Moj izlet u Sjevernu Koreju
Tekst: Viktor Šimunić
Usprkos strogim i kontroliranim uvjetima koje komunistička vlast provodi unutar zemlje, uz oduzimanje putovnica, kontrolirano kretanje i stalnu pratnju vodiča upustili smo se u posjet Sjevernoj Koreji. Doznajte kako nam je bilo te što smo sve vidjeli i doživjeli
Dragutin Lerman
Požežanin Dragutin Lerman (1863. – 1918.) imao je život vrijedan filmskog scenarija. Od obrtničkog sina i trgovačkog pomoćnika postao je najmlađi i istaknuti član slavne Stanleyjeve afričke ekspedicije
Narod Hamer
Polunomadski narod Hamer obitava u plodnom dijelu etiopske doline Omo. Kako bi ušli u svijet odraslih, njihovi dječaci prolaze obred inicijacije - turistički zvan „bull jumping“ (preskakanje bikova)
Šri Lanka
Posjetili smo kompleks od pet drevnih špiljskih hramova uklesanih u stijeni iznad sela Dambulla na Šri Lanki. Špiljski hramovi najbolje su očuvan budistički kompleks na Šri Lanki i ujedno glavna turistička destinacija središnjega dijela otoka.
Katastrofalni potresi u Turskoj
Tursku je pogodila serija potresa, za što je krivac tektonika ploča. Ukratko objašnjavamo što se dogodilo
Sasvim posebna platana u Nedelišću
213 godina stara, 60 godina zaštićena
Na kavi u Trstu
Po ne znam koji put ponovno smo prošetali ulicama Trsta kako bismo se divili obnovljenim pročeljima tršćanskih palača, ponajviše iz doba Austro-Ugarske Monarhije
Riječ urednice
Po dobro utabanom zemljopisnom redoslijedu i u ovom broju Meridijana pronaći ćete niz tema iz svijeta, Europe i Hrvatske, od kojih izdvajam jedan pravi biser – Telašćicu. Takvo božansko mjesto doista postoji na Zemlji, a pritom je u našoj domovini. Ures je Hrvatske i naše naslovnice! Svi vi koji niste bili ondje barem čitajući Meridijane možete otputovati na južni dio Dugog otoka te upoznati čari Telašćice. Uživajte u fotografijama biologa Gorana Šafareka, a iz teksta doznajte i to da strme stijene s morske strane Telašćice ipak ne možemo zvati klifovima nego tektonskim strmcima. Koja je razlika? Klifovi su nastali djelovanjem mora, tj. mlatom valova (ili abrazijom), a strme stijene Telašćice tektonskim pokretima (uzdizanjem). Dakako da su do danas još obrađene valovima, no genezom one ipak nisu klifovi. Googleu unatoč, za takve podatke pouzdan je „Geografski rječnik“ Alfonza Cvitanovića - neizostavno štivo prilikom stvaranja Meridijana.
I baš kada sam pomislila da sam gotova s uređivanjem za ovaj broj, u jugoistočnoj Turskoj događa se serija katastrofalnih potresa. Teško je razrušen i kurdski Diyarbakır o kojem smo nedavno pisali… Neke planirane teme odmah stavljam ad acta i zovem profesore s PMF-a, Tihomira Marjanca i Ružicu Vuk, da žurno napišu što se zbiva i zašto. I našeg seizmologa dr. sc. Marijana Heraka molim za intervju… (donijet ćemo ga ipak u sljedećem broju).
U međuvremenu do mene stiže cirkularni mail koji me zapanjio. U njemu piše kako potresi u Turskoj nisu prirodni nego su izazvani umjetno - upotrebom neke vrste seizmičkog oružja?! Navodi se čak i da se potres ispod nuklearke u Fukushimi nije dogodilo slučajno, nego da je izazvan kako bi se njime smanjila mogućnost napretka Japana?! „Sve to nije slučajnost nego nas namjerno drže u neznanju“, piše u mailu.
Bilo je tu još tričarija i gluposti: da se potres događa zato što će Turska izaći iz NATO-a i podržati Rusiju te da je samo nekoliko dana prije potresa u Bospor uplovio jedan američki ratni brod. Uglavnom, šokirala me količina dezinformacija jer se o globalnoj tektonici ploča i seizmologiji uči još u osnovnoj školi. Dovoljno je uzeti u ruke udžbenik iz geografije za peti razred u kojem se čak objašnjava i Pacifički vatreni prsten – mjesto najčešćih potresa i vulkana. Međutim, zbog napisa takvih neukih pojedinaca, koji napretkom tehnologije slobodno rulaju prostorom i dobivaju na važnosti, u 21. stoljeću imamo sve više „zemljopločaša“ (ljudi koji i dalje misle da je Zemlja ravna ploča)?! Da ne povjerujete!
Zbog toga u ovom broju donosimo barem osnovne informacije o tektonici ploča, jer kako odlično kaže citat u spomenutom rječniku: Indocti discant et ament meminisse periti (Nek nauče oni koji ne znaju, a znalcima neka bude drago da se prisjete).
