu američkoga kontinenta, u divljini čileanske Patagonije, 1980-ih godina izgrađena je 1240 kilometara duga Carretera Austral, zvana još Ruta 7, Ruta Austral ili Južna autocesta
Otok Žirje
Žirje je najudaljeniji i najveći otok šibenskoga arhipelaga. Od davnina je bio ribarsko mjesto, a posljednjih se desetljeća sve više profilira kao turistička destinacija
Pariški La Défense
Posjetili smo najveću poslovnu četvrt Europe - La Défense. Njezina najslavnija građevina je Veliki slavoluk iz 1989. godine, „mlađi brat“ Slavoluka pobjede
Nemrut Dağ
Arheološki lokalitet Nemrut Dağ poznat je po velikim skulpturama i grobnicama koje je u 1. stoljeću pr. Kr. dao sagraditi komagenski kralj Antioh I.
U Parizu sjevera - norveški Tromsø
Dr. sc. Dijana Sabolović Krajina približila nam je grad Tromsø koji još nazivaju glavnim gradom ili prijestolnicom norveškog Arktika
Francuski otok Réunion
Kad pročitate temu o prekrasnom vulkanskom otoku koji oplakuju vode Indijskog oceana, poželjet ćete ljetovati na njemu
Prva planinarska kuća u Dalmaciji
Planinarski dom Umberta Giromette otvoren je prije 90 godina, na planini Mosor, 868 metara nad morem
Riječ urednice
Sada, kada su klimatske promjene i globalno zatopljenje postali užarene političke i društvene teme, u Meridijanima smo se prisjetili kakve su bile klimatske promjene u dugoj geološkoj prošlosti Zemlje. Tijekom njih klima nije bila „normalna“, ona je promjenjiva. Ako pogledate tablicu na str. 69, uočit ćete kako su u četiri i pol milijarde godina, koliko je približno stara Zemlja, ipak topla razdoblja trajala mnogo dulje od hladnih. Oko 80 - 90 posto svoga postojanja Zemlja je bila toplija nego danas, a stanje bez ledenih pokrova na visokim geografskim širinama bilo je „normalnije“ od ovog današnjeg.
S druge strane, nikako ne možemo zanijekati velik antropogeni utjecaj na Zemlju, pogotovo nakon prve industrijske revolucije, u posljednjih 250 godina, o čemu piše i novi dokument UN-ova IPCC-a (Intergovernmental Panel on Climate Change). Zato ćemo u sljedećim brojevima Meridijana od naših znanstvenika pokušati dobiti odgovore na pitanja: kakvu ulogu na promjenu klime imaju prirodni procesi (kao što je promjena intenziteta Sunčeva zračenja, gravitacijsko djelovanje i kretanje drugih planeta); jesu li hominidi krivi baš za sve; koje ljudske djelatnosti najviše utječu na klimu; što konkretno možemo učiniti da ih smanjimo i slično.
Tijekom ljetne stanke bavili smo se i drugim „našim“ geografskim i povijesnim temama koje nam pomažu u boljem razumijevanju svijeta. O kršu, silno važnom za našu zemlju, razgovarali smo s uglednim geologom i speleologom Nevenom Bočićem, sveučilišnim profesorom sa zagrebačkog PMF-a. Posjetili smo jedan bliži hrvatski i jedan daleki francuski otok, Žirje i Réunion. Bili smo na nevjerojatnom mjestu za koje se pitate postoji li doista u zbiljskom svijetu - u Alhambri, iznad Granade u Andaluziji. Njezina istočnjačka ljepota koja na mnoge djeluje poput magnetizma podsjetila nas je na višestoljetnu vladavinu Maura u Europi te rekonkvistu (potiskivanje Arapa s Pirenejskog poluotoka) koja je u Španjolskoj trajala više od 750 godina.
Ako čeznete za egzotičnim mjestima, vjerujem da će vam još neke naše teme donijeti zapuh svježeg zraka. Mislim ponajprije na reportažu o UNESCO-ovu lokalitetu Nemrut Dağ u Turskoj, s golemim kamenim kipovima iz prvog stoljeća prije Krista.
Izdvajam još jednu malu poslasticu za sve ljubitelje knjižnica i knjiga - temu o jednoj novoj osobitoj gradskoj knjižnici u Stuttgartu. Njome najavljujemo da naša rubrika „Najljepše europske knjižnice“, na radost mnogih, ide i ove školske godine. Kad smo kod knjižnica, tu je i tema vrlo uspješne (donedavne) ravnateljice knjižnice u Koprivnici, o norveškom gradu Tromsøu, koji nazivaju i Parizom sjevera, a koji također ima futurističku knjižnicu, poput naše stare, a sada fantastično obnovljene i nadograđene požeške u kojoj smo nedavno gostovali.
