Stari grad Segovia
Tekst i fotografije: Robert Pocrnić
Niz je opcija za sve koji žele barem na jedan dan napustit Madrid i istražiti okolicu španjolske prijestolnice. Moj je cilj bila Segovia. Nisam mogao propustiti priliku vidjeti još jedan u nizu graditeljskih remek-djela antičkog Rima - poznati rimski akvadukt iz I. stoljeća u centru grada
Muzej bicikala na otvorenom
Prošećite središtem Koprivnice ili, još bolje, provozajte se njime biciklom. Naići ćete na replike tog prometala koje prikazuju razvoj bicikala tijekom povijesti
Brugge
Mnoge gradove na Starom kontinentu nazivaju Venecijom sjevera, ali jedan od najpitoresknijih u sjevernoj Europi, koji krasi više od 80 mostova, taj epitet doista nosi s razlogom – to je belgijski grad Brugge
Boljunčica
Boljunčica je jedna od naših rijeka za koju će rijetki znati gdje se nalazi. Neobičnog imena, s nježnim sufiksom -čica, poput riječi tratinčica, Ivanščica, djevojčica, nesumnjivo će pobuditi interes i znatiželju
In memoriam Akademik Dragutin Feletar
(10. srpnja 1941. – 21. lipnja 2023.)
U lipnju ove godine ostali smo bez našeg pokretača i višegodišnjeg urednika časopisa Meridijani te glavnog urednika naše izdavačke djelatnosti - dragog akademika Dragutina Feletara
Ban Gioc
Poznat i kao slap Detian, ovo je jedan od većih slapova na svijetu, a mnogima u vrhu najljepših. Nalazi se na granici Kine i Vijetnama
Vršidba pšenice u Dalmatinskoj zagori
Približavamo vam jedan zanimljiv običaj naših predaka koji bi se danas mogao dobro iskoristiti u turističke svrhe. Tradicionalan način žetve i vršidbe žita u selu Kučiće kod Omiša približio nam je kazivač Jere Tomasović
Riječ urednice
U 82. godini utihnuo je život našeg dragog profesora, osnivača i glavnog i odgovornog urednika izdavačke kuće Meridijani, mog oca - akademika Dragutina Feletara. Prava šteta, jer mogao je još malo poživjeti, još puno toga napisati. Iako se nama mlađima to čini nevjerojatnim, ali sve što je u životu napisao, a skupilo bi se toga i za 50-ak tomova enciklopedije, napisao je na pisaćoj mašini (običnoj i električnoj). Ona je bila njegovo glavno oruđe, njegov alat. Pisao je promišljeno i odgovorno znajući da se natipkano više ne može ispraviti niti izbrisati. I tako svakog dana svog radnog vijeka, učinkovito i dosljedno, predano i pošteno do kraja.
Teško mi se oprostiti od tate jer smo imali divan i privržen odnos (kakav samo mogu imati otac i kći), ali i vrlo plodan poslovni odnos, pun razumijevanja i zajedničkih strasti u izdavanju časopisa i knjiga. Zbog toga osjećam neizmjernu žalost i veliku prazninu, golemu poput kratera kakvog ugaslog vulkana, koju cijelo ljeto ustrajno pokušavam zatrpati - radom. Prosvjedujem radom protiv njegove smrti jer nisam ostala samo bez oca, nego i bez učitelja, savjetnika, suradnika, bez najboljeg prijatelja. Naime, otac i ja blisko smo surađivali još od 1994. godine kada smo u poratno vrijeme pokrenuli ovaj časopis, želeći pridonijeti boljem poznavanju i promociji Hrvatske. On je časopis uređivao sve do 2004. godine kada je postao dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, kada mi je povjerio vruće uredničko mjesto (dotad sam se kalila radeći u skladištu, prodaji, grafičkom uređivanju, pišući…) te time odredio moj životni put nakladnice, urednice, putopisca.
No nisam ja jedina mlada osoba koju je izgradio, pomagao, poticao. Uz to što je bio geograf, povjesničar, sveučilišni profesor, publicist, nakladnik, urednik… moj je otac bio i veliki prosvjetitelj. Njegova jednostavnost, erudicija i golema životna energija privlačili su ljude. Ispod krošnje njegova gorostasnog stabla bilo je puno lišća, žirova i plodnog tla iz kojeg su stasali novi znanstvenici.
Podučavao ih je, vodio na simpozije i znanstvene skupove, pomagao im pisati i objavljivati radove (nekoliko znanstvenih časopisa i sam je osnovao i uređivao), publicirao njihove doktorate u knjige… Imao je širinu u prenošenju znanja kakvu mogu imati samo intelektualci širokih obzora.
Uvid u njegovu sveučilišnu karijeru, od docenta do dekana PMF-a, te plodan stvaralački rad za ovaj broj Meridijana u obliku kratke biografije priredio je jedan od njegovih uzdanika - sveučilišni profesor Hrvoje Petrić. Međutim, ona daje osnovni uvid u njegov rad pa iz nje nećete moći doznati sve one sitne a bitne pojedinosti koje život znače, poput toga da je volio zlevanku i hajdinsku kašu, bio mačkoljubac, znao zaplakati na međimursku popevku, njegovao kult plemićkih rodova Zrinskih i Frankopana (po kojima smo brat i ja dobili imena - Petar i Petra), volio darivati knjige, veselio se odlasku kod prijatelja Dražena na Staru goru… Zauvijek je utihnula i ta druga glazba, ona koju nije napisao, ona koju su poznavali samo njegovi najbliskiji.