Nadam se da će ovi strašni potresi s velikim brojem žrtava u Turskoj i Siriji ponovno otvoriti oči i svima nama u Zagrebu (jer i mi živimo u potresima ugroženom gradu) - da je prevencija sve što se može i treba učiniti. Na „zastarjele građevinske propise koji ne vode računa o tome kako potresi utječu na zgrade“ upozoravao je u Narodnim novinama još 1909. godine naš geofizičar Andrija Mohorovičić (a opasne zgrade još se grade). Nakon istraživanja potresa u Pokuplju Mohorovičić je došao i do velikog znanstvenog otkrića na koje također podsjećamo u ovom broju. Krajem ožujka promovirat ćemo i knjigu u našem izdanju „U vatri potresa“ o djelovanju zagrebačkih vatrogasaca u potresima, u Zagrebu i na Banovini. Dođite na njezino predstavljanje i dalje se informirajte o potresima jer i sami znate odgovor na ovo pitanje koje je u prosincu 2020. godine pristiglo u naše uredništvo: Kada će konačno prestati ti potresi?
Vaša urednica
Petra Somek
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 11 Geo-info
Pročitajte o raznim otkrićima, aktualnostima, zanimljivostima i drugim vijestima iz Hrvatske i svijeta
12 – 13 Hrvatska kroz statistiku
Akademik Dragutin Feletar u svojoj rubrici analizira nove podatke iz DZS-a o migracijskom kretanju stanovništva u Hrvatskoj
14 – 15 S knjigom prema proljeću
U doba digitalnih medija još ima smisla čitati knjige. Neke naše knjiške preporuke otkrit će vam zašto
16 – 19 Intervju Meridijana
Naš novinar Hrvoje Dečak razgovarao je s povjesničarkom dr. sc. Ivanom Horbec koja je postala nova suradnica HAZU. Doznajte čime se bavi i što istražuje te koju novu knjigu priprema
20 – 25 Šri Lanka - zlatni hram s UNESCO-ove liste
Uz pomoć naših suradnika, bračnog para Đidara doznajte više o špiljskim budističkim hramovima iznad sela Dambulla koji su prepuni Budinih kipova i kolorističkih zidnih slika. Pročitajte kada su nastali i zašto
26 – 29 60 godina zaštite platane u Nedelišću
Vrijedna ekipa iz Javne ustanove Međimurska priroda poslala nam je zanimljivu priču o jednoj osobitoj platani. U povodu proslave njezine 60-godišnje zaštite doznali su i koliko je stara
30 – 39 Obredi inicijacije naroda Hamar u Etiopiji
Jurica Galić Juka prisustvovao je obredima inicijacije mladića i djevojaka naroda Hamer koji čine samo 0,1% stanovništva Etiopije, no jedni su od najzanimljivijih etničkih skupina te mnogoljudne države (122 milijuna st.)
40 – 45 Katastrofalni potresi u Turskoj
Taman pred zaključenje ovog broja Tursku je pogodila serija potresa, za što je krivac tektonika ploča. Ukratko objašnjavamo što se dogodilo
46 – 48 Ekološka priča iz Gračaca
Naš autor Romeo Ibrišević donosi priču o zaboravljenom ambalažnom otpadu koji godinama stoji u dvorištu propale tvrtke Eko Velebit u Gračacu
49 – 56 Dragutin Lerman - život vrijedan filmskog scenarija
Požežanin Dragutin Lerman smatra se prvim hrvatskim istraživačem Afrike i utemeljiteljem hrvatske afrikanistike. Profesor Juraj Bubalo donosi njegovu kratku biografiju
57– 61 Stari gradovi Krndije
U serijalu „Kratka putovanja Hrvatskom“ preporučujemo posjet Krndiji i njezinim starom gradovima: Bedemgradu, Ružica gradu i Starom gradu Oršulić. Krenite na put s publicistkinjom Larom Černicki
62 – 69 Moj izlet u Sjevernu Koreju
Naš novi suradnik, gradonačelnik Oroslavlja Viktor Šimunić opisuje kako je posjetio najizoliraniju zemlju svijeta. Otkrijte više!
70 – 74 Najljepše europske knjižnice – Admont
Samostanska knjižnica Admont jedna je od najljepših i najvećih na svijetu. Od naše suradnice, knjižničarke Dubravke Volenec doznajte kako izgleda i kada je sagrađena
76 – 83 Na kavi u Trstu – Tršćanske fasade
Prošećite ulicama Trsta uz pokoji macchiato ili cappuccino s našom urednicom Petrom Somek
84 – 88 Što je Moho?
Andrija Mohorovičić spada među najznamenitije hrvatske znanstvenike svih vremena. Iz pera izv. prof. dr. sc. Tihomira Marjanca doznajte zašto je trajno zadužio geofizičku znanost
89 – 103 GLAVNA TEMA BROJA
Park prirode Telašćica
S radošću smo pripremali glavnu temu ovog broja za čije je spektakularne fotografije zaslužan biolog Goran Šafarek. Telašćica je još jedan dragocjen prirodni fenomen Lijepe Naše
105 – 111 Slavne povijesne ličnosti – Rimski car Trajan
Povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin donosi kratku biografiju rimskog cara Tajana, u čije je doba Rimsko Carstvo imalo najveću moć i teritorijalni opseg
112 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