Možda će se u nekoj od njih pronaći i nova knjiga u našem izdanju „Najposebnija mjesta na Zemlji“. Riječ je o podebljem vodiču kroz sve lokalitete (njih 1121!) diljem globusa, a koji se nalaze na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine čovječanstva. S puno ljubavi za prave vrijednosti ovdje su sustavno, točno i sažeto, na jednome mjestu, obuhvaćene sve glavne kulturne i prirodne znamenitosti svijeta. Njih više od 400 predstavljeno je i odličnim fotografijama koje će plijeniti vašu pozornost i mamiti vas na putovanja… Zato, čitajte i dalje Meridijane i naša izdanja jer kao što je napisao veliki Shakespeare: „Svijet je zanimljiv onoliko koliko smo mi radoznali.“
Vaša
Petra Somek,
urednica časopisa
i direktorica izdavačke kuće Meridijani
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 12 Geo-info i nova izdanja
Pročitajte više o raznim otkrićima, aktualnostima, zanimljivostima i drugim vijestima iz Hrvatske i svijeta
13 – 15 Iza kulisa Meridijana
Gdje smo sve pod „COVID mjerama“ bili i predstavljali naša izdanja doznajte u ovoj rubrici
16 – 17 Obogatite svoje znanje i kućnu biblioteku
Predstavljamo nova izdanja knjiga vrijednih vaše pažnje
18 – 19 Hrvatska kroz statistiku
Akademik Dragutin Feletar u svojoj rubrici donosi podatke iz ekonomske geografije. Ovaj put analizira raspored razine zaposlenosti u Hrvatskoj po županijama
18 – 23 Intervju Meridijana
Naš novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s geomorfologom, izv. prof. dr. sc. Nevenom Bočićem koji nam je, između ostalog, rekao kako je u jamama na sjevernom Velebitu otkriven dosad najstariji poznati led kod nas, star gotovo 3500 godina
26 – 31 U Parizu sjevera - norveški Tromsø
Dr. sc. Dijana Sabolović Krajina približila nam je grad Tromsø koji još nazivaju glavnim gradom ili prijestolnicom norveškog Arktika. Doznajte zašto
32 – 36 „Svemirsko kamenje“ u Zagorju
U povodu 270. obljetnice pada hrašćinskog meteorita teškog oko 40 kilograma inženjer Faruk Islamović podsjetio nas je zašto je važan za astronomiju
37 – 43 Francuski otok Réunion
Kad pročitate temu o prekrasnom vulkanskom otoku koji oplakuju vode Indijskog oceana, poželjet ćete ljetovati na njemu. Tekst i fotografije potpisuje mr. sc. Igor Janjatović
44 – 52 Čileanskom Carreterom Australtbro
Ne čudi što se po legendarnoj cesti „na kraju svijeta“ hrabro biciklom uputio naš suradnik Toni Vranješ kad znamo da je po struci specijalist kondicijske pripreme sportaša i trener jedrenja. Za vožnju dugu 1240 km potrebna je odlična kondicija, ali i motivacija
54 – 60 Otok Žirje
Najudaljeniji i najveći otok šibenskoga arhipelaga ljetno je utočište Jasmine Šižgorić koja nam otkriva njegove ljepote i specifičnosti
62 – 64 Insajderski vodič po Beču u 10 točaka
Našom novom rubrikom kroz europske, ali i svjetske metropole vodit će vas naši domaćini, prijatelji Meridijana, koji u predstavljenim gradovima žive i poznaju ih u dušu
65 – 72 POSEBAN PRILOG MERIDIJANA
Klimatske promjene u Zemljinoj geološkoj prošlosti
Izv. prof. dr. sc. Tihomir Marjanac pojašnjava što je klima, kako se mijenjala tijekom geoloških razdoblja te kakva je bila na našem Jadranu tijekom posljednjih tisuću godina
73 – 81 Pariški La Défense
Naš suradnik povjesničar umjetnosti dr. sc. Damir Demonja prošetao je najvećom poslovnom četvrti Europe, krcatom golemim neboderima, ali i skulpturama suvremenih umjetnika. Razgledajte je na našim stranicama
82 – 92 Turski arheološki lokalitet Nemrut Dağ
Doznajte više o tome zašto su u prvom stoljeću prije Krista na turskoj planini Nemrut Dağ sagrađeni velebni kameni kipovi, tko ih je gradio i koga predstavljaju. Aktualne fotografije i informacije donosi fotograf i putopisac Jurica Galić Juka
93 – 97 Prva planinarska kuća u Dalmaciji
Planinarski dom Umberta Giromette otvoren je prije 90 godina, na planini Mosor, 868 metara nad morem. Njegovu slavnu i burnu prošlost predstavljaju naše suradnice Žana Hrkać i Sonja Nikolin
99 – 104 Gradska knjižnica u Stuttgartu
Kako izgleda jedna njemačka gradska knjižnica kad je, osim korisnika, godišnje posjećuje i tisuće turista, doznajte od naše knjižničarke u miru magistre Dubravke Volenec
105 – 120 GLAVNA TEMA BROJA
Alhambra - rezidencija nasridskih vladara ponad Granade
Pročitajte reportažu naše urednice o najčuvenijem spomeniku maurske arhitekture u Europi – Alhambri, koja je zajedno s vrtovima Generalife te gradskom četvrti Albayzín (Albaicín) dio svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a
121 – 127 Slavne povijesne ličnosti – Augustin Kažotić
Kratku biografiju o prvom hrvatskom blaženiku, zagrebačkom biskupu i teologu bl. Augustinu Kažotiću (oko 1260. – 1323.) donosi povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin
128 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