Moj otac je za sebe volio reći da je „čovjek s Drave“ jer je ta rijeka obilježila njegovo djetinjstvo. Rođen je zapravo preko Drave, u Velikom Otoku, a mladost je proveo u Međimurju, u Donjoj Dubravi u kojoj je na kraju, uz svoje roditelje, našao smiraj. O zavičaju je uredio i napisao pregršt knjiga, no želja da napiše povijest rodnog mjesta nije se, nažalost, ostvarila. U njegovoj radnoj sobi u Koprivnici ostali su čitavi stalagmiti od knjiga, odnosno građe za one koje je tek planirao napisati. Šteta, jer mogao je još malo poživjeti!
Dragi tata, iako ću još dugo žaliti za tobom, klanjam ti se s dubokim poštovanjem i zahvalnošću. Iako su moji dometi skromniji, puno skromniji i zadaci drugačiji, tvoja ostavština uvijek će me ohrabrivati i puniti snagom da ustrajem u izdavanju knjiga i časopisa oko kojih se vrtio i cijeli tvoj život. Lak ti bio zrak!
Vaša urednica Petra Somek
Sadržaj
1 Riječ urednice
Uvodnik naše urednice Petre Somek, prof.
4 Impresum
Popis svih naših suradnika i informacije o djelatnicima Meridijana – specijaliziranog nakladnika za geografska i povijesna izdanja
6 – 12 Geo-info
Pročitajte o raznim otkrićima, aktualnostima, zanimljivostima i drugim vijestima iz Hrvatske i svijeta
14 – 15 Čitanje otvara oči
Knjige nisu za police nego za čitanje! Prepustite se čitanju prema nekim našim knjiškim preporukama
16 – 19 Hrvatska kroz statistiku
Bivši dekan PMF-a dr. sc. Zoran Curić nastavlja pisati rubriku akademika Feletara u kojoj analizira podatke iz DZS-a o obrazovanosti stanovništva u Hrvatskoj
20 – 24 Intervju Meridijana
O jedinstvenosti hrvatskog jezika i drugim temama razgovarali samo s varaždinskim književnikom Ernestom Fišerom
25 – 31 Segovia
Naš autor Robert Pocrnić gaji velike simpatije prema Španjolskoj u kojoj je posjetio srednjovjekovni grad Segoviju
32 – 35 Vodopad Ban Gioc
Uvijek je lijepo vidjeti prekrasne slapove, a ove spektakularne, slične našim Plitvičkim, našli smo na granici Kine i Vijetnama. Posjetio ih je biolog Goran Šafarek
36 – 41 Koprivnica - Muzej bicikala na otvorenom
Tužna i utučena naša urednica Petra Somek lipanj je provela u Koprivnici, gdje su joj utjehu pružili bicikli
42 – 51 Venecija sjevera - bajkoviti Brugge
U svakom broju podsjećamo vas na mjesta u Europi koja vrijedi vidjeti, a jedno od njih je belgijski Brugge. Doznajte više iz reportaže novinara, profesora geografije i geologije Dragana Nikolića
52 – 57 Vrgada – otočić na kojem je vrijeme stalo
Udahnite zrak mora i otoka Vrgade na koji vas vodi pravnica Jasmina Šižgorić
58 – 60 Posjetite Parunfest u Donjoj Lomnici
Iskoristite rujan i doznajte više o narodnim predajama Turopolja. Fotograf Saša Pjanić zna više!
62 – 64 Insajderski vodič po Palermu u 10 točaka
Otkrijte ponešto drugačiju sliku Palerma iz razgovora s Laurom Arcilesi koja u njemu živi i radi
65 – 72 In memoriam Dragutin Feletar
Otišao je naš urednik, akademik Dragutin Feletar. Zašto ga toliko poštujemo i volimo bit će vam jasno iz njegove kratke biografije koju donosi prof. dr. sc. Hrvoje Petrić
73 – 78 Vršidba pšenice u Dalmatinskoj zagori
Naš Jurica Galić Juka zabilježio je tradicijski običaj naših starih koji je bio živ do sredine 1980-ih
79 – 81 Nova priča o Dugom Selu
Dugoselski spomenar novi je projekt Turističke zajednice Dugog Sela o kojem piše naš novinar Hrvoje Dečak. Doznajte o čemu je riječ
82 – 89 Rijeka Boljunčica
Preporučujemo posjet Boljunskom i Čepićkom polju uz tok rječice Boljunčice podno Učke. Otkrijte više iz pera inženjera Faruka Islamovića
90 – 92 Divlji deponij u zaleđu Zadra
Naš autor fotograf Romeo Ibrišević donosi ekološku priču o još jednom divljem deponiju na vodocrpilištu (?!)
93 – 97 Najljepše europske knjižnice
Oxfordska knjižnica All Souls elegantna je ljepotica među bibliotekama. Doznajte više o njoj od knjižničarke Dubravke Volenec
98 – 104 Otvorena Skrivena Dalmacija
Novinarka Lidija Komes posjetila je novootvoreni interpretacijski centar u Dugopolju te donosi sve o tome što se u njemu uz zabavu može naučiti
105 – 120 GLAVNA TEMA BROJA
Nashville - najzanimljiviji grad američkog juga
Dugo nismo glavnu temu broja posvetili nekom američkom gradu. Doznajte što je vidio i zabilježio o Nashvilleu naš povjesničar prof. dr. sc. Mladen Tomorad
121 – 127 Slavne povijesne ličnosti – Ante Starčević
U povodu 200. obljetnice rođenja povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin donosi kratku biografiju Ante Starčevića (1823. – 1896.)
128 Autori reportaža u ovom broju
Zanima vas kako izgledaju autori naših reportaža? Čitajte časopis natraške
